Odlomak

UVOD
Početna faza tranzicije je uvek praćena brojnim problemima. Jedan od najvećih je istovremena pojava inflatornih tendencija i pada industrijske proizvodnje. Takvo stanje ne predstavlja novinu u Srbiji, već je to jedna dugoročna pojava u okviru koje gotovo svi bitni ekonomski indikatori ostvaruju negativne vrednosti. Izlaz iz ovakve situacije je obično bolan i zahteva suštinske promene miljea u kojem privreda funkcioniše. Fenomen izraženog pada proizvodnje u privredama Centralne i Istočne Evrope u periodu transformacije njihovih privrednih sistema jedan je od najviše istraživanih i najkontroverznijih u savremenoj ekonomskoj nauci. Termin “recesija transformacije” označava da je pad proizvodnje više rezultat promene ekonomskog sistema nego sprovođenja mera politike tranzicije. Međutim, ovakav pad proizvodnje nije zadesio privrede Kine i Vijetnama, uprkos činjenici da su i u tim zemljama
sprovedene fundamentalne promene u ekonomskom sistemu. Stoga se može zaključiti da pad proizvodnje ne predstavlja samo posledicu transformacije sistema kao takvog, već zavisi i od brzine kojom se transformacioni procesi odvijaju.

 

TRANZICIJA
Tranzicija predstavlja radikalnu reformu sistema kako bi se ostvarila liberalizacija trgovine i finansijskih tokova, privatizacija privrede i razvoj integralnog tržišta u čijem se centru nalazi tržište kapitala. U pitanju je dug i duboko destabilizirajući proces. O destabilizirajućem karakteru tranzicije govori efekat tranzicione stagflacije (pad nivoa aktivnosti uz rast inflatornog pritiska). Zato je bitno da tranzicija traje što kraće kako bi se umanjilo dejstvo tranzicione stagflacije. Nažalost, tranzicija u Srbiji je spora i sa evidentnim kašnjenjem u odnosu na druge privrede. Da bi se dobio uvid u poziciju Srbije, formiran je uzorak zemalja za poređenje (Tabela 1). U tabeli 1 su prikazani nivoi aktivnosti (BDP – bruto društveni proizvod), odabranih zemalja, u odnosu na pretranzicioni period (1989. godina). U navedenoj tabeli se vidi da su Srbija (sa Crnom gorom) na 56% aktivnosti, da je Hrvatska blizu pretranzicionog nivoa, odnosno 97%, dok su ostale zemlje iz uzorka prevazišle pretranzicioni nivo [1]

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Mašinstvo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari