Odlomak

1.    Uvod:

Uslužna ekonomija najveće je otkriće kraja XX veka i obeležiće ceo XI vek post-industrijske ekonomije. Savremene privrede, naročito ekonomije tržišno razvijenih zemalja sve više postaju uslužne ekonomije.
Ekonomija usluga pozitivno utiče na povećanje kvaliteta života čoveka i radno sposobnom stanovništvu osigurava novo zapošljavanje.
Društvena zajednica koja ne osigurava rast i razvoj uslužne ekonomije, nije u mogućnosti da ostvari visoke stope privrednog rasta i da zapošljava stanovništvo, a to znači da nije u mogućnosti da obezbedi savremen život kakav bi trebalo da bude i omogući prosperitet stanovništva.
Sektor uslužne ekonomije na ovim prostorima razmatrao se izvan ekonomske efikasnosti i efektivnosti. Služenje drugog smatralo se civilizacijski i ideologijski nazadnim.
Danas nije moguće zamisliti tehnološki i ekonomski efikasan socijalno i kulturološki savremen sistem bez razvijenog sektora uslužne ekonomije sa implementacijom marketinga usluga.
Prelazak iz industrijskog u postindustrijsko društvo promenio je prirodu i strukturu agregatne ponude, u kojoj sve više mesta zauzimaju usluge u odnosu na nekada dominantnu ponudu materijalnih proizvoda.
U uslužnoj ekonomiji naglasak se stavlja na kvalitet života potrošača. Savremeni potrošači svakodnevno se suočavaju sa potrebama potrošnje usluga.
Najuspešnije uslužne kompanije su one koje su prve počele sa primenom koncepta marketinga usluga u svom poslovanju, odgovrajući na taj način izazovima savremenog razvoja uslužne ekonomije. Kreiranje strategija marketinga usluga i razvoj novih usluga, značajne su karakteristike savremene uslužne ekonomije.
Specifičnost uslužne ekonomije određena je strukturom aktivnosti koje se u njenom okviru realizuju. U pitanju su profesionalne usluge, usluge logistike i brojne uslužne aktivnosti koje se ne mogu uvek precizno računovodstveno izraziti.
Povećava se znatno broj zaposlenih radnika u uslužnoj ekonomiji  u odnosu na ostale privredne sektore. U razvijenim tržišnim ekonomijama uslugama se bavi 50% – 70% ukupno zaposlenih radnika.
Pridobijanje uslužnih potrošača moguće je ostvariti jedino isporukom kvalitetnih i potrošačima vrednih usluga.
Sve analize pokazuju da u našoj zemlji raste učešće usluga u društvenom proizvodu, zapošljavanju i izvozu. Usluge mogu značajno da doprinesu bržem privrednom oporavku, jer su, pored ostalog, radno intenzivne delatnosti koje zahtevaju manje investicija što je značajno u uslovima nedostatka kapitala i visoke nezaposlenosti.

●    2.    Pojam usluga

Jedan od prvih autora koji se bavi pojmom usluga bio je Adam Smith. On je smatrao da su usluge sve aktivnostima koje za rezultat nemaju opipljiv proizvod. Po njegovom mišljenu usluge su podrazumevale neproduktivan, ali koristan rad. Takođe ih je smatrao i nerazmenjivim proizvodima.
Jean Baptiste Say je izdvojio još jednu karakteristiku usluga- nematerijalnost.
Rad Alfreda Marshalla postavlja korene savremenog određivanja pojma usluge. On usluge definiše kao koristi koje nastaju u trenutku pružanja. U razmeni usluga, kao i u razmeni proizvoda razmenjuje se korist. Ona je predmet ponude prodavca i tražnje kupca.
U savremenim društvima pružanjem usluga bave se brojni sektori, među kojima i nevladin sektor, odnosno nevladine organizacije, zatim poslovne kompanije, ali i vladine institucije, organizacije i agencije.
Kad god i ko god da je pokušavao da definiše pojam usluga, navodi se da su usluge: aktivnosti, postupci, izvršenja ili napori, pa samim tim imaju različite karakteristike u odnosu na materijalne, odnosno fizički opipljive proizvode, koji se mogu definisati kao artikli, roba široke potrošnje, objekti ili stvari.
Najpreciznije- usluga je svaka aktivnost ili korist koju jedna strana nudi drugoj, a koje su suštinski neopipljive i za rezultat nemaju vlasništvo nad bilo čim. Pružanje usluga može, ali i ne mora biti vezano za određeni fizički proizvod.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari