Organizaciona struktura obaveštajnih službi
Objavio milancet 22. januar 2025.
Seminarski radovi, Skripte, Bezbednost
Objavio Ikaa 03. april 2015. Prijavi dokument
Uvod
Porast broja vanrednih situacija u poslednjih dvadesetak godina, i to kako prirodnih tako i onih izazvanih čovekim delovanjem, imao je za posledicu gubitke ljudskih života, uništavanje privredne i društvene infrastrukture, značajne štete u životnoj sredini, itd. Dalje pogoršanje situacije se očekuje sa porastom učestalosti i intenziteta ekstremnih meteoroloških događaja (oluje, nevremena, vreli talasi, itd) a kao posledica ukupnih klimatskih promena.
Prema postojećim propisima RS obavljanje poslova civilne zaštite je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova (Sektor za vanredne situacije). Osnovni propis koji reguliše ova pitanja je Zakon o vanrednim situacijama („Službeni glasnik RS“, br. 111/09). Ovome treba dodati Zakon o zaštiti od požara („Službeni glasnik RS“, broj 111/09), Zakon o eksplozivnim materijama, zapaljivim tečnostima i gasovima („Službeni glasnik SRS“, br. 44/77, 45/85, 18/89), Zakon o prometu eksplozivnih materija („Službeni list SFRJ“ br. 30/85, 6/89 i 53/91, „Službeni list SRJ“ br. 24/94, 28/96, 68/2002), Zakon o prevozu opasnih materija („Službeni list SFRJ“ br. 27/90, 45/90, „Službeni list SRJ“, br.24/94, 28/96, 21/99, 44/99,68/2002). Procenjuje se da je usvajanjem Zakona o vanrednim situacijama trebalo da se ostvari usklađivanje sa sledećim propisima EU: Odlukom Saveta 2001/792/EZ, Euratom; odlukom Saveta 2004/277/EZ, Euratom; Odlukom Saveta 1999/847/EZ; Odlukom Saveta 2007/162/EZ, Euratom i Odlukom Suda br. 12/2005.
Skloništem se podrazumjeva dvonamenski objekat ili poseban objekat koji se koristi za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od zračnih, raketnih, topovskih, minobacačkih i drugih napada, upotrebe radioaktivnih, hemijskih i bioloških sredstava, odnosno nastanka opasnosti od tih sredstava usled tehničko – tehnoloških nesreća kao i za smeštaj evakuiranih građana u slučaju prirodne i druge nesreće. Skloništa se grade kao skloništa osnovne zaštite i kao skloništa dopunske zaštite.
Skloništa se, u pravilu, grade u sklopu objekata ili kao posebni objekti.
Kao dvonamenski objekat, odnosno dvonamenska prostorija smatra se građevinski objekat, odnosno deo građevinskog objekta koji se u miru može koristiti za određene privredne ili druge namene, a u ratu za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara.
Organizovanje prostora i opreme skloništa za mirnodopske namene mora biti prilagođeno brzom uklanjanju (montažno – demontažni elementi prilagođeni jednostavnom manipulisanju), tako da se u slučaju opasnosti sklonište može odmah prilagoditi uslovima korištenja za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara.
1. Planiranje i izgradnja skloništa
Potrebe za izgradnju skloništa utvrđuju se na osnovu procene ugroženosti područja zemlje, odnosno područja opštine od ratnih dejstava ili određenih prirodnih i drugih nesreća i potrebe za sklanjanjem ljudi i materijalnih dobara koja mogu biti u ratu ugrožena ratnim dejstvima, a u miru određenim prirodnim i drugim nesrećama.
Na osnovu procene, dokument koji se odnosi na prostorno uređenje obvezno sadrži i prilog o skloništima koji obuhvata detaljne urbanističko-tehničke uslove izgradnje skloništa usklađene s razinom dokumenta prostornog uređenja.
Prostorni plan zemlje definiše razmeštaj skloništa na određenom području zemlje sa makrolokacijom, vrstom i orjentacionim kapacitetom.
Prostorni plan opštine, odnosno grada i prostorni plan područja posebnih obeležja (ukoliko je definisana gradnja ovog objekta u dokumentu koji razrađuje šire područje) definiše lokaciju, vrstu i kapacitet ovih objekata, u pokazateljima koji su u skladu sa nivoom prostornog plana.
Urbanistički plan na onovu preuzetih podataka iz dokumanata prostornog uređenja šireg područja detaljnije razrađuje, pored navedenih podataka i zone gravitacije, otpornost i td.
Regulacioni plan, ukoliko obuhvata lokalitete sa objektima u kojima treba da grade skloništa detaljno razrađuje podatke, a naročito: lokaciju sa pripadajućom parcelom, gabarite objekta sa građevinskim i regulacionim linijama, jasno naznačene prilaze, infrastrukturnu povezanost i druge osnovne podatke o objektu. Urbanistički projekat u okviru idejnih rešenja svih objekata razrađuje i idejno rešenje skloništa (ukoliko je projektom obuhvaćeno), a u skladu sa uslovima prezentiranim iz plana šireg područja. Saglasnosti sa planovima koji se odnose na skloništa daje uprava civilne zaštite u saradnji s upravama opština koje je nadležno za poslove prostornog uređenja opštine.
Objavio milancet 22. januar 2025.
Objavio milancet 14. januar 2025.
Objavio milancet 14. januar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio Amelahaf 04. februar 2025.
Objavio sanndricak 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Komentari
You must be logged in to post a comment.