Ekonomska diplomatija

SADRŽAJ

UVOD..............................................................................................................................................3

1. ODNOSI BOSNE I HERCEGOVINE I RUSKE FEDERACIJE.........................................4

1.1. Bosna i Hercegovina.......................................................................................................5
1.2. Ruska Federacija............................................................................................................6

2. POLITIČKI ODNOSI BOSNE I HERCEGOVINE I RUSKE FEDERACIJE...................8

              

3. EKONOMSKI ODNOSI RUSKE FEDERACIJE I BOSNE I HERCEGOVINE...............9

3.1. Stanje ekonomske politike..............................................................................................9
3.2. Bitne sektorske politike Bosne i Hercegovine za tržište Ruske Federacije.............11
3.3. Obim trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa Ruskom Federacijom.............12

4. DIREKTNA STRANA ULAGANJA IZ RUSKE FEDERACIJE U BOSNU I 
    HERCEGOVINU – pregled podataka Centralne banke.....................................................14

4.1. Podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u BiH  (MVTEO) o 
       ulaganjima iz Ruske Federacije...................................................................................15
4.2. Pregled podataka prema FIPA evidenciji..................................................................16
4.3. Najavljene investicije Rusije u BiH.............................................................................17

5. PERSPEKTIVE EKONOMSKIH I DIPLOMATSKIH ODNOSA BOSNE I 
    HERCEGOVINE I RUSIJE, PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE SARADNJE.............19

              

ZAKLJUČAK..............................................................................................................................21

LITERATURA.............................................................................................................................22

Ekonomska diplomatija

UVOD

Malo je oblasti političkog djelovanja u svijetu koje su do te mjere odvajkada bile  prekrivene 
velom elitizma i predstavljale tabu za „običnu“ političku nomenklaturu, ali i za  širu javnost, 
koliko   je   to   bila   diplomatija.   Revolucija   koja   je   imala   najdirektniji   i   najveći   uticaj   na 
međunarodne odnose i diplomatiju bila je političke prirode: pad sovjetskog carstva značio je 
kraj razdoblja potencijalnoga nuklearnog rata na globalnom nivou. Bio je to kraj razdoblja 
shematiziranih vojnih saveza i vojnih nužnosti kada diplomati, ne svojom   krivicom, nisu 
imali mnogo mogućnosti da efikasno djeluju. 

Sve ove promjene, jasno, ostavljaju duboki trag i na Bosnu i Hercegovinu. Dodatno, politički 
prioriteti, pa tako i prioriteti diplomatskog djelovanja u ovoj državi bitno su izmijenjeni u 
odnosu na godine s početka minule decenije. Bosna i Hercegovina više nije država koja 
grčevito   brani   svoje   pravo   na   suverenitet,   međunarodno   priznate   granice,   unutrašnju 
konstituciju i identitet uz pomoć diplomatije u kojoj je „vjernost“ važniji element od suptilnih 
diplomatskih znanja i profesionalizma. 

Zašto   je   u   uvodu   analize   stanja   u   bh.   diplomatiji   bilo   potrebno   skrenuti   pažnju   na   ove 
elemente političke realnosti u svijetu? Prije svega zato da bi se shvatila dubina jaza koji u 
ovom   času   postoji   između   potreba   na   kojima   počivaju   zadaci   i   ciljevi   diplomatije   kao 
djelatnosti, s jedne strane, te objektivne situacije u toj oblasti u BiH, s druge. Riječ nije samo 
o tome kakvo je realno stanje u ovoj oblasti danas, već još više o segmentu koji se može 
nazvati „sviješću o stanju, realnosti i potrebama". Nije teško zaključiti da današnja situacija 
na dodatno dramatičan način podvlači složenost zadataka diplomata. Oni će i dalje trebati 
znanja   o   tome   kako   svijet   funkcioniše   (a   funkcioniše   drugačije),   moraju   posjedovati 
profesionalne vještine uz visoke lične kvalitete. Diplomatija je postala složenija, zahtjevnija i 
profesionalnija.

U fokusu ove analize bit će prvenstveno bilateralni ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine i 
Ruske Federacije (RF), odnosno onaj aspekt odnosa kojim se bavi ekonomska diplomatija, jer 
smatramo   da će u budućnosti upravo ekonomski odnosi biti dominantni unutar ukupnih 
bilateralnih odnosa BiH i RF. Naravno, pored   ekonomske   dimenzije bilateralnih odnosa 
BiH i RF, daćemo kraći prikaz političkih odnosa,jer time zapravo dobijamo zaokruženu  sliku 
tih odnosa.

U tekstu, odnosno analizi, ograničićemo se na vremenski horizont od posljednjih nekoliko 
decenija, jer su se u tom razdoblju dogodile   krupne promjene   u objema zemljama; BiH 
postaje  nezavisna država, koju priznaje i Ruska Federacija, i potom uspostavlja diplomatske 
odnose s RF, a Ruska Federacija je prolazila i prolazi kroz komplikovan proces društveno – 
političkih     promjena     tipa   glasnosti,   perestrojke,   ukidanja   SSSR-a   i   procesa     ukupne 
demokratizacije političko – ekonomskih odnosa.

Strategija djelotvornog pozicioniranja ekonomske diplomatije Bosne I Hercegovine u odnosu 

sa Rusijom

background image

Ekonomska diplomatija

Tabela br. 1: Sličnosti i razlike između Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije

2

1.1. Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina se suočila sa dva problema svoje privrede: ponovna izgradnja ratom 
porušene zemlje i uvođenje tržišnih reformi u svoju dotadašnju plansku ekonomiju. Jedno od 
naslijeđa iz prethodnog perioda je vojna industrija sa prekobrojnošću radne snage.

Rat u Bosni i Hercegovini prouzrokovao je da nivo proizvodnje padne za 80% od 1992. do 
1995. godine, a nezaposlenost poraste. Nakon okončanja ratnih dejstava, društveni proizvod u 
periodu   od   1996.-1999.   rastao   je   po   neuobičajeno   visokim   stopama   zbog   izuzetno   niske 
polazne baze, ali je stopa rasta u periodu 2000 – 2002. smanjena. Djelimična stagnacija rasta 
društvenog proizvoda desila se između 2003. i 2005. godine. Sveobuhvatne državne statistike 
su dosta ograničene i ne prikazuju veliki dio aktivnosti na crnom tržištu.

Državna valuta konvertibilna marka (BAM) uvedena je 1998.godine i vezana je za njemačku 
marku u omjeru 1:1, a kasnije nakon uvođenja eura, vezana je za euro u odnosu 1 EUR = 
1,95583 BAM. Postepeno je raslo povjerenje u državnu valutu, a bankarski sektor je porastao. 
Provođenje privatizacije je i dalje sporo, a lokalni organi vlasti samo djelimično podržavaju 
državne institucije u tom procesu. 

Reforma bankarskog sektora je ubrzana 2001. godine nakon što su zatvoreni zavodi za platni 
promet naslijeđeni iz komunizma, a danas bankarski sektor uglavnom kontrolišu strane banke, 
većinom   banke   iz   Zapadne   Evrope.   Danas   su   osnovni   problemi   bosanskohecegovačke 
privrede   veliki   budžetski   deficit   i   visoka   stopa   nezaposlenosti.   Država   dobija   značajna 
sredstva   u   vidu   pomoći   za   rekonstrukciju   infrastrukture   i   humanitarnu   pomoć   od 

2

 Izvor: 

http://www.vpi.ba/upload/documents/Bosna_i_Hercegovina_-_Ruska_Federacija.pdf

Strategija djelotvornog pozicioniranja ekonomske diplomatije Bosne I Hercegovine u odnosu 

sa Rusijom

Ekonomska diplomatija

međunarodnih institucija ali će vrlo vjerovatno doći do značajnog smanjenja međunarodne 
pomoći.

Zemlje najveći investitrori u Bosni I Hercegovini su:

Austrija

 (€1,294 miliona)

Srbija

 (€707 miliona)

Hrvatska

 (€434 miliona)

Slovenija

 (€427 miliona)

Švajcarska

 (€337 miliona)

Njemačka

 (€270 miliona)

Italija

 (€94,29 miliona)

Holandija

 (€63,52 million)

UAE

 (€56,70 miliona)

Turska

 (€54,81 miliona)

Sve ostale države (€892,54 miliona)

1.2. Ruska Federacija

Ruska Federacija illi Rusija je država koja se prostire preko ogromnih prostranstava istočne 
Evrope i sjeverne Azije. Sa površinom od 17.075.400 km2 (6.595.600 mi2), Rusija je najveća 
država na svijetu, pokrivajući skoro duplo veću teritoriju od Kanade, Kine, ili Sjedinjenih 
Američkih   Država.   Po   broju   stanovnika   je   sedma   na   svijetu   poslije   Kine,   Indije,   SAD, 
Indonezije, Brazila i Pakistana. Nekada najistaknutija republika SSSR-a, Rusija je postala 
nezavisna država po raspadu SSSR-a, decembra 1991. Pod sovjetskim sistemom, zvala se 
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR).

3

Danas se ruska ekonomija uglavnom temelji na dva stuba: izvozu energenata (nafte i zemnog 
gasa) i sirovina, te rastućoj domaćoj potrošnji. Tradicionalna sovjetska metalurgija i s njom 
povezana   proizvodnja   mašina,   automobila   i   aviona   preživljavaju   zahvaljujući   visokim 
carinama koje sprječavaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge fabrike 
preorijentisale su se na saradnju sa zapadnim kompanijama i licenčnu proizvodnju stranih 
proizvoda (inomarke).

Propast   sovjetskog   centralnog   planiranja   dovela   je   i   do   izrazite   neravnoteže   u   razvoju 
pojedinih regija. Najviše stranih investicija i najbrži privredni rast imaju Moskva i Peterburg. 
Razlike u prosječnom dohotku stanovnika peestonice i provincija su i do deset puta.

Nakon   raspada   SSSR-a   Rusija   je   proživjela   značajne   promjene   i preobražaj od 
globalno izolovane, centralističke ekonomije do tržišno orijentisane, globalno     integrisane 

3

 Izvor: 

http://www.fes.ba/publikacije/RUSIJA201009-1.pdf

Strategija djelotvornog pozicioniranja ekonomske diplomatije Bosne I Hercegovine u odnosu 

sa Rusijom

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti