Odlomak

UVOD

Trgovinska razmjena je kako kroz istoriju, tako i danas, uvijek proizilazila iz težnje čovjeka da u svim stadijumima društvenog razvoja poboljša svoj način života i životni standard uopšte.Tako je postala neophodna u svim društvima bez obzira da li je motiv te razmjene ostvarenje profita, ili su u pitanju neki širi društveni interesi. Jasno je da u takvoj razmjeni različite zemlje u zavisnosti od dostignutog stepena privrednog razvoja imaju svoje posebne i različite, a nekad i suprotstavljene, interese.
Razmjena roba i usluga u savremenim uslovima po svojoj strukturi postaje sve složenija, tako da se uz klasičan oblik razmjene sve više pojavljuju i različiti oblici međunarodnog zanimanja za širu saradnju poslovnih partnera iz različitih zemalja radi boljeg pozicioniranja na postojećim tržištima i osvajanja novih tržišta. Ovi modeli trgovinskih poslova međusobno se bitno razlikuju u pogledu načina plaćanja, kretanja robe i usluga ,kao i u drugim aspektima. Neki tranzitni poslovi su veoma prosti i jednostavni i tu se radi o klasičnoj razmjeni robe i usluga, dok neke druge kombinacije mogu biti izuzetno složene.
Predmet istraživanja ovog rada predstavljaju poslovi trgovinskih preduzeća koji se realizuju u vidu tranzitnog prometa roba ,tj. tranzitna trgovina .Kroz nekoliko segmenata opisani su pojmovi i oblici tranzitne trgovine, kao i njihovo knjigovodstveno evidentiranje ,te posebnosti koje proizilaze iz njihovog knjiženja što ćemo detaljnije prezentovati u nastavku rada.

 

 

 

TRANZITNI POSLOVI

Tranzitni poslovi u trgovinskim preduzećima

Pored redovne kupovine i prodaje robe na domaćem i inostranom tržištu , trgovinsko preduzeće bavi se i specijalnim poslovima, kao što su : tranzitni poslovi,kompenzacioni poslovi, vezani poslovi, reeksport poslovi, komisioni poslovi,lizing poslovi itd. Ovi se poslovi po svojoj suštini, cilju,načinu izvršenja i plaćanja bitno razlikuju od redovnih poslova kupovine, i prodaje roba i usluga.

Kod redovnih poslova roba se kreće u jednom pravcu (od prodavca ka kupcu), a novac u obrnutom pravcu(od kupca ka prodavcu). Ovakva kretanja robe i novca nisu karakteristična za specijalne poslove. Osnovni razlozi za njihovo obavljanje je nemogućnost da se iz bilo kog razloga obavlja redovna kupoprodaja robe ,kao i mogućnost da se na taj način ostvari znatna zarada (po osnovu razlike u cijeni i kursne razlike).

S obzirom da je ovdje u većini slučajeva riječ o spoljnotrgovinskim poslovima može se slobodno reći da pod tranzitnim poslovima podrazumijevamo pružanje različitih usluga u vezi sa robom koja pri prevozu od zemlje prodavca do zemlje kupca prolazi kroz carinska područja usputnih zemalja.

Dakle,pri tranzitnoj trgovini isporuka robe se ne obavlja neposredno između uvoznika i izvoznika u zemlji proizvođača i kupca, već preko tranzitnog trgovca u nekoj trećoj zemlji. Nekad se putem tranzitne trgovine najčešće prodavala roba u balama (vuna, duhan, pamuk,…), a danas se tranzitna trgovina proteže na različite proizvode koji se nabavljaju povoljno i u velikim količinama (roba široke proizvodnje, serijski proizvodi,…).

Kod tranzitnih poslova,kao i kod drugih specijalnih poslova,ključna je ocjena njihove rentabilnosti.Ona se ocjenjuje prije zaključenja , u toku samog izvršenja,kao i po završetku odnosnih poslova.

 

 

 

Podjela tranzitnih poslova

Prema sjedištu tranzitnog trgovca može se razlikovati:

  • Pasivna tranzitna trgovina
  • Aktivna tranzitna trgovina

Kod aktivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik)prodaje stranu robu kupcu u nekoj trećoj zemlji. Kod pasivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik) prodaje robu iz neke treće zemlje ili prodaje robu proizvedene u inozemstvu kupcu u nekoj trećoj zemlji.
Prema mjestu obavljanja , u zemlji ili inostranstvu,razlikujemo :

  • unutrašnju tranzitnu trgovinu, i
  • međunarodnu tranzitnu trgovinu.

Osnovna karakteristika unutrašnje tranzitne trgovine je u tome da se roba direktno isporučuje kupcu sa skladišta sopstvenog dobavljača.Efekti toga su uštede u troškovima skladištenja robe,što direktno utiče na povećanje profita tranzitnog preduzeća.

Tranzitna razlika u cijeni predstavlja prodajnu cijenu tranzitnih poslova. Cijena koštanja tranzitnih poslova obuhvata sve neophodne troškove u vezi sa njihovim obavljanjem: zavisne troškove nabavke i troškove poslovanja.Na konkretnom tranzitnom poslu se ostvaruje profit ako je prodajna cijena veća od njegove cijene koštanja.

U slučaju da tranzitno preduzeće ne snosi troškove i rizik za vrijeme transporta robe,cijena koštanja tranzitnih poslova je jednaka samo troškovima poslovanja , a prodajna cijena tranzitnih poslova je jednaka marži (proviziji) iz koje se nadoknađuju troškovi poslovanja i ostvaruje izvijestan profit.

Ako se vrši dorada ,prerada i popravka na robi , kao što je to često slučaj kod međunarodne tranzitne trgovine ,ti troškovi se uključuju u cijenu koštanja tranzitnih poslova.Dakle, svi troškovi koje snosi tranzitno preduzeće kao nosilac ovog posla uključuju se u prodajnu cijenu tranzitnih poslova plus profit.

Troškovi prodatih roba kod tranzitne trgovine su jednaki vrijednosti robe ,jer je ,po pravilu, svaka kupovina ,istovremeno i prodaja robe.To znači da nema zaliha,odnosno da prodaja u procentima iznosi 100% od nabavke robe.

 

 
Reeksportni poslovi

Reeksportna trgovina je tranzitna trgovina u širem smislu te riječi, tj. takav vid trgovine kod koje spoljnotrgovinska preduzeća (reeksportna preduzeća) uvezenu robu izvoze u inostranstvo ,bilo u istovjetnom ,bilo u bitno nepromijenjenom stanju.

Osnovni cilj reeksportne trgovine je ostvarenje određene finansijske koristi ,koja se inače ne bi mogla ostvariti redovnim međunarodnim transakcijama.To se postiže korišćenjem znatnih razlika u cijenama robe na raznim inostranim tržištima ,kao i razlike u deviznom kursu.

Ovi su poslovi i špekulativni, a ne špekuliše se samo na razlici cijena robe i usluga, nego i na razlici deviznog kursa, valuta zemalja, kupnje i prodaje, eskontne stope i dr.

Reeksportne firme se bave i svič poslovima radi ostvarenja što veće zarade ,i to ne samo po osnovu razlike u cijeni robe na dva različita tržišta ,već i po osnovu (smanjenja,povećanja)razlike u deviznim kursevima.

 

 

 

KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE TRANZITNOG PROMETA ROBE

Karakteristično za tranzitni robni promet je to da imamo različito knjiženje, kako na računu posrednika (trgovinskog preduzeća na veliko), tako i na računima dobavljača i na računima kupca. Kako se roba ne smješta u skladištu trgovinskog preduzeća na veliko onda u njegovom knjigovodstvu neće biti knjižena nabavna vrednost tranzitne robe, tj. neće biti zaduživanja na računu robe.

Iznos nabavne vrednosti tranzitne robe se knjiži na računu Nabavna vrednost realizovane robe (rashodi), a u korist računa Dobavljači. Za prodaju robe se zadužuje račun Kupci, a odobrava se račun Prihodi od prodate robe. Tranzitni robni promet za dobavljača ima karakter redovne prodaje, a za kupca ima karakter redovne nabavke. U knjigovodstvu dobavljača se vodi redovna evidencija propisana za prodaju robe, dok se kod kupca vodi propisana evidencija propisana za nabavku robe.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese