INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
EKOLOŠKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

Toksične materije u hrani

           Student:                                                                                              Predmetni nastavnik:
Mirza MehmedinovićProf. dr Radomir Biočanin
     Ass Nedžada Tolja                                                

Travnik,decembar 2013.

Sadržaj:

Sadržaj:...........................................................................................................................................................2

1.

U

VOD

.......................................................................................................................................................3

2.

T

OKSIČNE

 

TVARI

 

U

 

HRANI

...........................................................................................................................5

2.1 Prirodne toksične tvari u hrani............................................................................................................6

2.2 Toksične gljive....................................................................................................................................10

2.3 

Karcinogene tvari u hrani biljnog porijekla........................................................................................11

2.4 Tokisčne tvari u hrani animalnog porijekla........................................................................................11

3.

Toksične tvari koje nastaju obradom hrane........................................................................................12

3.1 Toksične hemijske supstance mikrobnog porijekla...........................................................................13

3.2  Ostali kontaminanti u hrani..............................................................................................................14

3.3 Kontaminanti iz okoliša......................................................................................................................14

3.4 Hemijske supstance u formi ostataka tretiranja životinja i biljaka....................................................15

4.

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................17

5.

LITERATURA.........................................................................................................................................18

background image

Možda   najveća   toksičnost   se   nalazi   u   debelom   crijevu   od   neprobavne   materije   i   stvrdnute 

fekalije koji se nalazi u naborima debelog crijeva, naročito kod onih osoba koji se slabo kreću. U 

debelom crijevu okorena suha stolica može da bude od 2 – 5 kg. Tu se nalaze tzv.Fekalni 

toksini.Ovi toksini uzrokuju svakidašnje tegobe kao glavobolja, bolovi u kostima, lumbago i 

bolovi u stomaku.

Dejstvo toksičnih materija u životnoj i radnoj sredini

U odnosu na broj komponenata ćelija sa kojima reaguju, toksične materije mogu se svrstati u 

dvije grupe:

u prvu grupu spadaju materije, koje mogu da reaguju sa većim brojem komponenata ćelija; 

njihova selektivnost je mala, otrov djeluje sa velikim brojem sekundarnih elemenata ćelija i na 

taj način se rasipa, pa manji broj molekula može da izazove toksične efekte i

u drugu grupu spadaju materije koje reaguju samo sa jednom komponentom ćelije, ovi otrovi se 

ne troše na interakcijama sa nebitnim elementima ćelija, pa trovanje izazivaju u izuzetno niskim 

koncentracijama.

Na   dejstvo   otrova   izuzetno   su   osetljivi   fermenti   (biokatalizatori   ćelija)   ,   koji   su   po   sastavu 

bjelančevine. Otrovi na ove fermente deluju kao inhibitori. Toksične materije mogu da djeluju na 

organizam:

lokalno, dejstvo se ispoljava na mjestu kontakta otrova i organizma,

opšte toksično, nastaje kada se toksična materija apsorbuje na mjestu dodira u krv ili limfu, a 

cirkulacijom se dovodi do odgovarajućih organa i tkiva, zbog čega dolazi do opšteg toksičnog 

stanja organizma,

povratno (reverzibilno) , zatrovani organizam se poslije elimiminacije ili razgradnje otrovne 

materije   (etanol)   potpuno   oporavlja   i   postaje   funkcionalno   sposoban   kao   prije 

trovanja,nepovratno (ireverzibilno) , u organizam pod dejstvom toksičnih materija dolazi do 

nepovratnih   reakcija   irefleksno,   toksična   materija   izaziva   podražaj   refleksnim   putem   na 

odbrambenu akciju kod susjednih organa koji nisu u kontaktu sa otrovom (prekid disanja kod 

nadražaja nervnih završetaka gornjih disajnih organa hlorom).

Prilikom dejstava dviju ili više toksičnih materija može doći do:

sinergizma i

antagonizma.

Sinergizam otrova je toksikološki pojam po kome dva ili više otrova djeluju na živu materiju u 

istom smislu izazivajući smrt ili onesposobljavanje živih bića.

2. T

OKSIČNE

 

TVARI

 

U

 

HRANI

Često mislimo da toksične materije dolaze samo iz izvora koje stvara čovjek, ali je činjenica da 

mnoge mogu biti prirodno prisutne u hrani. Tako toksične tvari u hrani mogu biti njeni prirodni 

konstituenti   ili   neprirodni   sastojak   koji   nastaje   kao   rezultat   kontaminacije   hrane   u   lancu 

proizvodnje.

Kontaminanti u hranu mogu da dospiju nekontrolirano iz okoliša ili mogu biti rezidue (ostaci) 

tretiranja koje je čovjek koristio u različitim fazama proizvodnje. Prema tome, kontaminanti su 

tvari   koje   nisu   namjerno   dodane   u   hranu   nego   su   posljedica   kontaminacije   hrane   tokom 

proizvodnje, pakiranja, transporta, obrade hrane ili su pak posljedica nekih prirodnih procesa. 

Hemijske   kontaminante   koji   se   mogu   naći   u   hrani,   a   s   obzirom   na   njihov   izvor,   možemo 

podijeliti na:

prirodne kontaminante, kao što su mikotoksini porijeklom iz plijesni i enterotoksini iz bakterija

kontaminante   iz   okoliša,   kao   što   su   dioksini,   policiklički   bifenili,   policiklički   aromatski 

ugljikovodici i

kontaminante koji nastaju obradom hrane, kao što su klorpropanoli, akrilamid, ostaci sredstava 

za čišćenje i drugi

Mnogi fakori utječu na apsorpciju toksičnih tvari iz hrane i toksični efekat tih supstanci. Među 

najvažnijim faktorima su koncentracija ili doza toksične tvari, dužina izloženosti-zadržavanja, 

fizikalnohemijska svojstva, put ulaska, individualna otpornost i dr.

Čestice   toksikanta   u   hrani   mogu   biti   molekule,   atomi   i   ioni.Da   bi   ispoljile   svoje   toksično 

djelovanje   moraju   proći   kroz   epitel   probavnog   trakta.   Osnovni   mehanizam   apsorpcije 

toksikanata polazi od prolaska tih čestica kroz membrane stanica uzrokujući toksične promjene u 

organizmu.   Toksične   promjene   mogu   biti: iritantnost,   alergičnost,   korozivnost,   teratogenost, 

embriotoksičnost, genotoksičnost, karcinogenost, mutagenost itd. Teratogenost je karakteristična 

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti