Odlomak

Uvod
Vojvodina (službeni naziv Autonomna Pokrajina Vojvodina — APV) autonomna je pokrajina i statistički region u sastavu Republike Srbije. Nalazi se na severu Republike i obuhvata površinu od 21.506 km² sa 1.931.809 (2011) stanovnika (21,56% od ukupnog stanovništva Srbije).
Pokrajina se graniči na severu sa Mađarskom, na istoku sa Rumunijom, na zapadu sa Hrvatskom i na jugozapadu sa Bosnom i Hercegovinom (Republika Srpska). Južna granica Vojvodine je administrativna granica prema centralnoj Srbiji, koju većim delom čine reke Dunav i Sava. Najveći grad u pokrajni je Novi Sad koji je ujedno i administrativi centar Vojvodine. Ostali veći gradovi (preko 50.000 stanovnika) su Subotica, Zrenjanin i Pančevo.
Na srpskom jeziku Vojvodina označava da sa tom zemljom upravlja vojvoda. U Vojvodini živi više od 2 miliona stanovnika i prostire se na površini od 21.500km2. Vojvodina je uglavnom pokrivena ravničarskim predelom osim Srema, gde dominira Fruška gora.

Ime
Ime Vojvodina na srpskom jeziku označava teritoriju kojom upravlja vojvoda. U srpskom jeziku se koriste još dve varijante imena Vojvodine, a to su: vojvodovina i vojvodstvo. U poljskom jeziku se danas takođe koristi naziv województwo kao oznaka za pokrajinu. Ime Vojvodine potiče iz 1848. godine, kada se prostor današnje Vojvodine zvao Srpska Vojvodina (1848—1849) i Vojvodstvo Srbija (1849—1860). Od 1945. godine, u službenoj je upotrebi naziv „Vojvodina“.
Službeni nazivi na ostalim službenim jezicima Vojvodine:
• mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány
• svk. Autonómna pokrajina Vojvodina
• rum. Provincia Autonomă Voivodina
• rus. Avtonomna Pokraїna Voйvodina
• hrv. Autonomna Pokrajina Vojvodina
Iako se ime Vojvodine u kontinuitetu koristi od 1848. godine, naziv ima dublje istorijsko poreklo, tako da je još 1690. i 1694. godine Srbima u Habzburškoj monarhiji bilo priznato pravo na vojvodu i zasebnu teritoriju (vojvodinu), a još u 9. veku su na području današnje Vojvodine postojala vojvodstva, kojima su vladale bugarske vojvode.
Geografija
Vojvodina se prostire u Panonskoj niziji, sa površinom od 21.500 km², na kojoj živi nešto više od dva miliona stanovnika. Administrativno sedište pokrajine je Novi Sad. Geografski regioni koji čine Vojvodinu su Banat, Bačka i Srem, kao i mali severni deo Mačve.
Reljef Vojvodine je pretežno ravničarski, izuzev Srema, kojim dominira planina Fruška gora, i jugoistoka Banata, sa Vršačkim planinama. Najniža tačka Vojvodine je 75 m, a najviša 641 m.
Najveći hidrografski potencijal čini reka Dunav sa svojim pritokama, kao najvažnija vodena saobraćajnica i strateški saobraćajni pravac u srednjoj Evropi. Dunav kroz Srbiju protiče u dužini od 588 kilometara, i to pretežno kroz Vojvodinu, a celom ovom dužinom je plovan. Plovne su i njegove pritoke Tisa (168 km), Sava (206 km) i Begej (75 km), između kojih je prokopana razgranata mreža kanala za navodnjavanje, odvodnjavanje i transport, kanal Dunav—Tisa—Dunav, ukupne dužine 939 km, od čega je 673 km plovno.
U geografskom smislu, pojam Vojvodina može se odnositi i na delove Srema i Banata koji pripadaju gradu Beogradu (Pančevački Rit, Zemun, Novi Beograd, Surčin), a u istorijskom smislu ovaj pojam se odnosio i na delove Srema, Bačke i Banata koji danas pripadaju Hrvatskoj, Mađarskoj iRumuniji, a takođe se odnosio i na područje Baranje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Geografija

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari