Spoljnotrgovinska razmena Srbije
SEMINARSKI RAD
MEĐUNARODNI EKONOMSKI ODNOSI
SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMENA SRBIJE
Rezime
Proces šire trgovinske liberalizacije zemalja regiona Jugoistočne Evrope započeo je 2001.
godine, potpisivanjem Memoranduma o razumevanju trgovinske liberalizacije i olakšica u
trgovini, u Briselu, pod okriljem Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope. Sporazumom
CEFTA 2006 uspostavljena je regionalna zona slobodne trgovine koja reguliše više od 90%
razmene u regionu zapadnog Balkana, koji pokriva skoro 300 000 km2 i 30 miliona
stanovnika. Međusobna trgovinska saradnja članica sporazuma CEFTA je u periodu 2004-
2010. godine utrostručena, uz istovremeno povećanje trgovinske razmene celog regiona sa
Evropskom unijom za skoro dva puta. Tokom posmatranog perioda značajno je povećan
CEFTA izvoz električnih mašina i opreme, proizvoda od gvožđa i čelika, plovila i nameštaja,
poljoprivrednih proizvoda, kao i uvoz nafte i naftnih derivata i motornih vozila. U radu će
pod pojmom CEFTA, za ceo period analize, biti obuhvaćene samo postojeće države članice
sporazuma i biti analizirani trgovinski tokovi razmene Republike Srbije sa njima. Srbija
ostvaruje trgovinski suficit u robnoj razmeni sa članicama CEFTA, uz godišnje povećanje
izvoza od 41% u periodu 2004-2010. Dalje unapređenje razmene zahteva poboljšanje
konkurentnosti domaće proizvodnje, kvaliteta gotovih proizvoda i sistemskog nastupa na
stranim tržištima.
Ključne reči: saradnja, cefta, izvoz, uvoz, razmena, trgovinska
2

Uvod
Srbija je, kao i većina članica CEFTA liberalizovala u potpunosti trgovinu industrijskim
proizvodima od 1. januara 2007. godine, a kod poljoprivrednih proizvoda određen stepen
zaštite ostao je samo u trgovini s Hrvatskom. Srbija je dogovorila slobodnu trgovinu
poljoprivrednim proizvodima sa Albanijom i Moldavijom, a postigla je značajnu
liberalizaciju i sa Hrvatskom. Između Srbije i Hrvatske dogovoreno je fazno sniženje ili
ukidanje preferencijalnih carina i povećanje kvota u okviru dvogodišnjeg perioda. U okviru
prve faze, predviđeno je snižavanje preferencijalnih carina za 50% i povećanje obima kvota
za 100% (iz čega su izuzeti duvan, cigarete, šećer i šećerni sirup). U drugoj fazi, carine u
okviru kvota treba da budu ukinute, a obim kvota udvostručen. Posle sprovedene
liberalizacije trgovinskih odnosa, oko 72% tarifnih oznaka poljoprivrednih proizvoda biće
potpuno liberalizovano u razmeni između Srbije i Hrvatske (Aneks 3.3. i Aneks 3.7. –
simetrične liste poljoprivrednih proizvoda koji nisu liberalizovani stupanjem na snagu
dodatnog Protokola za uvoz iz Srbije u Hrvatsku, odnosno iz Hrvatske).
Spoljnotrgovinski podaci spadaju među najtraženije, kako od strane javnih korisnika
tako i od strane privatnih lica i firmi. Njihov osnovni karakter ostao je nepromenjen dugi niz
godina. Osnovna im je svrha da odgovore na pitanja kao što je : šta se uvozi a šta se od
roba izvozi . Gledano iz ove perspektive, ključne dimenzije u statistici spoljne trgovine
jesu proizvod, obim, godišnje kretanje i partnerska zemlja u razmeni .
I pored svih prednosti koje su nam sada dostupne pri analizama i statističkim obradama
podataka, teško je odrediti onu koja definitivno prativ ove trgovinske tokove.
Sama statistika spoljne trgovine nije precizna kada su u pitanju karakteristike preduzeća, jer
joj to nije ni cilj. S druge strane, mnogo podataka o broju i strukturi ekonomskih subjekata
raspoloživo je u okviru Registra Republičkog zavoda za statistiku. Povezivanjem statistike
spoljne trgovine sa Registrom, kao i sa podacima koje nam pružaju nadležna ministarstva,
NBS dobijamo odgovore na pitanja kao što su„kakav je doprinos različitih oblasti
delatnosti trgovini“ ili „koliki je udeo malih i srednjih preduzeća u ukupnoj trgovini“.
Analizom spoljnotrgovinske razmena sa zemljama regiona, odnosno CEFTA, pravim
analitičarima i onima koji koriste te podatke trebalo je da posluži kao dobar osnov za
strategiju, koja nije doneta i samim tim nismo se pripremili za posledice ekonomske krize
kroz prilagođavanje svoje privrede i privrednih aktivnosti.
4
1
Tendencije
Sistem međunarodnih ekonomskih odnosa održava interese vladajućih ekonomskih snaga u
svetskoj privredi. Zasnovan je na međunarodnoj podeli rada koja vuče svoje poreklo još iz
doba kolonijalizma. U okviru takvog sistema, razvijene zemlje su posle Drugog svetskog rata
ostvarile relativno visoke stope rasta privrede i proširenje spoljne trgovine, dok su zemlje u
razvoju sve više zaostajale u svom razvoju. Privredni jaz između razvijenih i nerazvijenih
zemalja postaje ne samo ekonomski problem, već i jedan od izvora zategnutosti i sukoba u
savremenom svetu.
Sredinom sedamdesetih godina 20. veka prosečan bruto nacionalni
dohodak po stanovniku u razvijenim zemljama je iznosio oko 6400, a u zemljama u razvoju
oko 540 $, tj. u srazmeri 12:1, dok je krajem devedesetih godina ovaj odnos bio 21:1.
Preko 70% svetskog robnog izvoza ostvaruju razvijene zemlje, a ostatak dele zemlje u
razvoju i zemlje istočne Evrope. Može da se zaključi da postojeći sistem ekonomskih odnosa
u svetu ne obezbeđuje uslove siromašnim i nerazvijenim zemljama da povećaju svoje učešće
u svetskom nacionalom dohotku i smanje jaz u odnosu na razvijene zemlje. Osnovne
tendencije:
• Neravnomernost zastupljenosti i korišćenja resursa (svih privrednih i prirodnih resursa)
• Polarizacija ekonomskog rasta
• Naglo ubrzavanje stopa rasta, sa ciljem da se pre stigne do blagostanje
• Izuzetan rast svetske trgovine ali neravnomernost zastupljenosti
• Visok značaj tehnike i tehnologije
• Primat finansij skih tokova (nekoliko puta veći od tokova robe i usluga)
• Povezanost, ali i nestabilnost globalne strukture
• Produbljivanje nejednakosti
• Nove ekonomske sile (države, integracije, regioni)
Da bi se globalna kriza u region svela i iz nje proistakla veća razvojna šansa, saradnja u
region treba da bude bolja i veća. CEFTA sporazum iz 2006 godine treba da obezbedi takvu
poslovnu klimu, što je privredno, realno i očekivati, a u praksi se i pokazalo i potvrdilo.
Rezultat treba da bude ekonomski rast i bolja robna razmena ovog Regiona. Pri formiranju
strateških ciljeva, kao i same ekonomske politike zemalja potpisnica CEFTA sporazuma,
stavlja se akcenat na jačanje konkurentnosti, preduzetništva, povećanje izvoza i stranih
direktnih investicija uz promociju regiona Zapadnog Balkana kao respektabilne investicione
destinacije. Zadatak po ovom pitanju su dobile privredne komore regiona.
Ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine sa inostranstvom, Doc. dr Ilija J. Džombić, Banja Luka 2011
5

Ocenjuje se da je visok porast uvoza svakako rezultat:
smanjenja carinskih stopa;
nedovoljne domaće proizvodnje i ponude roba i usluga;
apresijacije domaće valute i nedovoljne konkurentnosti domaće robe na našem tržištu,
a pogotovo na međunarodnim tržištima;
nepostojanja adekvatne politike standarda kvaliteta uvoznih roba.
1988 1989
1990
1991 1996
1997
1998
1999
2000
IZVOZ - UKUPNO
100
100
100
100
100
100
100
100
100
PROIZVODI ZA REPRODUKCIJU
56,7
55,9
54
53,5
60,7
64,4
66,9
54,6
56,4
PROIZVODI ZA INVESTICIJE
14,1
12,4
12,6
10,3
6,5
4,8
6
7,5
7,8
PROIZVODI ZA ŠIROKU POTROŠNJU
29,2
31,7
33,4
36,2
32,8
30,8
27,1
37,9
35,8
UVOZ - UKUPNO
100
100
100
100
100
100
100
100
100
PROIZVODI ZA REPRODUKCIJU
70,8
71,1
63,7
64,8
67,9
68,4
68
68,4
70
PROIZVODI ZA INVESTICIJE
14,9
13,2
12,2
12,2
14
12,6
15,2
16,5
16
PROIZVODI ZA ŠIROKU POTROŠNJU
14,3
15,7
24,1
23
18,1
19
16,8
15,1
14
Tabela 2: Struktura izvoza i uvoza Republike Srbije po BEC nameni ( % )
Analizom tabele 2. uočavama da je privredna aktivnost, kada je u pitanju struktura izvoza i
uvoza u posmatranom periodu do 2000.godine imala u najbolje rezltate, što se tiče izvoza
1998. godine, kada se i na tržištu osetno poboljšava naša izvozna aktivnost.
GODINA
1988 1989 1990 1991 1996 1997 1998 1999 2000
IZVOZ – UKUPNO
4.830 5.061 5.453 4.506 1.744 2.531 2.723 1.369 1.558
0 Hrana i žive životinje
361
473
412
514
399
279
330
288
253
1 Piće i duvan
26
20
36
62
88
67
31
18
13
2 Sirove materije, osim goriva
191
205
235
134
83
123
122
72
111
3 Mineralna goriva i maziva
113
91
194
204
38
55
77
36
4
4 Životinjska, biljna ulja i masti
31
9
6
6
9
21
23
8
17
5 Hemijski proizvodi
469
613
575
434
166
321
286
145
145
6 Proizvodi svrstani po materijalu
1.289 1.374 1.427 1.171
546
804
762
373
499
7 Mašine i transportni uređaji
1.373 1.276 1.358
887
219
234
288
180
208
8 Razni gotovi proizvodi
957
983
1.178 1.076
166
417
379
213
265
9 Proizvodi i trans. nigde pomenuti
20
17
32
18
30
210
425
36
43
UVOZ – UKUPNO
4.910 5.715 7.044 5.212 3.811 4.503 4.475 2.881 3.330
0 Hrana i žive životinje
291
370
698
417
419
483
395
225
216
1 Piće i duvan
7
9
35
41
32
73
38
32
50
2 Sirove materije, osim goriva
537
503
451
272
415
390
299
213
208
3 Mineralna goriva i maziva
764
885
1.145
963
519
742
725
457
662
4 Životinjska, biljna ulja i masti
8
28
23
12
11
9
9
7
7
5 Hemijski proizvodi
728
754
816
702
556
609
650
477
523
6 Proizvodi svrstani po materijalu
908
1.488 1.470 1.096
771
960
994
625
715
7 Mašine i transportni uređaji
1.230 1.312 1.661 1.159
750
792
906
633
720
8 Razni gotovi proizvodi
435
365
709
545
307
352
350
190
212
9 Proizvodi i trans. nigde pomenuti
2
1
36
5
31
93
109
22
17
Tabela 3: Izvoz i uvoz Srbije po sektorima SMTK ( mil.
USD
)
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti