Samovrednovanje škole u funkciji strukture evropskog koncepta kvaliteta obrazovanja

Uvod
Samovrednovanje škola nov je i aktualan pristup u obrazovanju. Njime se školama pruža mogućnost da na strukturirani način analiziraju, in¬terpretiraju i vrednuju vlastiti rad. Prikupljeni bi uvidi trebali osigurati čvr¬stu podlogu svrhovitom planiranju razvoja i trajno unapređivanje školske prakse. Ovaj se pristup uvodi u kontekstu snažnih inicijativa za podizanjem kvalitete obrazovanja. Očekuje se da bi uvođenje samovrednovanja moglo, u skladu s pozitivnim iskustvima drugih zemalja, znatno utjecati na poveća¬nje odgovornosti škola za vlastiti rad i na stvarno unapređivanje odgojnog i obrazovnog procesa u našim školama.
Uz uvođenje samovrednovanja vezuje se niz nepoznanica i jako je važno, ukoliko se želi da ono stvarno bude sredstvo kvalitetnijeg obrazovanja, razumjeti razvojne potrebe obrazovnog konteksta u koji se uvodi i osvijestiti poteškoće s kojima se škole pritom suočavaju. Iskustva s uvođenjem samo¬vrednovanja škola pokazuju da ono baš i nije popularno u školskim kolektivima.
Ukratko, samovrednovanje se procjenju¬je korisnim, ali ga više nameću i »slave« kreatori obrazovne politike, nego sa¬me škole kojima je namijenjeno.
Osnovni je smisao uvođenja samovrednovanja u školski sustav omoguća¬vanje školama da putem realistične i metodološki jasno definirane samo¬analize vlastitoga rada bolje prepoznaju svoje razvojne potrebe i poduzi¬maju mjere za unapređivanje vlastite prakse te djelotvornije i učinkoviti¬je ostvarivanje željenih odgojnih i obrazovnih ciljeva.
Samovrednovanje škola sustavan je i transparentan proces refleksije vlastite prakse koji ima za cilj unapređivanje obrazovnog procesa, ali i promicanje profesionalnog i organizacijskog učenja.
Samovrednovanje u školama provode sami sudionici odgojno-obrazovnog procesa, uključujući učenike, roditelje i sve nastavno i nenastavno osoblje, dakle upravo oni koji su ujedno i najviše zainteresirani za unapređivanje rada svojih škola. Samovrednovanje otvara mogućnost da cijela školska zajednica aktivno razmišlja i raspravlja o radu škole te gradi viziju i plan svoga razvoja. Iako se u dobrim i angažiranim školama stalno raspravlja o vlastitom radu i vodi briga o učincima toga rada, školsko samovrednovanje formalizira procese, strukturira ih i čini ih svima dostupnima.

Samovrednovanje u evropskom konceptu

Uz vanjsko vrednovanje škola koje provode nadzorna tijela i specijalizirane ustanove izvan škola, samovrednovanje je postalo jednim od osnovnih mehanizama za praćenje i unapređivanje kvalitete obrazovanja u europskim školama. Šire se počelo provoditi nakon što je Europska komisija 1997. godine pokrenula pilot projekt u 101 srednjoj školi iz 18 zemalja koje su u to vrijeme sudjelovale u Socrates programu (Quality Evaluation in School Education – European Pilot Project, 1998).
Ciljevi su projekta bili:

1. osvijestiti važnost vrednovanja srednjeg obrazovanja u Europi,
2. ojačati postojeće nacionalne postupke,
3. pridati europsku dimenziju vrednovanju kvalitete obrazovanja,
4. omogućiti vrijednu razmjenu iskustava.

U preporukama za vrednovanje kvalitete školskog obrazovanja Europski parlament i Vijeće Europe preporučuju da se unapređivanje kvalitete školskog obrazovanja provodi na sljedeće načine:

1. Podrškom razvoju i gdje je potrebno, ustrojem transparentnog sustava za vrednovanje kvalitete sa sljedećim ciljevima:

a) osigurati kvalitetno obrazovanje uz promicanje socijalnog uključenja i jednakih mogućnosti za djevojčice i dječake,
b) postaviti kvalitetu školskog obrazovanja kao polazište za cjeloživotno učenje,
c) poticati samovrednovanje škola kao metodu za stvaranje »škola koje uče i koje teže trajnom razvoju« unutar uravnoteženog okvira školskog samovrednovanja i različitih oblika vanjskog vrednovanja,
d) koristiti tehnike koje pomažu unapređivanju kvalitete kao sredstva za uspješniju prilagodbu zahtjevima svijeta u procesu rapidnih i trajnih promjena,
e) pojasniti namjenu i uvjete za samovrednovanje škola te osiguratida je pristup samovrednovanju usklađen s ostalom regulativom,