Uvod 

Šta je najdragocenije u preduzeću? To je jedno od prvih pitanja sa kojim mora da se suoči 

vodjstvo   preduzeća.   Da   li   je   to   kapital   ili   zaposleni,   ili   je   možda   to   najnovija   tehnologija? 
Odgovor   nije   teško   pronaći,   jer   nam  se  on   sam   nudi.   Zaposleni   su   srce   svakog   privrednog 
subjekta. Kadrovski potencijal predstavlja najvažniji resurs svake organizacije. Kroz posao ljudi 
teže da ostvare: ekonomsku stabilnost, identitet i razvoj ličnosti, status i prestiž, samostalnost, 
kreativnost, socijalnu interakciju. Zaposleni žele da se kroz posao razviju i ostvare kao osobe, da 
koriste   i   razvijaju   svoje   talente   i   veštine,   da   radom   postižu   rezultate   i   uspehe   koji   će   biti 
prepoznati.

Zadovoljstvo poslom predstavlja jednu od najviše istraživanih tema. Razlog tome je da 

zadovoljstvo poslom predstavlja preduslov kvalitetnog rada i lojalnosti zaposlenih. Zadovoljni 
radnici   ostvaruju   veću   produktivnost,   povećavaju   zadovoljstvo   korisnika,   imaju   manji 
apsentizam   i   ređe   menjaju   radnu   organizaciju.   Možemo   zaključiti   da   uspešnost   organizacije 
zavisi od zadovoljstva zaposlenih, jer je zadovoljan radnik produktivan radnik.

Zadovoljstvo poslom se definiše kao pozitivna emocionalna reakcija i stavovi pojedinca 

prema   svom   poslu.   Oni   podrazumevaju   kombinaciju   unutrašnjih   (prirode   posla   koji   osoba 
obavlja,   zadatke   koje   izvršava,   profesionalni   razvoj,   osećaj   odgovornosti   i   dostignuća)   i 
spoljašnjih   faktora   (uslovi   rada,   plata,   saradnici,   nadređeni).   Unutrašnji   faktori   unapređuju 
satisfakciju, a spoljašnji preventiraju nezadovoljstvo.

Merenje   zadovoljstva   zaposlenih   predstavlja   nezaobilazan   deo   procesa   upravljanja 

organizacijom.

Cilj   rada   je   da   se   ustanovi   stepen   zadovoljstva   radnika   svojim   poslom,   odnosno 

zaposlenih   u   opštini   Medveđa,   kao   i   faktori   koji   utiču   na   zadovoljstvo   ili   nezadovoljstvo 
zaposlenih.   Kako   bi   se   uticalo   na   povećanje   stepena   zadovoljstva   zaposlenih,   najpre   treba 
utvrditi njihov trenutni stepen zadovoljstva. Kako bi utvrdili stepen zadovoljstva sproveli smo 
anonimnu anketu. 

2

background image

Zadovoljstvo poslom predstavlja jednu od najviše istraživanih tema u oblasti ljudskog 

ponašanja u organizacijama. Razlog tome je svakako uvreženo verovanje da je zadovoljan radnik 
produktivan   radnik   te   da   se   uspešnost   organizacije   ne   može   postići   sa   nezadovoljnim 
zaposlenima.

Teorijska osnova zadovoljstva poslom predstavlja Lokova teorija vrednosti.

5

  Prema toj 

teoriji, zadovoljstvo poslom postoji u onoj meri u kojoj su ljudi zadovoljni ishodom samog posla. 
Što pojedinac dobije više onog ishoda koji on ceni to će biti zadovoljniji. Dakle, na zadovoljstvo 
ne utiče samo veličina nagrade već i koja se nagrada prima odnosno da li za uloženi trud radnik 
dobija one nagrade koje on ceni. Prema toj teoriji, radnici koji imaju malu platu ne moraju biti 
nezadovoljni ako njima ta plata nije najvažniji faktor zadovoljstva poslom. Ako su to na primer, 
kreativni, mladi inženjeri u razvoju moguće je da če biti zadovoljni poslom i pored male plate 
ako imaju na tom poslu mogućnost kreativnog rada, usavršavanja, učenja i napredovanja jer je to 
ono što oni cene na poslu. Da bi smo dakle, predvideli nečije zadovoljstvo poslom moramo uzeti 
u obzir ne samo zadovoljstvo pojedinim aspektima posla kojim se pojedinac bavi već i njegova 
očekivanja od tog posla. Na ukupno zadovoljstvo poslom utiče zapravo nesklad ili odstupanje 
zadovoljstva od očekivanja u pogledu pojedinih aspekata posla a ne visina zadovoljstva tim 
aspektima sama po sebi. Neko može biti nezadovoljan poslom iako ima visoku platu i zadovoljan 
je visinom plate, ako on i nema visoka očekivanja u pogledu visine same plate već u pogledu 
mogućnosti napredovanja u karijeri. Lokova teorija skreće pažnju na još jedan bitan fenomen. 
Ljudi imaju sklonost da visinu zadovoljstva pojedinim aspektima posla vezuju za visinu nesklada 
između   očekivanja   i   zadovoljstva.   Naime,   kod   onih   aspekata   gde   je   nesklad   očekivanja   i 
zadovoljstva veliki i apsolutna visina zadovoljstva ima tendenciju pada. Istraživanja su pokazala 
da su zaposleni bili najnezadovoljniji onim aspektima posla kod kojih je postojao najveći nesklad 
i obratno.

1.2.Faktori zadovoljstva poslom

Šta je to što utiče da zaposleni budu zadovoljni poslom koji obavljaju? Na zadovoljstvo 

zaposlenih utiče čitav spektar raznovrsnih faktora koji su međusobno povezani. Takođe faktori 
zadovoljstva   variraju   prema   organizacijama,   prema   njihovom   okruženju,   prema   društvenom 
sistemu.

6

 

5

 Milisavljević, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014.

6

 mr Z. Tanasijević, Zadovoljstvo zaposlenih, Festival kvaliteta, Kragujevac, 2006 god, preuzeto sa: 

http://www.cqm.rs/fq2006/pdf/A/10%20-%20Tanasijevic%20Z%201.pdf

, 23.01.2014.

4

Istraživanja su pokazala da se svi faktori  mogu grupisati u dve kategorije: organizacioni i 

lični faktori zadovoljstvom poslom.

7

Organizacioni faktori zadovoljstvom posla su:

8

-

Posao sam po sebi. Posao može biti rutinski ili raznolik, kreativan ili zatupljujud, 
previše lak ili previše težak.

9

 Ljudi su zadovoljniji ukoliko obavljaju posao koji je 

mentalno   izazovniji   nego   ako   obavljaju   jednostavan,   rutinski   posao.   Izazovan 
posao ima tri karakteristike: omogućuje zaposlenom da radi raznovrsne zadatke, 
daje   slobodu   delovanja   zaposlenom   i   omogućuje   povratnu   informaciju 
zaposlenom o tome kako je obavio posao.

10

-

Sistem nagrađivanja. Nagrade i priznanja su najbolji načini da se zaposleni podrži 
i  da   mu   se   ukaže   na   njegov   kvalitetan   učinak   u   radu,   a samim   tim   mu   se 
omogućava da bude zadovoljan sobom i rezultatima koje ostvaruje.

11

 Što je plata 

viša ljudi su generalno zadovoljni poslom. Međutim mora se odmah napomenuti 
da je percipirana pravednost sistema nagrađivanja važniji faktor od puke visine 
plate.   To   se   pokazalo   i   u   svim   istraživanjima   koje   smo   radili   u   domaćim 
preduzećima. Radnici su zadovoljniji ako percipiraju da je sistem nagrađivanja fer 
i podjednako tretira sve zaposlene. Od pravičnosti sistema nagrađivanja veća su 
očekivanja nego od same visine plate.

12

 

-

Prijatni radni uslovi. Što su uslovi rada bolji logično je da je zadovoljstvo radnika 
veće. Ono je veće ne samo zato što je to njima fizički prijatnije, nego i zato što 
bolji radni uslovi stvaraju veću mogućnost za bolje obavljanje radnih zadataka i 
uspeh na poslu. Ljudi su često nezadovoljni lošim radnim uslovima ne toliko što 
su oni za njih lično neprijatni koliko zbog toga što ih oni ometaju da postignu 
očekivane performanse.

13

7

 Milisavljević, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014.

8

 Milisavljević, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014.

9

M. Krstić, “Faktori koji utiču na zadovoljstvo poslom”, preuzeto sa: 

http://www.academia.edu/4879808/Faktori_koji_uticu_na_zadovoljstvo_poslom

, 19.03.2014.

10

 Milisavljević, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014.

11

 M. Krstić, “Faktori koji utiču na zadovoljstvo poslom”, preuzeto sa: 

http://www.academia.edu/4879808/Faktori_koji_uticu_na_zadovoljstvo_poslom

, 19.03.2014.

12

Milisavljević, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa:  

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014

5

background image

- Radni staž i starost. Stariji i ljudi sa većim radnim stažom imaju tendenciju da 

budu više zadovoljni poslom nego oni sa manjim stažom na određenom poslu. To 
se dešava ne samo zato što čovek vremenom postaje sve bolji u svome poslu, daje 
veće   rezultate   pa   je   više   i   nagrađivan   već   i   zbog   prethodno   opisanog   efekta 
kognitivne   disonance.   Čak   i   oni   koji   nisu   bili   u   početku   zadovoljni   svojim 
poslom, ako su na njemu ostali duže vreme, racionalizuju svoju inertnost time što 
sebe   ubeđuju   da   su   zadovoljni   tim   poslom.   Istraživanja   su   pokazala   da 
zadovoljstvo poslom raste sa godinama staža i starosti ali ne linerano. Prvo se 
naglo povećava zadovoljstvo poslom do tridesetih godina, zato što čovek postaje 
sve uspešniji u svom poslu i napreduje u karijeri. Oko 40-tih čovek dostiže zenit u 
poslu, gubi mnoge iluzije o njemu i manje je zadovoljan da bi u drugoj polovini 
pedesetih i do penzije opet raslo zadovoljstvo poslom.

18

- Pozicija i status. Što je viši hijerarhijski nivo zaposlenog to je on zadovoljniji 

poslom kojim se bavi. Uzrok jeste sigurno i u tome što viši položaji idu uz veća 
primanja kao i uz određene statusne simbole, veću moć i društveni uticaj što sve 
vodi većem zadovoljstvu poslom.

19

- Ukupno   zadovoljstvo   životom.   Istraživanja   su   dokazala   efekat   ''prelivanja 

zadovoljstva''.   Zadovoljstvo   ukupnim   životom   se   pozitivno   odražava   na 
zadovoljstvo poslom kojim se čovek bavi i obratno, zadovoljstvo poslom ima 
pozitvan efekat na ukupno zadovoljstvo životom.

20

1.3.Efekti zadovoljstva poslom

Zadovoljstvo poslom zaposlenih nije samo sebi cilj. Mada se sve više pojavljuju teorije 

prema  kojima  društvena  odgovornost  preduzeća  podrazumeva  i  njihovu obavezu da zadovo-

ljavaju zaposlene kao važne stakeholder-e, ipak se najveći broj autora bavi ovim problemom jer 
polazi od pretpostavke da je zadovoljniji radnik – produktivniji radnik. Međutim, empirijska 
istraživanja su pokazala da odnos zadovoljstva i produktivnosti zaposlenih nije tako jasan kao što 
to može na prvi pogled izgledati. Osim toga, zadovoljstvo ne utiče samo na produktivnost već i 

23.01.2014.

18

 Milisavljević, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014

19

 Milisavljević, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014

20

 Milisavljević, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014

7

Želiš da pročitaš svih 27 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti