Odlomak

TIPOLOGIJA KRIZE PREDUZEĆA

1. UVOD

Pojam krize preduzeća se prvenstveno vezuje za momenat kada preduzeće dostiglne kritičnu tačku sa određenim obeležjima. U užem smislu, krizu preduzeća treba shvatiti kao proces u kojem se, neplanirano i nepoželjno, ugrožavaju postavljeni osnovni ekonomski ciljevi preduzeća – cilj očuvanja uloženog kapitala, cilj dobitka (rentabiliteta), cilj očuvanja likvidnosti i solventnosti preduzeća.
Danas su krizne situacije sastavni deo okoline u kojoj organizacije i pojedinci deluju. Od načina upravljanja kriznom situacijom i kriznim komuniciranjem zavisi u kojoj će meri preduzeće imati negativne posledice, kao i da li će za menadžere kriza biti samo opasnost ili će je iskoristiti kao novu priliku.
Pasivnost preduzeća prema promenama dovodi ga u opasnost. Ono tada postaje manje konkurentno i gubi svoje tržište, sve dok se ne ugrozi i egzistencija preduzeća. Takve negativne promene u poslovanju preduzeće sa tedencijom daljeg pogoršanja nazivaju se krizom preduzeća.
Naravno, ne dovodi svaka promena preduzeće u opasnost. Ali je činjenica i da pojedina preduzeća nisu spremna za promene i da nemaju mehanizme koji mogu rano ukazati na opasnosti koje se mogu pojaviti tiho i sa svih strana u isto vreme. Isto tako su, za našu zemlju, bitne i istorijske posledice, koje se tiču ne-tržišnih uslova privređivanja u socijalističkom društvu. Kao posledica ovoga, mnoga naša preduzeća nalaze se u krizi. Prezaduženost i nelikvidnost najčešći su problemi naših preduzeća. Danas živimo u svetu promena, ali će njih u budućnosti biti svakako i više. Kao posledica toga kriza preduzeća u budućnosti je neminovnost. Zato je preduzećima koja žele da opstanu prioritet izgradnja sistema detektovanja promena i upozoravanja na opsanosti, pa krizni menadžment, koji ima odlučujuću ulogu u kriznim situacijama, postaje neophodan u savremenim uslovima.
2. TIPOLOGIJA KRIZE PREDUZEĆA

Većina kriza potiče od jedinstvene kombinacije individualnih grešaka, organizacionih propusta i uticaja iz sredine. Analiza svake pojedine krize može nam pomoći da razumemo kako se ljudske greške, organizaciona patologija i sredinski uticaji kombinuju u procese koji izazivaju poremećaj sistema, ali nam ne govori zašto i gde se samo neke tenzije, problemi i pogoršavajuće okolnosti definišu terminom katastrofa. Potrebno je da razumemo kako se eskalirajući krizni proces prepliće sa političkim i procesima socijalnog rezonovanja.
Kada govorimo o tipovima krize preduzeća, moramo konstatovati da kriza ima toliko koliko je i različitih organizacija, ljudi i okolnosti u kojima organizacija deluje. Kriza mogu takođe proisteći iz (potencijalne) nezaposlenosti ili ugrožavanja ekonomskog prosperiteta, kao što bi na primer bilo zatvaranje fabrike ili rudnika od strateškog značaja za naselje. Zbog toga što je veoma mnogo različitih mogućnosti za krizu, analitičari kriza nastoje da u ovu široku lepezu uvedu neki red postavljajući razlicite tipologije. Jer, svako ko se bavi problematikom kriza, pre ili kasnije, dolazi na pitanje njihove tipologije. Klasifikacija kriza preduzeća javlja se kao nužan i nepohodan instrument i pretpostavka uspešnog upravljanja krizama. Ona je takođe prethodni neophodan korak u razvijanju teorije krize. Svakome ko želi da zna kako se različiti tipovi kriza razvijaju, koji problemi se pri tom javljaju i što je najvažnije, kako se oni mogu rešiti, tipologija kriza bi sigurno pomogla u identifikovanju zajedničkih karakteristika različitih kriza. Pošto sto su označene imenom i analizirane, klasifikovanje krize je prvi korak ka njihovom držanju pod kontrolom. U ovom smislu analiza ne znači samo sprovođenje teorijskog istraživanja, već takođe i napredak u preduzimanju značajnih praktičnih mera koji je omogućen tipologijom koja je služila kao adekvatan okvir analize. Zato se koristi od tipologije mogu videti i u kapacitetu da se olakša izvođenje čvrstih zaključaka o krizi preduzeća i preduzimanja protivmera. Odgovarajuća tipologija bi trebala da:
bude dovoljna odnosno potpuna (iscrpna) i da obuhvati sve moguće slučajeve kriza;

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari