Strateski plan firme Lasta Capljina

1. UVOD
Lasta je nacionalna kompanija sa poslovnim centrima i proizvodnim pogonima u BiH. Lasta je mješovito privatno preduzeće u vlasništvu dioničara. Kompanija je osnovana 27.08.1987. godine sa sjedištem u Čapljini. Osnovna djelatnost je proizvodnja i plasman konditorskih proizvoda.
Proizvodni asortiman se bazira na zdravoj i obogaćenoj hrani, koji čine slatka i slana proizvodna linija.
Asortiman proizvoda Lasta je najveći u zemlji i značajan u regionu. Izvoz na inostrano tržište čini 40% ukupne proizvodnje. Zemlje uvoznice su prije svega zemlje bivše SFRJ, ali i evropske zemlje (Bugarska, Turska, Rumunija I Mađarska), a izvozi se čak i u Aziju i Afriku.

2. SITUACIONA ANALIZA
2.1. Makrookruženje
2.1.1. Demografske karakteristike1
Prema podacima na prostoru BiH ima 1.071.000 domaćinstava. Ukupan broj stanovnika je 3.394.000. Gustina naseljenosti iznosi 90 stanovnika na 1 km2. U prosjeku, u jednom domaćinstvu ima 3,7 lica. Prirodni priraštaj je u 2008. godini za Federaciju BiH iznosio -2.1, za Republiku Srpsku -4.3, i Brčko distrikt 14.8 . U BiH ima ukupno 1. 411 naselja, među kojima je 174 gradskih .

2.1.2. Socijalni i kulturološki faktori
Asortiman Laste najviše je privlačan za stanovništvo sa srednjim vrijednostima primanja, odnosno višem donjem i srednjem sloju.
Brz način života i sve veći broj zaposlenih žena, kao i prelazak na evropsko radno vrijeme, uslovljavaju pojavu “novih domaćica”. Zaposlene žene imaju sve manje vremena da se posvete kuhanju i kućnim poslovima I zbog toga umjesto pravljenja poslastica sve više kupuju konditorske proizvode, kao njihovu zamjenu. Takođe, mlade majke sve više koriste gotovu bebi hranu za svoje bebe.
Povratak tradiciji i sve veće poštovanje vjerskih običaja (post, Bajram) utiču povoljno na proizvođače konditorskih proizvoda.

2.1.3. Privredna okolina2
Posjlednjih godina prosječni dohodak po glavi stanovnika raste. U 2008. godini nominalna plata je bila veća za 51.5%, a realno za 29.9% u odnosu na prosječnu platu u 2008. godini. Prosječna zarada u privrednim djelatnostima je bila veća za 47.9%, a realno za 26.8 % od prosječne zarade u 2007. godini. Prosječna zarada u vanprivrednim djelatnostima je bila nominalno veća za 60.3%, a realno za 37.5% od prosječne zarade u 2008. godini. U 2009. godini ovaj trend rasta je nastavljen, ali sa manjim procentom. Potrošačka korpa u novembru mjesecu 2009. godine je iznosila 780,00 km. Inflacija je u 2008. godini iznosila 13%, a 2009. godine oko 8%.

2.1.4. Mediji
Mediji predstavljaju važnog učesnika u promociji. Najveća saradnja ostvaruje se sa TV i radio kućama, jer pokrivaju značajan procenat ciljnih grupa. Tokom zimskih mjeseci treba posvetiti veću pažnju televiziji, jer tada ljudi, zbog niskih temperatura, više vremena provode u kući. U ovom periodu ne treba koristiti bilborde, kao način oglašavanja, jer loši vremenski uslovi (kiša, snijeg) smanjuju i onemogućavaju vidljivost I upečatljivost.
Na teritoriji BiH postoje tri nacionalne televizije (pokrivaju po 75% teritorije). To su RTV BIH, RTV Pink i RTV FBIH.
Prema istraživanjima Strategic marketinga najgledanija televizija na prostorima BIH je RTV Pink, zatim RTV FBIH, a u urbanim sredinama RTRS I RTVFBiH. U BIH najslušaniji radio je BiH (22.06%), RADIO STARI GRAD (19.86%), SARAJEVO 202 (7.53%), Radio M (7.46%), RADIO BIH (7.2%). Prema istraživanjima na teritoriji Sarajeva, najslušanija radio stanica je RSG, a potom Radio M. Najčitanije dnevne novine na teritoriji Sarajevu su AVAZ, OSLOBOĐENJE
1 Statistički godišnjak, 2008, Zavod za statistiku
2 Statistički godišnjak, 2008, Zavod za statistiku
SAN, a na prostoru BIH dnevni list Avaz.

2.1.5. Analiza tržišta
2.1.5.1. Tržište i tražnja
Ciljno tržište se poklapa sa teritorijom BiH. Njena površina iznosi 51.170 km2, sa brojem stanovnika od 3.394.000. Tržištu pripadaju još i dijelovi Srbije, Makedonije, Slovenije i Hrvatske, Crne Gore kao i Rumunije, Turske, Bugarske, Azije i Afike. Izvoz čini 40% ukupne proizvodnje Laste.
Tražnja postoji, sa većim tendencijama rasta. Međutim, u toku godine tražnja varira. Najveća prodaja ostvaruje se u toku zimskih mjeseci, odnosno od jeseni do prolleća, dok tražnja ima tendenciju pada u toku ljetnjih mjeseci. Ovo je posljedica pojave voća i sladoleda, koji zamjenjuju potrošnju konditorskih proizvoda.
Takođe, visoke temperature ne pogoduju ni prodaji ovih proizvoda, jer zahtijevaju opremanje prodajnih mjesta odgovarajućim rashladnim uređajima. Zbog toga je Sarabon orijentisan na velike trgovačke sisteme koji su odgovarajuće opremljeni.