Odlomak

1. UVOD

Gospodarstvo svake države ovisno je vanjskotrgovinskoj razmjeni koja direktno i indirektno utječe na ekonomski rast i razvoj. Bosna i Hercegovina je država sa malim nacionalnim gospodarstvom te ima potrebu za razvijanjem jače gospodarske suradnje sa inozemstvom kako bi ostvarila što bolje ekonomske učinke prateći trendove na međunarodnom tržištu. Vanjska trgovina utječe na ekonomski rast i razvoj kao i na stanje platne bilance te je potrebno zadovoljiti sve čimbenike kako bi njezino stanje bilo u ravnoteži ukoliko je to moguće ili kako bi se postiglo ostvarivanje suficita, a ne deficita jer je to loše za gospodarstvo i ekonomski rast i razvoj. Vanjska trgovina kao ukupnost razmjene proizvoda, usluga i resursa sastavni je dio ekonomskog sustava svake zemlje. Ona omogućava brži ekonomski razvoj, rast efikasnosti nacionalne proizvodnje putem boljeg iskorištavanja domaćih kapaciteta, primjenu tehnološkog napretka kao i razvoj novih znanja i organizacijskih rješenja. Takva razmjena povećava produktivnost i životni standard što dovodi do ekonomskog rasta i razvoja. Danas je vanjskotrgovinska razmjena pod velikim pritiskom globalizacije koja dovodi do stvaranja globalnih tržišta i globalnih proizvoda te do samog jačanja i međusobne povezanosti nacionalnih gospodarstva kako unutar regije tako i van nje. Utjecaj svih tih čimbenika direktno utječe na ekonomski rast i razvoj neke nacionalne ekonomije te je potrebno postići određenu povezanost i usklađenost između njih.

”Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć,
moć čuva našu trgovinu i religiju”. Josiah Child (1630.-1699)

2. VANJSKO-TRGOVINSKA RAZMJENA KROZ POVIJEST

Vanjsko-trgovinska razmjena je kako kroz povijest, tako i danas, uvijek proizlazila iz težnječovjeka dau svim stadijima društvenog razvoja poboljša svoj način života i životnistandard uopće.
Tako je postala neophodna u svim društvima bez obzira da li je motiv te razmjene ostvarenje profita, ili su u pitanju neki širi društveni interesi. Jasno je da u takvojrazmjeni različite zemlje u zavisnosti od dostignutog stepena privrednog razvoja imaju svoje posebne i različite, a nekad i suprotstavljene,interese. Danas ne postoji nacionalna privredakoja nedovodi do veće, ali i specijaliziranije, proizvodnje dobara među zemljama, a samimtime i specijaliziranije robne razmjene.
Značaji uloga vanjske trgovine razlikuje se od zemlje do zemlje jer zavise o stupnjuirazvijenosti tog gospodarstva, strukturi, veličini tržišta,privrednih kretanja u svijetu i oekonomskoj politici određene zemlje. Inostrane direktne investicije posmatrane kao spletkapitala,tehnologije te proizvodnih, upravljačkih i marketinških znanja i vještina trebale bipozitivno uticati na porast konkurentnosti privreda zemalja primateljica. Rast konkurentnostinacionalnoga gospodarstva utiče na rast vanjske trgovine, osobito izvoza, i porast udjela robaodređene zemlje u međunarodnoj robnoj razmjeni. Uz to, cilj je svake zemlje, ne samo rastizvoza i vanjske trgovine, nego i promjena strukture robne razmjene u pravcu većeg izvoznogudjela složenijih proizvoda, odnosno proizvoda s više dodane vrijednosti.
Međutim,najznačajnijifaktor uspješnoga i kvalitetnoga kreiranja i ostvarenja vanjsko-trgovinskihposlova jest visoka stručna osposobljenost osoblja na poslovima vanjsko-trgovinskog prometa, jer o njihovim radnim,stručnim i moralnim kvalitetamadirektno zavise ukupni učincirazmjene robe i usluga s inostranstvom, i sa stajališta poduzeća isa stajalištaprivrednograzvoja u cjelini.Razmjena roba i usluga u suvremenim uslovima po svojoj strukturi postaje svesloženija, takoda se uz klasičan oblik razmjene sve više pojavljuju i različiti oblicimeđunarodnog zanimanja za širusaradnju poslovnih partnera iz različitih zemalja radi boljeg pozicioniranja na postojećim tržištima iosvajanja novih tržišta.
Ovi modeli trgovinskihposlova međusobno se bitno razlikuju u pogledu načina plaćanja,kretanja robe i usluga, kao iu drugim aspektima. Neki tranzitni poslovi su veoma prosti i jednostavniji tu se radi oklasičnoj razmjeni robe i usluga, dok neke druge kombinacije mogu biti izuzetnosložene.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Trgovina

Komentari