Swisslion kompanija
POSLOVNI SLU
Č
AJ: KOMPANIJA “SWISSLION”
CASE STUDY: SWISSLION COMPANY
Jovana Duki
ć
, Jelena Kosti
ć
, Vedrana Savi
ć
Fakultet organizacionih nauka, Jove Ili
ć
a 154, Beograd
Sadržaj
:
U ovom radu opisan je poslovni slu
č
aj kompanije Swisslion. Sa ovim radom, autori rada su kao tim
Lavice, u
č
estvovale na takmi
č
enju iz marketinga u organizaciji Fondacije Mark Plan, januara 2004 godine.
Izvršena je situaciona analiza, uo
č
eni su problemi i data su konkretna rešenja tih problema.
Klju
č
ne re
č
i
:
Marketing, SWOT analiza, strategija, medija plan.
Abstract
:
This document presents case study of Swisslion company. Authors (team Lavice) used this work
at the marketing competition, which was organized by Mark Plan Fondation, in january 2004. After analyzing
the environment and comprehending the situation, the authors came up with the solution to noticed
problems.
Key words
:
Marketing, SWOT, strategy, media plan.
1. UVOD
Swisslion je multinacionalna kompanija sa poslovnim centrima i proizvodnim pogonima u SCG, Makedoniji i
Švajcarskoj. Swisslion je mešovito privatno preduze
ć
e u vlasništvu Švajcarske i SCG. Kompanija je
osnovana 27.08.1997. godine sa sedištem u Novom Sadu. Osnovna delatnost je proizvodnja i plasman
konditorskih proizvoda.
Proizvodni asortiman se bazira na zdravoj i oboga
ć
enoj hrani, koji
č
ine slatka i slana proizvodna linija.
Asortiman proizvoda Swissliona je najve
ć
i u zemlji i regionu. Izvoz na inostrano tržište
č
ini 40% ukupne
proizvodnje. Zemlje uvoznice su pre svega zemlje bivše SFRJ, ali i evropske zemlje (Bugarska, Turska,
Rumunija), a izvozi se
č
ak i u Ameriku i Afriku.
2. SITUACIONA ANALIZA
2.1. Makrookruženje
2.1.1. Demografske karakteristike
Prema popisu iz 2002. godine na prostoru SCG ima 2.871.000 doma
ć
instava. Ukupan broj stanovnika je
10.394.000. Gustina naseljenosti iznosi 102 stanovnika na 1 km
2
. U proseku, u jednom doma
ć
instvu ima 3,6
lica. Prirodni priraštaj je u 2001. godini za Centralnu Srbiju iznosio -2.1, za Vojvodinu -4.3, za Kosovo i
Metohiju 14.8 i za Crnu Goru 5.2. U SCG ima ukupno 7 411 naselja, me
đ
u kojima je ukupno 244 gradskih
naselja.
Najve
ć
i broj stanovnika je sa srednjom stru
č
nom spremom 2.255.782, zatim sa osnovnim obrazovanjem
1.752.652, zatim bez osnovne škole, a najmanje sa visokim obrazovanjem 354.610. U
č
eš
ć
e aktivnog u
ukupnom stanovništvu je 43,9%. U
č
eš
ć
e gradskog u ukupnom stanovništvu iznosi 51,2%, a 1953. godine je
iznosio 22,0%. Ovo samo govori o tendenciji preseljivanja sve ve
ć
eg broja stanovnika iz sela u gradove.
2.1.2. Socijalni i kulturološki faktori
Asortiman Swisslion-a najviše je privla
č
an za stanovništvo sa srednjim vrednostima primanja, odnosno
višem donjem i srednjem sloju.
Brz na
č
in života i sve ve
ć
i broj zaposlenih žena, kao i prelazak na evropsko radno vreme, uslovljavaju pojavu
“novih doma
ć
ica”. Zaposlene žene imaju sve manje vremena da se posvete kuvanju i ku
ć
nim poslovima i
zbog toga umesto pravljenja poslastica sve više kupuju konditorske proizvode, kao njihovu zamenu. Tako
đ
e,
mlade majke sve više koriste gotovu bebi hranu za svoje bebe.
Povratak tradiciji i sve ve
ć
e poštovanje verskih obi
č
aja (post, Bajram) uti
č
u povoljno na proizvo
đ
a
č
e
konditorskih proizvoda.
2.1.3. Privredna okolina
Poslednjih godina prose
č
ni dohodak po glavi stanovnika raste. U 2002. godini nominalna plata je bila ve
ć
a
za 51.5%, a realno za 29.9% u odnosu na prose
č
nu platu u 2001. godini. Prose
č
na zarada u privrednim
delatnostima je bila ve
ć
a za 47.9%, a realno za 26.8 % od prose
č
ne zarade u 2001. godini. Prose
č
na zarada
u vanprivrednim delatnostima je bila nominalno ve
ć
a za 60.3%, a realno za 37.5% od prose
č
ne zarade u
2001. godini. U 2003. godini ovaj trend rasta je nastavljen, ali sa manjim procentom. Potroša
č
ka korpa u
novembru mesecu 2003. godine je iznosila 12.604 dinara. Inflacija je u 2002. godini iznosila 13%, a 2003.
godine oko 8%.
2.1.4. Mediji
Mediji predstavljaju važnog u
č
esnika u promociji. Najve
ć
a saradnja ostvaruje se sa TV i radio ku
ć
ama, jer
pokrivaju zna
č
ajan procenat ciljnih grupa. Tokom zimskih meseci treba posvetiti ve
ć
u pažnju televiziji, jer
tada ljudi, zbog niskih temperatura, više vremena provode u ku
ć
i. U ovom periodu ne treba koristiti bilborde,
kao na
č
in oglašavanja, jer loši vremenski uslovi (kiša, sneg) smanjuju i onemogu
ć
avaju vidljivost i
upe
č
atljivost.
Na teritoriji SCG postoje tri nacionalne televizije (pokrivaju po 75% teritorije). To su RTS, RTV Pink i B92.
Prema istraživanjima Strategic marketinga najgledanija televizija na prostorima SCG je RTV Pink, zatim
RTS, a u urbanim sredinama B92. U SCG najslušaniji radio je Beograd 1 (22.06%), ANEM (19.86%),
Beograd 202 (7.53%), Radio S (7.46%), B92 (7.2%). Prema istraživanjima na teritoriji Beograda, najslušanija
radio stanica je B92, a potom Radio S. Naj
č
itanije dnevne novine na teritoriji Beograda su Blic, Ve
č
ernje
1
Statisti
č
ki godišnjak, 2003, Republi
č
ki Zavod za statistiku
2
Statisti
č
ki godišnjak, 2003, Republi
č
ki Zavod za statistiku

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti