Odlomak

Uvod

Pod gradskim saobraćajem podrazumjeva se saobraćaj koji se obavlja na izgrađenoj tzv. urbanoj teritoriji grada. Do 18.vjeka taj saobraćaj se obavljao uglavnom vodenim putevima, jer su veliki gradovi formirani uglavnom na obalama rijeka i mora, ili konjskim zapregama. Sa povećanjem broja stanovnika u gradovima rasla je i potreba za prevozom, pa je počela upotreba kola sa konjskom vučom, koja su mogla da prime 10 – 15 putnika. Već sredinom 19.vijeka pojavljuju se i tramvaji sa konjskom vučom u Njujorku i Parizu. Već 1879 god. kod tramvaja se primjenjuje električna vuča, pa ovakav vid gradskog prevoza dobija sve veći značaj. Primat ovakvog prevoza traje sve do tridesetih godina 20.vijeka kada počinje naglo korišćenje autobusa za masovni prevoz putnika u gradovima. Naglim razvojem gradskog saobraćaja omogućeno je i teritorijalno širenje gradova, a samim tim i povećanje broja stanovnika, čemu je doprinijelo i nagli industrijski razvoj i njegova koncentracija u velikim gradovima. To je zahtijevalo i sve razvijeniji gradski saobraćaj, što je dovelo do izgradnje podzemnih željeznica (metroa) u velikim gradovima kao najsavršenijeg i najefikasnijeg gradskog prevoza. Danas je gradski saobraćaj jedan od bitnih preduslova življenja u velikim gradovima a proizilazi iz potrebe za odlaskom iz mjesta stanovanja do mjesta rada, snabdjevanja, rekreacije itd.
Prevoz u gradu danas se obavlja vozilima javnog gradskog saobraćaja ili individualnim vozilima. Odnos broja putnika koji se preveze javnim ili individualnim vozilima zavisi od razvijenosti zemlje i od životnog standarda. U razvijenim zemljama Evrope javni prevoz koristi 40-60% stanovnika, a u nerazvijenim zemljama 70-80%. Saobraćajna infrastruktura grada, odnosno saobraćajni sistemi i objekti koji se nalaze u gradu, dio su osnovne drumsko-putne, željezničke, vodne i saobraćajne infrastrukture. Drumski putni saobraćaj, koji prihvata po obimu najveći transport u gradu, kao povezujuća funkcija u gradu treba da je usklađena sa potrebama ostalih gradskih funkcija. Osnovni zadatak budućeg razvoja grada je upravo da isplanira mrežu ovog sistema tako da bude u mogućnosti da odgovovori novim potrebama grada, odnosno da se resursi, roba i prije svega stanovnici kreću brže i sigurnije. U nastavku ovog rada predstavit ćemo neke od vidova saobraćaja u gradu Banja Luka, njihovu karakteristiku, značaj i razvijenost.
1. Geografski položaj Banja Luke vidovi saobraćaja i karakteristike

Banja Luka se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske i smještena je na 44° 57’’ sjeverne geografske širine i 17° 11’’ istočne geografske dužine, na nadmorskoj visini od 163 m. Prostire se uz donji tok rijeke Vrbas koja se 50 km sjeverno od Banje Luke ulijeva u Savu. Banja Luka je ispresijecana saobraćajnim pravcima magistralnog i lokalnog značaja, među kojima je najvažniji putni pravac sjever-jug, koji je najkraći put srednje i sjeveroistočne Evrope prema Jadranu, i istok-zapad prema Novom Gradu i Doboju. Kroz Banju Luku prolazi i želјeznička komunikacija koja je spaja sa zapadnom i istočnom Evropom te ostalim djelovima RS i BiH. Na 25 km sjeverno od centra grada nalazi se Međunarodni aerodrom Banja Luka.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari