Tranzitni poslovi

UVOD

Trgovinska razmjena je kako kroz istoriju, tako i danas, uvijek proizilazila iz težnje čovjeka da u svim stadijumima društvenog razvoja poboljša svoj način života i životni standard uopšte.Tako je postala neophodna u svim društvima bez obzira da li je motiv te razmjene ostvarenje profita, ili su u pitanju neki širi društveni interesi. Jasno je da u takvoj razmjeni različite zemlje u zavisnosti od dostignutog stepena privrednog razvoja imaju svoje posebne i različite, a nekad i suprotstavljene, interese.
Razmjena roba i usluga u savremenim uslovima po svojoj strukturi postaje sve složenija, tako da se uz klasičan oblik razmjene sve više pojavljuju i različiti oblici međunarodnog zanimanja za širu saradnju poslovnih partnera iz različitih zemalja radi boljeg pozicioniranja na postojećim tržištima i osvajanja novih tržišta. Ovi modeli trgovinskih poslova međusobno se bitno razlikuju u pogledu načina plaćanja, kretanja robe i usluga ,kao i u drugim aspektima. Neki tranzitni poslovi su veoma prosti i jednostavni i tu se radi o klasičnoj razmjeni robe i usluga, dok neke druge kombinacije mogu biti izuzetno složene.
Predmet istraživanja ovog rada predstavljaju poslovi trgovinskih preduzeća koji se realizuju u vidu tranzitnog prometa roba ,tj. tranzitna trgovina .Kroz nekoliko segmenata opisani su pojmovi i oblici tranzitne trgovine, kao i njihovo knjigovodstveno evidentiranje ,te posebnosti koje proizilaze iz njihovog knjiženja što ćemo detaljnije prezentovati u nastavku rada.

TRANZITNI POSLOVI

Tranzitni poslovi u trgovinskim preduzećima

Pored redovne kupovine i prodaje robe na domaćem i inostranom tržištu , trgovinsko preduzeće bavi se i specijalnim poslovima, kao što su : tranzitni poslovi,kompenzacioni poslovi, vezani poslovi, reeksport poslovi, komisioni poslovi,lizing poslovi itd. Ovi se poslovi po svojoj suštini, cilju,načinu izvršenja i plaćanja bitno razlikuju od redovnih poslova kupovine, i prodaje roba i usluga.

Kod redovnih poslova roba se kreće u jednom pravcu (od prodavca ka kupcu), a novac u obrnutom pravcu(od kupca ka prodavcu). Ovakva kretanja robe i novca nisu karakteristična za specijalne poslove. Osnovni razlozi za njihovo obavljanje je nemogućnost da se iz bilo kog razloga obavlja redovna kupoprodaja robe ,kao i mogućnost da se na taj način ostvari znatna zarada (po osnovu razlike u cijeni i kursne razlike).

S obzirom da je ovdje u većini slučajeva riječ o spoljnotrgovinskim poslovima može se slobodno reći da pod tranzitnim poslovima podrazumijevamo pružanje različitih usluga u vezi sa robom koja pri prevozu od zemlje prodavca do zemlje kupca prolazi kroz carinska područja usputnih zemalja.

Dakle,pri tranzitnoj trgovini isporuka robe se ne obavlja neposredno između uvoznika i izvoznika u zemlji proizvođača i kupca, već preko tranzitnog trgovca u nekoj trećoj zemlji. Nekad se putem tranzitne trgovine najčešće prodavala roba u balama (vuna, duhan, pamuk,…), a danas se tranzitna trgovina proteže na različite proizvode koji se nabavljaju povoljno i u velikim količinama (roba široke proizvodnje, serijski proizvodi,…).

Kod tranzitnih poslova,kao i kod drugih specijalnih poslova,ključna je ocjena njihove rentabilnosti.Ona se ocjenjuje prije zaključenja , u toku samog izvršenja,kao i po završetku odnosnih poslova.

Podjela tranzitnih poslova

Prema sjedištu tranzitnog trgovca može se razlikovati:

• Pasivna tranzitna trgovina
• Aktivna tranzitna trgovina

Kod aktivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik)prodaje stranu robu kupcu u nekoj trećoj zemlji. Kod pasivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik) prodaje robu iz neke treće zemlje ili prodaje robu proizvedene u inozemstvu kupcu u nekoj trećoj zemlji.
Prema mjestu obavljanja , u zemlji ili inostranstvu,razlikujemo :

• unutrašnju tranzitnu trgovinu, i
• međunarodnu tranzitnu trgovinu.

Osnovna karakteristika unutrašnje tranzitne trgovine je u tome da se roba direktno isporučuje kupcu sa skladišta sopstvenog dobavljača.Efekti toga su uštede u troškovima skladištenja robe,što direktno utiče na povećanje profita tranzitnog preduzeća.

Tranzitna razlika u cijeni predstavlja prodajnu cijenu tranzitnih poslova. Cijena koštanja tranzitnih poslova obuhvata sve neophodne troškove u vezi sa njihovim obavljanjem: zavisne troškove nabavke i troškove poslovanja.Na konkretnom tranzitnom poslu se ostvaruje profit ako je prodajna cijena veća od njegove cijene koštanja.

U slučaju da tranzitno preduzeće ne snosi troškove i rizik za vrijeme transporta robe,cijena koštanja tranzitnih poslova je jednaka samo troškovima poslovanja , a prodajna cijena tranzitnih poslova je jednaka marži (proviziji) iz koje se nadoknađuju troškovi poslovanja i ostvaruje izvijestan profit.

Ako se vrši dorada ,prerada i popravka na robi , kao što je to često slučaj kod međunarodne tranzitne trgovine ,ti troškovi se uključuju u cijenu koštanja tranzitnih poslova.Dakle, svi troškovi koje snosi tranzitno preduzeće kao nosilac ovog posla uključuju se u prodajnu cijenu tranzitnih poslova plus profit.

Troškovi prodatih roba kod tranzitne trgovine su jednaki vrijednosti robe ,jer je ,po pravilu, svaka kupovina ,istovremeno i prodaja robe.To znači da nema zaliha,odnosno da prodaja u procentima iznosi 100% od nabavke robe.

 
Reeksportni poslovi

Reeksportna trgovina je tranzitna trgovina u širem smislu te riječi, tj. takav vid trgovine kod koje spoljnotrgovinska preduzeća (reeksportna preduzeća) uvezenu robu izvoze u inostranstvo ,bilo u istovjetnom ,bilo u bitno nepromijenjenom stanju.

Osnovni cilj reeksportne trgovine je ostvarenje određene finansijske koristi ,koja se inače ne bi mogla ostvariti redovnim međunarodnim transakcijama.To se postiže korišćenjem znatnih razlika u cijenama robe na raznim inostranim tržištima ,kao i razlike u deviznom kursu.

Ovi su poslovi i špekulativni, a ne špekuliše se samo na razlici cijena robe i usluga, nego i na razlici deviznog kursa, valuta zemalja, kupnje i prodaje, eskontne stope i dr.

Reeksportne firme se bave i svič poslovima radi ostvarenja što veće zarade ,i to ne samo po osnovu razlike u cijeni robe na dva različita tržišta ,već i po osnovu (smanjenja,povećanja)razlike u deviznim kursevima.

KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE TRANZITNOG PROMETA ROBE

Karakteristično za tranzitni robni promet je to da imamo različito knjiženje, kako na računu posrednika (trgovinskog preduzeća na veliko), tako i na računima dobavljača i na računima kupca. Kako se roba ne smješta u skladištu trgovinskog preduzeća na veliko onda u njegovom knjigovodstvu neće biti knjižena nabavna vrednost tranzitne robe, tj. neće biti zaduživanja na računu robe.

Iznos nabavne vrednosti tranzitne robe se knjiži na računu Nabavna vrednost realizovane robe (rashodi), a u korist računa Dobavljači. Za prodaju robe se zadužuje račun Kupci, a odobrava se račun Prihodi od prodate robe. Tranzitni robni promet za dobavljača ima karakter redovne prodaje, a za kupca ima karakter redovne nabavke. U knjigovodstvu dobavljača se vodi redovna evidencija propisana za prodaju robe, dok se kod kupca vodi propisana evidencija propisana za nabavku robe.