Ruska Federacija
Objavio Melika 13. mart 2024.
Maturski Radovi, Skripte, Geografija
Objavio NadjaIvkovic 25. mart 2015. Prijavi dokument
Uvod
Vojvodina (službeni naziv Autonomna Pokrajina Vojvodina — APV) autonomna je pokrajina i statistički region u sastavu Republike Srbije. Nalazi se na severu Republike i obuhvata površinu od 21.506 km² sa 1.931.809 (2011) stanovnika (21,56% od ukupnog stanovništva Srbije).
Pokrajina se graniči na severu sa Mađarskom, na istoku sa Rumunijom, na zapadu sa Hrvatskom i na jugozapadu sa Bosnom i Hercegovinom (Republika Srpska). Južna granica Vojvodine je administrativna granica prema centralnoj Srbiji, koju većim delom čine reke Dunav i Sava. Najveći grad u pokrajni je Novi Sad koji je ujedno i administrativi centar Vojvodine. Ostali veći gradovi (preko 50.000 stanovnika) su Subotica, Zrenjanin i Pančevo.
Na srpskom jeziku Vojvodina označava da sa tom zemljom upravlja vojvoda. U Vojvodini živi više od 2 miliona stanovnika i prostire se na površini od 21.500km2. Vojvodina je uglavnom pokrivena ravničarskim predelom osim Srema, gde dominira Fruška gora.
Ime
Ime Vojvodina na srpskom jeziku označava teritoriju kojom upravlja vojvoda. U srpskom jeziku se koriste još dve varijante imena Vojvodine, a to su: vojvodovina i vojvodstvo. U poljskom jeziku se danas takođe koristi naziv województwo kao oznaka za pokrajinu. Ime Vojvodine potiče iz 1848. godine, kada se prostor današnje Vojvodine zvao Srpska Vojvodina (1848—1849) i Vojvodstvo Srbija (1849—1860). Od 1945. godine, u službenoj je upotrebi naziv „Vojvodina“.
Službeni nazivi na ostalim službenim jezicima Vojvodine:
• mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány
• svk. Autonómna pokrajina Vojvodina
• rum. Provincia Autonomă Voivodina
• rus. Avtonomna Pokraїna Voйvodina
• hrv. Autonomna Pokrajina Vojvodina
Iako se ime Vojvodine u kontinuitetu koristi od 1848. godine, naziv ima dublje istorijsko poreklo, tako da je još 1690. i 1694. godine Srbima u Habzburškoj monarhiji bilo priznato pravo na vojvodu i zasebnu teritoriju (vojvodinu), a još u 9. veku su na području današnje Vojvodine postojala vojvodstva, kojima su vladale bugarske vojvode.
Geografija
Vojvodina se prostire u Panonskoj niziji, sa površinom od 21.500 km², na kojoj živi nešto više od dva miliona stanovnika. Administrativno sedište pokrajine je Novi Sad. Geografski regioni koji čine Vojvodinu su Banat, Bačka i Srem, kao i mali severni deo Mačve.
Reljef Vojvodine je pretežno ravničarski, izuzev Srema, kojim dominira planina Fruška gora, i jugoistoka Banata, sa Vršačkim planinama. Najniža tačka Vojvodine je 75 m, a najviša 641 m.
Najveći hidrografski potencijal čini reka Dunav sa svojim pritokama, kao najvažnija vodena saobraćajnica i strateški saobraćajni pravac u srednjoj Evropi. Dunav kroz Srbiju protiče u dužini od 588 kilometara, i to pretežno kroz Vojvodinu, a celom ovom dužinom je plovan. Plovne su i njegove pritoke Tisa (168 km), Sava (206 km) i Begej (75 km), između kojih je prokopana razgranata mreža kanala za navodnjavanje, odvodnjavanje i transport, kanal Dunav—Tisa—Dunav, ukupne dužine 939 km, od čega je 673 km plovno.
U geografskom smislu, pojam Vojvodina može se odnositi i na delove Srema i Banata koji pripadaju gradu Beogradu (Pančevački Rit, Zemun, Novi Beograd, Surčin), a u istorijskom smislu ovaj pojam se odnosio i na delove Srema, Bačke i Banata koji danas pripadaju Hrvatskoj, Mađarskoj iRumuniji, a takođe se odnosio i na područje Baranje.
Objavio Melika 13. mart 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio dejana1995 31. januar 2024.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio dragan79 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.