Vođenje kao menadžment funkcija u hotelu “Zeleni vir”
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Menadžment
Objavio Vid995 18. decembar 2013. Prijavi dokument
UVOD
Upravljanje i vođenje se, vrlo često, smatraju istom stavri. Iako je istina da su najučinkovitiji menadžeri gotovo uviek i uspešne vođe, pa je zato, vođenje osnovna upravljačka funkcija, a upravljanje je ipak mnogo više od samog vođenja.
Vođenje je proces i osobina.
Ako ga posmatramo kao proces, onda se definiše kao upotreba uticaja bez prisile, odnosno, upotreba motivacije za ponašanje ljudi u ostvarenju bez prisile.
Ako se posmatra kao osobina, onda se definiše kao skup individualnih karakteristika i osobina čoveka za vođenje.
Vođenje možemo definirati kao sposobnost i proces vođenja radnika da bi se oni više mobilizirali u ostvarenju radnih zadataka i ciljeva poslovanja. Suština vođenja je stavljanje vođe na čelo grupe, odeljenja, sektora ili ukupnog preduzeća kako bi svojim primerom vukao i podsticao radnike da se više zalažu i budu aktivniji u ostvarenju ciljeva poslovanja.
VOĐENJE (RUKOVOĐENJE)
Najstarija vidljiva manifestacija manadžmenta je zabeležena u pojavi vođe, više ili manje spontano nastalih grupa ljudi u borbi za opstanak. Sve do danas vđđstvo je imanentno svim oblicima organizovanja ljudi. Dinamički razvoj industrijske proizvodnje stvorio je specifični ambijent u kome je vođstvu namenjeno izazovno mesto. Sve sofisticiraju tehnološko-tehničku osnovu I organizacionu strukturu prožimaju psiho-sociološki aspekti, mentalitet, tradicije I kultura ljudi, kao dominantnih nosilaca aktivnosti. U takvim uslovima fenomen vođstva dobija na složenosti, a zbog rastućih izazova, I na značaju.
Proučavanje fenomena vođstva može se grubo podeliti na:
U suštini, ne radi se o potpuno podvojenim pristupima, već o produbljivanju I obogaćivanju poimanja vođstva u skladu sa novim saznanjima.
Klasični pristup je posvećen karakteristikama, svojstvima, ličnosti vođe. Iz aspekta menadžmenta tome je pridodat hijerarhijski odnos u konteksu organicazione strukture.
Pojava “bihejviorizma” (ponašanje), 1949. godine, omogućava svestranije osvetljavanje ponašanja vođa, I ne samo njih, već I podređenih. Odnos nadređenosti ostaje trajno na snazi, jer u industrijskim prilikama složenost materije implicira veća ovlašćenja pretpostavljenog zbog njegove pozicije u odnosu na njemu podređene u pogledu:
Protivurečeno sa nekim suštinskim opredeljenjima “bihejviorista”, ipak ostaje notorna činjenica stvarnih odnosa. Eufemizmi kao sledbenik umesto podređeni u industrijskim uslovima ne menja suštinu odnosa. Jer, samo vođstvo pretpostavlja da postoje vođeni. Kako će biti vođeni I kakav je njihov uticaj I kako se njihovo ponašanje odražava na proces vođenja I njegove efekte, tu su svakako prisutni doprinosi, “bihejviorista”.
Otvorenost industrijskih zbivanja na dejstvo brojnih faktora kako unutrašnjih, tako spoljašnjih, sa njihovom naglašenom interakcijom, ima za posledicu stvaranje veoma raznovrsnih situacija. U nastojanju da se iznađu neke zajedničke karakteristike (kao tehnologija, veličina, starost, okruženje) kreiran je kontigentni pristup u organizaciji, što se odrazilo I na izučavanje fenomena vođstva.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio sandra93 19. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.