Odlomak

UNITARNA I FEDERALNA DRZAVA

Unitarna drzava – je ona u kojoj je celokupna drzavna vlast usredsredjena u centralnmh drzavnim organima, koju oni vrse ili neposredno ili posredstvom svojih podrucnih organa koji sami postavljaju I koji su ima neposredno odgovorni.

Unitarna drzava pravno I politicki raspolaze celokupnoscu drzavnih nadelznosti, bez ikakve deobe tih nadleznosti sa drugim. Nad istoj drzavnoj teriotriji I nad istim stanovnistvom ne postoji niko ko bi joj bio konkurent u vrsenju drzavne vlasti. U njoj se gradjani pokoravaju jednoj vlasti, pod istim ustavnim rezimom I pod vladavinom istih zakona. U unitarnoj drzavi vlast predstavlja jedan nosilac, dok su gradjani u njoj podredjeni jednoj politickoj volji, jednoj zakonodavnoj I jednoj ustavotvornoj vlasti. Za unitarnu drzavu sustinsko obelezje je da odluke samo jedne drzavne vlasti podjednako obavezuju celokupno stanovnistvo drzave (homogenost vlasti).

Od ovakvog znacenja unitarne drzave treba razlikovati sjedinjenu uniju koja je oblik unitarne drzave. U njoj postoji pluralizam zakonodavstva, samo bez pluralizma zakonodavaca. Zakonodavac u zemlji donosi pravne norme koje nisu jednako primenjive na celoj teritoriji. On moze, prilikom donosenja zakona, utvrditi da taj zakon vazi na delu drz.teritorije, a moze izuzeti od primene tog zakona odredjene delove teritorije.

Unitarna drzava moze biti I decentralizovana, tj. da u njoj drzavnu vlast mogu vrsiti I decentralizovani organi koji imaju sopstvenu nadleznost.

Federalna drzava – se moze najbolje odrediti u poredjenju sa decentralizovanom unitarnom drzavom. Razlika izmedju ova dva oblika drzave je u tome sto decentralizovane jedinice unitarne drzave imaju uzu I daleko manju nadleznost. Nadleznost federalnih jedinica se odredjuje I menja ustavom I van domasaja je iskljucivog uticaja federalne tj.centralne vlasti. U federalnoj drzavi nad aktima federalnih jedinica moze postojati samo pravna kontrola tj. kontrola ustavnosti I zakonitosti.

Federalna jedinica ima obelezja koja nema decentralizoana jedinica. Nju karakterise postojanje samostalnog delokruga u kojem ona vrsi najvisu, zakonodavnu vlast. Drugo obelezje je ustavom obezbedjeno pravo ucesca federalne jedinica u obavljanju nadleznosti federalne drzave I to posebno njene ustavotvorne I zakonodavne vlasti.

U slucaju sukoba nadleznosti izmedju federalnih jedinica I federalne vlasti, prevagu ima ona vlast koja se krece u granicama nadleznosti odredjenim u federalnom ustavu. Takve sporove resava ustavni sud.

 

 

FEDERALIZAM I FEDERACIJA

Znacenje i poreklo fedralizma

Federalizam obuhvata razlicite oblike udruzivanja, od konfederacij, clanice koje su se ugovorom slozile o formiranju zajednickkog organa, do federalne unije, posebnih clanica u jednu feudalnu vlasti. “Feudalizam” potice od latinske reci foedus, sto znaci ugovor ili savez. On oznacava pojavu povezivanja I slobodnog udruzivanja razlicitih teritorijalnih zajednica ljudi u okviru jedne drzave ili izmedju vise drzava I politickih celina.

On se srece jos I u starom veku, posebno u Antickoj Grckoj, gde su postojali savezi gradova drzava, a razlozi njihovog postojanja su bili uglavnom odbrambeni. Primer slicnih saveza su jos bili I Ahajska I Etolska liga. U srednjem veku takodje su postojali savezi odnosno lige udruzivanja, npr. Pojedini gradovi u evropskim zemljama su se udruzivali radi ocuvanja svojih samoupravnih povlastica. Takodje, u srednjem veku se obrazuju I konfederacije tj. Savezi nezavisnih drzava. Dva glavna oblika federalizma su intra, glavni oblik federalna drzava I inter, glavni oblik konfederacija.

 

 

Konfederacija I federacija

Iako obe imaju zajednicko obelezje, povezanost samostalnih politickih celina, one predstavljaju dva potpuno razlicita politicka roda. Konfederacija – je samo pojacani savez drzava, kojim se ne stavara nikakva superdrzava, nego samo medjunarodno drustvo drzava. Ne postoji teritorija konfederacije, niti njeni gradjani, niti postoji najvisa vlast. Konfederacija ne stvara centralnu drzavu, vec predstavlja prelazni period, da li ce se udruzene drzave vratiti potpunoj nezavisnosti I samostalnosti, ili ce se udruzene drzave integrisati u federalnu celinu.

U konfederaciji ne postoji sredisnja vlast, osim vlasti svake udruzene drzave. Ona nema nijedan od tri vlasti, vec je ona skup nezavisnih drzava sa kojima opsti preko njihovof zajednickog organa. Ona predstavlja ugovorni odnos izmedju nezavisnih drzava, koje zadrzavaju svoju suverenost.

Federalna drzava – je jedna zasebna I nova pravna licnost koja se uzdize nad svojim sastavnim delovima. Ona predstavlja naddrzavu, koja ima svoju teritoriju, kao ukupnost teritorija svojih clanica, ima svoje stanovnistvo, kao zbir stanovnistva svih svojih clanica, kao I svoju vlast razlicitu od vlasti drzava clanica (zakonodavnu, izvrsnu I sudsku)

Federacija je tvorevina drzavnog prava I zasniva se na ustavnom pravu. Sredisnja drzava ima svoj ustav koji utvrdjuje nadleznosti u oblasti zakonodavne, izvrsne I sudske vlasti. U federaciji suverenost pripada centralnog vlasti, a ne drzavama clanicama, a feder.ustav se menja po vecinskom nacelu, a ne kao konfeder.ugovor, jednoglasnoscu drzava clanica.

Konfederacija funkcionise preko Kongresa delegate, koji zaseda trajno ili povremeno u odredjeno vreme ili nekim povodom. Njih biraju vlade drzava clanica, a oni rade preko punomocja I obaveznih upustava. Oni mogu biti zamenjeni ili opozvani. U tom organu svaka drzava clanica ima po jedan glas, a za punovaznost odluka zahteva se jednoglasnost.

Rezime: federacija I konfederacija su razlicitog politickog roda, federacija je jedna drzava, suverena drzava, a konfederacija je zajednica suverenih drzava. Federacija je ustavopravni, a konfederacija ugovornopravni odnos.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari