Ulazni i izlazni uređaji

1.Uvod

Ulazno-izlazni uređaji služe i za ulaz i izlaz podataka iz računara. Pretežno su to uređaji za trajno pohranjivanje podataka odnosno vanjske memorije. Najrašireniji uređaji za trajno pohranjivanje podataka su različiti oblici diskova, izgrađeni u magnetnoj ili optičkoj tehnologiji.
Podaci u okolini računara, primjer zvuk, slika, pokret, temperatura, gotovo uvijek su u obliku nepogodnom za izravan unos u računar. Te podatke treba prikladnim pretvaračima (senzorima) i njima opremljenim sklopovima pretvoriti u električne signale prihvatljive računaru.
Izlazni uređaji podatke iz računara pretvaraju u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvučnom obliku, ili strojevi ako su prikazi u obliku električnih veličina, primjerice napona ili struje. I u jednom i u drugom primjeru zadaća je izlaznih uređaja brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje digitalnih električnih signala iz računara u oblik prihvatljiv okolini. Svaki je računar opremljen barem jednim izlaznim uređajem, a često puta i s više njih. Postoji mnogo izlaznih uređaja koji se međusobno razlikuju namjenom, tehnologijom izrade, cijenom itd. Izlazne jedinice pretvaraju podatke u informacije koje korisnik računara može razumjeti.

2. Izlazni uređaji

To su uređaji koji pretvaraju podatke iz računara u oblik prihvatljiv okolini.To su jedinice koje služe za pretvaranje binarno-kodiranih informacija iz središnje jedinice računara u oblik pogodan za korištenje čovjeku. Najčešći izlazni uređaji su monitor i štampač. Monitori i grafičke kartice prikazuju tekst, grafiku i slike. Kvalitetnije grafičke kartice mogu na monitoru prikazati i video isječke.Na štampačima možete štampati tekst i grafiku od gotovih sličica do profesionalnih inženjerskih nacrta. Zvučnici koji sve više postaju standardan dio multimedijskih računara reproduciraju muziku, ljudski glas ili zvukove generirane pomoću računara.
Izlazni uređaji su:
• Monitor
• Printer
• Ploter (crtač)
• Video projektor
• Zvučna kartica

2.1 Monitor
Prikazuje podatke iz računara na svom zaslonu u čovjeku razumljivom obliku. S računarom se povezuje posredstvom grafičke kartice čija je zadaća pretvarnje digitalnih signala iz računara u sliku na zaslonu. Slika na zaslonu je rasterska (sastoji se od određenog broja piskela). Izlazni uređaj s kojim ćete se najprije sresti pri radu sa računarima jest monitor.
Monitor je sastavni dio svakog računara i neizbježan je pri komunikaciji korisnika sa računarom. Monitori mogu biti monokromatski koji prikazuju jednu boju na tamnoj ili svijetloj pozadini, crno-bijeli koji prikazuju različite nijanse sive, i u boji. Kako cijene monitora u boji sve više padaju, monokromatski i crno-bijeli monitori se sve više izbacuju iz upotrebe. Ali, pošto monokromatski i crno-bijeli monitori troše manje energije, koštaju manje i zahtijevaju jednostavnije (tj. jeftinije) grafičke kartice, još uvijek mogu biti od koristi u poslovnim primjenama. Monitori obično imaju veću širinu od visine, ali postoje i veći modeli koji su “postavljeni postrance”. To korisniku omogućava da na ekranu vidi cijeli dokument, što je od velike pomoći prilikom pripreme za printanje. Veličina mjeri se dužinom dijagonale zaslona izraženom u palcima (1 palac = 1 inč = 25,4 mm). Omjer između vodoravne i uspravne stranice monitora najčešće je 4:3 pa se iz podatka o dužini dijagonale mogu odrediti dimenzije zaslona.