Savremeni bezbjednosni izazovi, rizici i prijetnje, trgovina ljudima i borba EU protiv trgovine ljudima u BIH

Uvod

Trgovina ljudima, poznata i kao “human trafficking” danas je jedan od najunosnijih biznisa. Odmah nakon trgovine drogom, smatra se najbrže rastućom ilegalnom industrijom, kao i najprofitabilnijom. Modemo ropstvo, kako je populamo nazvano, fenomen je koji je poprimio globalne razmjere. Države su u konstantnoj borbi protiv trgovanja ljudima, ali trafficking je i daije u porastu. Trgovina ljudima danas je prepoznata kao rastući problem u borbi protiv međunarodnog organizovanog kriminala putem kojeg se žene, djeca i muškarci podvrgavaju raznovrsnim oblicima zlostavljanja, iskorištavanja i kršenja njihovih osnovnih ljudskih prava
Trgovina ljudima obuhvata vrebovanje, prijevoz, transfer, pružanje utočišta i prisiljavanje osoba putem prijetnje ili upotrebom sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, zloupotrebe ovlaštenja, kako bi se postigla kontrola nad drugom osobom, u svrhu ropstva. Zbog: prostitucije, pornografije, seksualnog turizma i zabave, nezakonitog zapošljavanja, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, lažnog i prisilnog braka, trgovine ljudskim organima i dr.
Godišnji prihodi od trgovine (ljudima procjenjuju se na iznos od 31 milijardu dolara). Međutim, takve procjene nisu pouzdane obzirom da je stvarne prihode teško procijeniti zbog ilegalne prirode spomenute pojave. Broj žrtava ne zaostaje u brojčanom smislu. Svake godine 700 000 ljudi se nađe u položaju žrtve traffickinga, dok ukupna broj žrtava dostiže čak i 27 miliona, od čega 8 miliona čine djeca.
Šta čovjeka navodi na ovakav čin koji se danas smatra i jednom od najtežih povreda ljudskih prava? Pa, u prvom redu, novac. Kao što smo već spomenuli, trgovina ljudima je izrazito profitabilna grana. Novac se okreće u ogromnim iznosima, a znamo da je poslovno pravilo- ako postoji zarada, posao se nastavlja. Izgleda da danas komad papira ima veću vrijednost nego ljudski žlvot. A tako će i biti, dok god se ne preduzmu ozbiljne mjere kako bi i ovaj problem ugledao početak svog kraja.
Problem korupcije usko je vezan uz ovu tematiku. Trgovina ljudima odvija se u dobro organizovanim lancima koji su u mogućnosti da podmićuju visoke službenie za ostvarenje svojih ciljeva. Dakle, i državni službenici se nerijetko javljaju kao dio zločinačkih organizacija. Primjer: Nigerija se smatra jednom od vodećih zemalja traffickinga, ali zbog visoke korupcije nemoguće je i pomisliti na ukidanje ropskog položaja. Problem traffickinga se zanemaruje i tretira kao nešto što se samo od sebe može riješiti. Ako se osvrnemo na ekonomsku teoriju ponude i potražnje, shvatit ćemo kako je ona primjenjiva i na ljude. Ljude u funkciji robe. Jer danas ljudi zaista to i jesu. Roba koja se iskorištava, preprodaje, a na kraju odbacuje. Naglasak je na tome da postoji velika potražnja za tom robom, a čim ona postoji, tada moraju postojati i trgovci koji će takvu robu i nuditi. Naravno, s ciljem sticanjaprofita.

 
Definicije trgovine ljudima

Bitno je napraviti razliku između trgovine ljudima i krijumčarenja migranata iz razloga:Sastavni elementi ovih krivičnih djela su različiti.
U praksi razliku između trgovine ljudima i krijumčarenja migranata nije uvijek jednostavno utvrditi i održati. Na primjer, mnoge žrtve trgovine ljudima, muškarci kao i žene, svoje putovanju započnu kao krijumčareni migranti – tako što angažuju pojedinca ili grupu da im pomognu prilikom njihovog ilegalnog kretanja u zamjenu za finansijsku korist. U klasičnoj situaciji krijumčarenog migranta, odnos između migranta i krijumčara zasniva se na dobrovoljnoj osnovi i kratkoročan je – završava se u trenutku kada migrant dolazi u zemlju koja je konačno odredište. Međutim neki krijumčareni migranti primorani su da nastave takav odnos kako bi otplatili velike troškove prevoza. Upravo u ovoj posljednoj fazi, konačni cilj trgovine ljudima (dužnički odnos, iznuda, upotreba sile, prisilan rad, prisilno činjenje krivičnih djela, prisilna prostitucija) postaje očit.
Definicije trgovine ljudima i krijumčarenja migranata mogu se pronaći u Protokolu Ujedinjenih naroda za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom (Protokol protiv trgovine ljudima) i Protokolu Ujedinjenih naroda protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i vazduhom (Protokol protiv krijumčarenja).
Protokol protiv trgovine liudima. Član 3(a)
“Trgovina ljudima” predstavlja vrbovanje, prijevoz, premještanje, pružanje utočišta i prihvat osoba putem prijetnje upotrebe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, obmane, zloupotrebe ovlašćenja ili ugroženog položaja, ili davanja ili primanja novčanih sredstava da bi se dobio pristanak osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom u svrhu iskorištavanja. Iskorištavanje minimalno uključuje korištenje osoba u svrhe prostitucije ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilan rad ili usluge, ropstvo, postupke slične ropstvu ili dužničko ropstvo ili trgovinu organima.