VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U ZRENJANINU

Nastavni predmet:

OSNOVI MENADŽMENTA

Studijski program:

Inženjerski menadžment 

Modul:

Krizni menadžment

SEMINARSKI RAD

Stilovi vođenja preduzeća i uticaj na efikasnost 

poslovanja

Predmetni nastavnik:                         

Student, Broj indeksa.: 

Dr Lazar Ožegović

  

Zrenjanin, januar 2015. god.

2

Sadržaj

1. Uvod............................................................................................................................................2

2. Lideri (vođe) kroz istoriju............................................................................................................3

3. Pojam liderstva............................................................................................................................4

3.1. Tihi leadership/ tiho vođenje.................................................................................................5

3.1.1. Trait – pristup.....................................................................................................................6

3.1.2. Stilski pristup izučavanju vođenja/liderstva......................................................................7

4. Osnovni tipovi liderstva...............................................................................................................8

4.1. Autokratski stil......................................................................................................................8

4.1.1.. Demokratski stil................................................................................................................ 8

4.1.2. Laissez faire stil - (stil odrešenih ruku; lider (vođa) služi kao resurs)...............................9

4.1.3. Mešoviti stil........................................................................................................................9

5. Lidersko ponašanje i aktivnosti lidera.......................................................................................10

5.1. Michigan studije..................................................................................................................11

5.2. Likterovi obrasci stilova vođenja........................................................................................ 11

6. Situacijski pristup izučavanju vođenja/liderstva.......................................................................13

6.1 Model normativnog odlučivanja..........................................................................................13

6.1.1. Teorija „staza do cilja”.....................................................................................................15

6.1.2. Ponašanja lidera............................................................................................................... 15

7. Definisanje motivacije u organizaciji........................................................................................17

7.1. Teorija o ljudskim potrebama.............................................................................................17

8. Zaključak...................................................................................................................................19

9. Literatura....................................................................................................................................20

background image

4

2. Lideri (vođe) kroz istoriju

Za vreme Građanskog rata, general Džo Huker (Joe Hooker) komandovao je vojskom Unije u 
bici kod Čanselorsvila 1863. godine. Trebalo je da on bude jedan od velikih američkih 
vojskovođa. I sam je bio siguran u to, njegovi vojnici su tako mislili, a i predsednik Linkoln je 
bio u to ubeđen. Međutim, protivnički general, Robert Lee je u toj bici staviom Hukera u položaj 
da mora pokazati šta zna i pokazalo se da on nije bio dorastao tom zadatku. U pogledu stručnog 
znanja i obrazovanja, Huker je bio odličan general, ali kad se našao na odlučujućem ispitu, do 
izražaja su došli nedostaci njegovog karaktera, zbog čega su njegove trupe pretrpele velike 
gubitke.

• Vinston Čerčil (Winston Churchill) je na izvanredan način odgovorio potrebama Britanije u 
situaciji koja je, za vreme II Svetskog rata, bila na ivici očaja, da bi u doba mira pretrpeo 
neuspeh i morao da ustupi mesto svom nasledniku, čoveku osrednjih sposobnosti.

• Mahatma Gandi je primer mnogo šire vrste liderstva od do sada pomenutih. Ono je poteklo od 
buntovnih i antikolonijalističkih osećanja njegovih sledbenika i njihove želje za nezavišnošću, i 
dostiglo je vrhunac u još jačem pozivu na očuvanje dostojanstva i samosvojstva Indusa.

Većina velikih vođa u ljudskoj istoriji, ako ne i svi, istakli su se u doba jakih sukoba. Zato su 
mnogi od onih koji su ostali u lepom sećanju bili vojskovođe. Proučavanje velikih bitki i velikih 
ratova, trijumfa, poraza i istorijskih prekretnica ukazuje na značajnu ulogu onih koji su bili 
odabrani da budu vođe. Bez preterivanja se može reći da je liderstvo u poslovanju Conditio Sine 
Qua Non.

Zbog svog izuzetnog značaja, ponašanje menadžera i pitanje liderstva (vođenja) odavno je 
predmet intenzivnog i detaljnog proučavanja, naročito poslednjih godina. Tom problematikom 
bavili su se mnogi autori i objavljen je velik broj radova.

Međutim, i pored velikog istraživačkog interesa; kad se govori o stilu vođenja, naučno saznanje 
je relativno skromno. Takvo stanje ima za posledicu i to da se u literaturi isti sadržaji nazivaju 
različitim, a različiti sadržaji istim imenima. 

Nažalost, zaključci tih istraživanja su nepovezani, često kontradiktorni i nisu uvek poučni.

5

3. Pojam liderstva

Pojmovi kao što su vođenje i lider su neraskidivo vezani za pojmove kao što su menadžer i 
menadžment, ali su menadžeri samo ponekad i lideri. Među različitim autorima postoji visok 
stepen saglasnosti da su menadžeri dobri vojnici koji rade stvari na pravi način, tj. utiču na 
efikasnost. Lideri su zagledani u budućnost i orjentisani da rade prave stvari, tj. utiču na 
efektivnost. Praksa je pokazala da samo mali broj menadžera u organizaciji poseduje kvalitet 
lidera. 
Neke od najznačajnijih karakteristika lidera su :
- oni se ne rađaju, oni se stvaraju;
- po pravilu su harizmatične osobe;
- oni moraju biti neumoljivi, a istovremeno puni poverenja i tolerancije u odnosu na podređene;
- oni kontrolišu i manipulišu saradnicima.

Postavlja se pitanje kako onda prepoznati dobrog lidera i kako postati dobar lider?
Postoji mišljenje da je tajna uspešnog lidera u njegovim ličnim karakteristikama. Iako praksa nije 
potvrdila ovakav pristup, mnoge organizacije ga koriste prilikom odabira kadrova. 
Lične karakteristike lidera se svrstavaju u nekoliko kategorija :
- fizičke karakteristike;
- biografski podaci;
- inteligencija;
- karakter;
- ambicioznost;
- društvenost.

Vođenje se definiše kao „proces podsticanja drugih da preuzmu aktivnost u pravcu zajedničkog 
cilja“ ili slično kao „proces kojim pojedinci utiču na grupu pojedinaca kako bi postigli zajednički 
cilj“. Nešto šira definicija vođenja bi mogla biti kao „proces uticaja na aktivnost organizovane 
grupe u njihovim naporima definisanja i postizanja cilja“.Vođstvo je oduvek bilo veoma 
interesantna pojava za sve koji su proučavali organizacije, ali i društva u celini. U uslovima 
turbulencije i dinamičnih promena, danas su više nego ikada lideri potrebni i organizacijama i 
društvu u celini. Zbog toga se interesovanje za vođstvo sve više povećava. Lideri su uvek bili na 
istaknutoj poziciji i nije čudno što su uvek izazivali najviše pažnje.

Vođstvo je uticaj i proces uticaja na ljude na način da oni spremno i poletno teže ka ostvarenju 
skupnih ciljeva. Vođenjem se nastoji postići da zaposleni rade pouzdano i vatreno. Najvažniji 
faktor i jeste sam vođa, koji se postavlja na čelo kako bi podstakao druge da ostvare postavljenje 
ciljeve.

1

1

 

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vodstvo_%28ekonomija%29

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti