Odlomak

1.    SADNI MATERIJAL

Za pošumljavanje sanjom upotreljava se sadni materijal generativnog i vegetativnog porekla. Prvoj grupi (biljke semenog porekla) pripadaju mlade biljke sadnice ili presađenice koje su razmnožene i odgojene u rasadniku. Takođe, za sadnji se mogu koristiti i „divljake“, tj. mlade biljke koje su se razvile na progolama, čistinama ili sečinama u šumi, a poreklom su od prirodnog naleta semena.

Druga grupa biljaka je vegetativnog porekla i obuhvata ožiljenice, rezanice i motke. Ostale biljke istog porekla, kao štosu položnice, izdanci iz korena i delovi korena, nisi od praktičnog značaja.

„Sadni materijal semenog porekla upotrebljava se za osnivanje četinarskih i listopadnih kultura, a materijal vegetativnog porekla skoro isključivo za podizanje lišćarskih kultura.“  Međutim, treba istaći da se u Švedskoj, SAD-u i Japanu za osnivanje kulture smrče, libokedra, kriptomerije i još nekih četinara upotrebljavaju i biljke proizvedene od reznica.

 

 

 
1.1. Tipovi sadnog materijala i njihove karakteristike

U pošumljavanju sadnjom kao sadni materijal najčešće se upotrebljavaju jednogodišnje ili dvogodišnje, ali i trogodišnje do četvorogodišnje sadnice, koje u toku proizvodnje u rasadniku nisu bile presađivane radi školovanja.

Presađenice za pošumljavanje gaje se u rasadniku od tri do pet godina. One su najčešće jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice iz sejališta bile presađenje u rastilište (školu) da bi se u narednom periodu koji je najčešće godina do dve dana dobro razvile i obrazovale snažan koreni sistem.

Sadnice i presađenice se sade sa slobodnim i obloženim korenom. Konkretno u ovom maturskom radu obratićemo više pažnje na sadnice sa obloženim korenom, jer nam to zapravo i jeste tema maturskog rada.

Ožiljenice predstavljaju tip sadnog materijala koji je karakterističan za razmnožavanje pomoću reznica. Tip ožiljenice 1/0, 2/0, 1/1, 2/2, 1/2 i 2/3 koriste se za osnivanje plantaže topola i vrba.

Reznice se osim za proizvodnju korenjaka, mogu upotrebljavati i kao sadni materijal za direktnu sadnju na terenu, prvenstveno za osnivanje kultura i plantaže vrba. Prutovi za reznice dobijaju se ili iz matičnjaka u rasadniku ili od izbojaka i izdanaka sa odraslog drveća i žbunja.

Motke, štapovi, kolje jesu odsečeni krupniji, višegodišnji izbojci ili izdanci, dugački 2 – 3 m, a debeli 5 – 10 cm. Njima se najčešće razmnožavaju vrbe, ređe i topole na periodično plavnim terenimma, na kojima se visoka voda duže zadržava. Pošumjavanje takvih terena sitnijim sadnim materijalom ne bi dalo dobre rezultate, jer bi posađene biljke bile delom svojom visinom poplavljene, zbog čega bi se ugušile. Motke se seku toliko visoke da im krune ni u doba najvišeg vodostaja ne budu sasvim poplavljene.

Divljake se koriste za pošumljavanje manjeg obima iz obližnje šume umesto sadnica iz rasadnika. U takvim slučajevima vade se biljke koje su stare od jedne do pet godina. Da li će biti mlađe ili starije zavisi od vrste drveća. Primer: divljake belog ili crnog bora ne treba da su starije od jedne do dve godine, dok jelove i smrčeve, koje u ranoj mladosti sporije rastu i koje su nežnije od borovih, treba da imaju tri do pet godina. Za presađivanje se uzimaju divljake koje rastu na čistinama iz ređeg sklopa, dobro osvetljene sa svih strana, Stabalca treba da su pravilno i dobro razvijena, da imaju pravilno razmeštene bočne izbojke, nepovređeni vršni izbojak i normalan vršni pupoljak. Kod vađenja divljaka iz zemlje nihov koren se prilično ozledi, zbog toga što se vadi iz kompaktnog, zbijenog zemljišta. Pored toga, koren najčešće nije onako razgranat kao kod sadnica iz šumskog rasadnika, gde je zemlja, zbog stalnog obrađivanja i zalivanja, rastresita i sipka. Nekad se ovakve biljke vade i presađuju zajedno sa zemljom oko korena tj. busenom. Posle vađenja iz zemlje divljake se slažu u korpe i prenose do mesta upotrebe. Ovakav sadni materijal, ako se uopšte upotrebljava, dolazi najčešće u obzir za popunavanje starih, a ređe za podizanje novih kultura, a i za melioraciju degradivnih šuma.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari