Zdravstveni učinci pesticida

PESTICIDI
Pesticidi su kemijske tvari koje se rabe za zaštitu od insekata, grinja, korova i drugih nametljivaca. Niti jedna grana kemijske industrije ne proizvodi toliko tvari koje mogu izazvati kancerogena oboljenja, oštećenja nasljednog materijala kao i reprodukcijskih funkcija, i koje se u najvećoj velikoj mjeri izravno odlažu u okoliš, kao što je to slučaj s industrijom pesticida. Širom svijeta raste proizvodnja pesticida koja se procjenjuje trenutačno na približno 5 milijuna tona pesticida godišnje. Negdje oko 12% pesticida rabi se u privatnom sektoru: u kućanstvima, privatnim vrtovima i travnjacima. Prema načinu djelovanja među pesticidima se razlikuju: Insekticidi (protiv insekata), herbicidi (protiv korova), fungicidi (protiv gljivica), akaricidi (protiv grinja), rodenticidi (protiv pacova), nematocidi (protiv glista) i moluskicidi (protiv puževa). Najznačajniji pesticidi su DDT, HCH (lindan), HCB (heksachlorbenzol), PCP (pentachlorphenol),  PCB (poliklorirani bifenili), aldrin, dieldrin, klordan, karbamati, estri fosforne kiseline te drugi organofosforni i organoklorni spojevi. Najbolje proučeni pesticid je DDT, na čijem primjeru se najbolje oslikava djelovanje večine pesticida na ljudsko zdravlje, kao i ravnotežu u našem okolišu.
Po kemijskom sastavu to mogu biti raznorodni spojevi počev od anorganskih kao što je primjerice bakrovsulfatpentahidrat Cu(SO4)x5H20 kao jedan od najstarijih fungicida zatim različiti organofosforni spojevi te organski spojevi koji sadrže halogene atome. U posljednjih pedeset godina pesticidi su zajedno s umjetnim gnojivima postali najtraženiji proizvodi u poljoprivredi. Većinu problema s kojima se susreću uzgajivači biljaka i životinja rješavaju zahvaljujući kemijskoj industriji, koja danas omogućuje kontrolu sveukupne poljoprivredne proizvodnje. No, štetnici vrlo brzo razvijaju otpornost na pesticide te prisiljavaju poljoprivrednike da upotrebljavaju nove i otrovnije pesticide. Cijena koju čovjek plaća u borbi sa štetnicima vrlo je visoka. Pesticidi zagađuju okoliš, prije svega površinske i podzemne vodene tokove te imaju vrlo štetan utjecaj na biljni i životinjski svijet.