Usporedba Slavonske šume Josipa Kozarca i Adolfa Waldingera

Uvod

U ovom seminarskom radu usporedit ćemo lirsku pripovijetku Slavonska šuma Josipa Kozarca s istoimenim umjetničkim djelom Adolfa Waldingera, uključujući njegove fotografije i crteže Slavonske šume te njezinih detalja. Usporedba je bazirana primarno na sličnostima dvaju djela. Ne samo da oba djela imaju isti izvor inspiracije i strukturu već i u sadržaju elaboriraju motive i teme sadržane u samoj šumi naginjući se podosta realističnoj formaciji djela te predstavljaju radove koji imaju antologijsku vrijednost. Ukratko rečeno ono što je Kozarčevo djelo Hrvatskoj deskriptivnoj prozi to je Waldingerovo djelo u polju Hrvatskog pejzažnog slikarstva, jedno od najboljih ako ne i najbolje.

Slavonska šuma kao umjetnička inspiracija
Šuma je neiscrpno nadahnuće umjetnika, napose hrvatskih pisaca i likovnih umjetnika. O slavonskoj šumi pisali su Janus Pannonius, Vid Došen, Antun Kanižlić, Matija Antun Relković, Matija Petar Katančić, Josip Eugen Tomić, Vilim Korajac, Janko Jurković, Josip Kozarac, Josip Kosor, Mara Švel Gamiršek, Vladimir Kovačić, Vanja Radauš, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović i brojni drugi. Šuma hrasta lužnjaka inspiracija je i brojnim likovnim umjetnicima kao što su Vladimir Becić, Hugo Conrad von Hötzendorf, Adolf Waldinger, Vladimir Filakovac i dr. Zapaženi pejzažisti slavonskih šuma Hugo Conrad von Hötzendorf i Adolf Waldinger dali su najveći prinos hrvatskom pejzažnom slikarstvu XIX. stoljeća.