Ciljevi odrganizacije
Profesor:
Jelena Jedoksic
Aranđelovac, 2018
ВИСОКА ТЕХНОЛОШКА ШКОЛА СТРУКОВНИХ СТУДИЈА
АРАНЂЕЛОВАЦ
Predmet: Osnovi organizacije
Seminarski rad
Tema: Ciljevi organizacije
Student:
Marija Ristović M-19/2017
2
1. Uvod
Ciljevi su nameravana stanja ili situacije u koje se želi doći na osnovu preduzete planske akcije.
Svrha postavljanja ciljeva jeste pretakanje poslovne strategije u tačno određene ciljeve rada,
odnosno rezultate i ishode koje menadžment želi ostvariti, kao i korišćenje tih ciljeva kao
sredstva za praćenje napretka i uspešnosti organizacije.
2. Ciljevi organizacije – pojam, značaj i utvrđivanje
Svaka organizacija, u stvari, ima više ciljeva koji se u literaturi različito shvataju i tumače. Ovo
pogotovo kada su u pitanju takozvani temeljni ciljevi organizacije, tj. oni koji se odnose na
osiguranje njenog opstanka i prosperiteta kao radne celine. Ciljevi organizacije predstavljlaju
njenu viziju budućnosti, ono čemu ona teži i želi da ostvari. Oni čine oznaku njenih krajnjih
stremljenja i dostignuća u odredjenom dužem ili kraćem periodu, održavaju njenu nameru,
odnosno zadatke i ukazuju na glavne odluke i pravce delovanja. Kao takvi, oni moraju da budu
unapred poznati. Moraju da budu izričito odredjeni i definisani, i to uglavnom pismeno. Njihovo
odredjivanje treba da bude prva I najvaznija preokupacija svake organizacije.
U svakom od navedenih slučajeva ciljevi moraju da budu unapred poznati i jasno formulisani, a
sa njima i strategija i politika organizacije, i to kako globalna tako i parcijalna, ona koja se
odnosi na njene pojedinačne funkcije i organe. Ovo uglavnom iz više razloga, a pre svega sto je
bez njihovog formulisanja nemoguće izvršiti adekvatno oblikovanje organizacije, niti, pak,
predvideti kakva ona treba da bude u bliskoj budućnosti, sta sve u njoj treba izmeniti, i kada to
učiniti. Pored toga, ako oni nisu poznati ili dovoljno jasni, onda nisu poznati ni pravci akcije
rukovodilaca i ljudi u organizaciji. Rukovodioci ne znaju sta i kako treba da rade, kuda da
usmere svoju aktivnost, kao i aktivnost broda bez svoga tačnog odredišta.
Ciljevi i njihovo izričito formulisanje nisu samo značajni za rukovodioce, već i za organe
upravljanja u organizaciji. Služe im kao osnova za donošenje odluke i kao moćno sredtstvo
kontrole rada i delovanja organizacije i rukovodilaca u željenom pravcu. Pomoću njih, ovi organi
ocenjuju da li rukovodioci uspešno vode organizaciju i da li, pri tome, ostvaruju ono sto je
predvidjeno i uz kakve žrtve, odnosno ulaganja. U tu svrhu ih koriste tako sšo porede njihova
dostignuća sa onim koja bi trebalo da se ostvare, koja su oni predvideli i ugradili u ciljeve
organizacije. Ovo treba posebno naglasiti, jer većina naših preduzeća nema jasno definisane
ciljeve, pa njihovi organi upravljanja nisu u stanju da efikasno deluju, da unapred znaju sta se
može i mora da postigne i da, na toj osnovi, cene kvalitet i efikasnost rada svojih rukovodilaca.
Otuda i pojava dugogodišnjeg zadržavanja na direktorskim i drugim rukovodnim mestima i onih
lica koja, očito, za to nemaju potrebnih kvaliteta i to ne samo onih stručnih vec i radno-

4
Ciljevi organizacije moraju da budu:
1. Jasni,
jer se samo oko jasnih ciljeva mogu da okupe njeni članovi, nejasni ciljevi stvaraju
samo zbrku, usmeravaju napore često u pogrešnom pravcu, i što je naročito vazno, dovode do
pogoršanja odnosa i do pojave ozbiljnih sukoba u organizaciji.
2. Ostvarljivi
, jer preterani i neostvarljivi ciljevi unose samo malodušnot, a u krajnjoj liniji,
demobilizirajuće deluju na članove organizacije
3.
Pravilno odabrani – rangovani
, jer se tako postiže najveća efikasnost i brzina njihovog
ostvarivanja.
Postovanje i primena određenih principa pri utvrđivanju ciljeva organizacije ističe I Sisk: Princip
cilja naglašava njegovu glavnu karakteristiku, a to je da je on utvrđen unapred, pre i izvan
procesa koji se preduzima radi njegovog ostvarivanja, Druga karakteristika je da je on izričito
dormulisan, i to, generalno uzevši, u pismenoj formi. Pismeno formulisanje je neophodno jer ono
doprinosi njegovom rasvetljavanju i, u isto vreme, ukazuje na stepen dostignuća organizacije.
Jedan od glavnih razloga za ovakvo njegovo formulisanje je u tome što ga članovi organizacije
lakse shvataju ako im se prezentira u pismenoj formi nego usmeno. Organizacije koje nisu voljne
da pismeno definisu ciljeve ili koje to praktično ne mogu da učine, ukazuju na svoju
nesposobnost da ih ostvare ili, pak, na strah od kritike do koje može da dodje ako se oni definišu,
a ne ostvare. Treća karakteristika cilja izražava dualitet, koji, na prvi pogled, izgleda
kontradiktorno. Cilj mora da bude tako postavljen da je ostvarljiv za organizaciiju, jer će u
protivnom doći do teškoća pri njegovom realizovanju. Neostvarljiv cilj je nepoželjan. Kada je on
takav, onda on, u stvari, i ne predstavlja cilj. Medjutim, cilj u isto vreme mora da bude dovoljno
težak tako da predstavlja izazov za sve one na koje se odnosi, u protivnom, njegov potencijal kao
stimulans nece biti iskorišćen.
Već smo istakli da organizacija ima više ciljeva. Prema misljenju nekih autora, njeni ciljevi su
vrlo brojni i raznovrsni, a posebno oni koje nazivamo bazičnim. Tako za ove ciljeve Grendzer
C.H Granger kaže: Postoji neverovatno širok niz osnovnih ciljeva. Ako su oni definisani široko,
tada se odnosi u promenana manje mogu opaziti, ali u daljem razdoblju, svakako će se osetiti.
Nije uvek korisno da se osnovni ciljevi definisu suviše specifično pa i važnost ciljeva moze biti
relativna. Bilo da se radi o velikom ili o malom preduzeću, u svakom slučaju neophodno je da se
izgradi velika i jasna koncepcija o dugoročnom konceptu poslovanja, podeljena na pojedine
misije, delimične ciljeve, i zadatke. Temeljni ciljevi treba da budu ne samo smernice za akciju,
već moraju akciju i poštovati kao nešto za šta je vredno truditi se, ići u napred ili, pak, nešto
postići.
Sma činjenica da su ciljevi organizacije brojni i raznovrsni ukazuje da se oni
mogu na različite
načine deliti i klasifikovati.
Tako se oni mogu podeliti na
opšte
i
posebne,
zatim na jednostavne
i složene, te na
trajne, dugoročne
I
privremene
, itd. Pored ove generalne podele, odnosno
klasifikacije ciljeva organizacije, u literaturi se sreću i druge.
5
Najčesce se ciljevi dele na:
1. Na grupu
temeljnih,
odnosno š
irih ciljeva
organizacije
2. Na grupu
parcijalnih
, odnosno
užih ciljeva
organizacije.
Prva grupa, uglavnom, obuhvata one ciljeve organizacije radi kojih je ona osnovana i koji,
shodno tome, imaju trajni karakter, tj. koji važe za jedan relativno dug period. Ovi ciljevi
održavaju generalnu koncepciju rada i razvoja organizacije, ukazuju na njenu dugoročnu ori-
jentaciju, odnosno predstavu o tome kakav treba da bude njen položaj u društvu, a posebno u
grani kojoj pripada i u drupaciji u kojoj deluje.
Za razliku od prve, druga grupa obuhvata posebne, parcijalne ciljeve organizacije, one koji se
odnose na pojedine njene delove i funkcije, kao i na pojedine aspekte njenog poslovanja i uopšte
njenog života i rada kao radne celilne. Ovi ciljevi su mnogo jednostavniji. Oni se mogu brze i
lakse ostvariti, te su stoga obično kratkoročni, postavljeni za jedan kraći period.
Da bi naglasili važnost sredine u kojoj organizacija deluje, tj. nužnost zadovoljavanja i njenih
potreba i ciljeva, neki autori sve ciljeve organizacije dele na
eksterne
i
interne. Eksterni
ciljevi
su uslužni ciljevi. Poslovne organizacije, da bi mogle da opstanu, moraju da pružaju proizvode ili
usluge prihvatljive za kupce, odnosno potrošace. Njihovi proizvodi i usluge moraju da budu ko-
risni za društvo, oni, kao takvi, moraju da budu prihvaćeni i potvrđeni u njemu. Nasuprot ek-
sternim,
interni
ciljevi su oni za koje, organizacija ima poseban interes. Ovi ciljevi odredjuju
položaj organizacije u odnosu na njene konkurente i ukazuju na specifične akcije i poduhvate
vezane za njeno članstvo. Postoje takodje i interni ciljevi usmereni ka zadovoljavanju potreba ak-
cionara. Profit, kao vrelo života poslovne organizacije ispoljava se i kao cilj i kao motiv ali on
nije moguć ako se ne zadovoljavaju potrebe kupaca i ako drustvo ne prihvati i ne potvrdi ciljeve
organizacije.
Ciljevi se mogu klasifikovati i prema tome na koja se područja života i rada organizacije odnose.
Po
Piteru Drakeru, njih uglavnom treba definisati za
svako od sledećih osam područja ili
oblasti:
1. Trzišni položaj
2. Istraživanje i razvoj
3. Produktivnost
4. Fizičke i novčane resurse
5. Profitabilnost
6. Učinak i razvoj rukovodilaca
7. Učinak i stavove, odnosno ponašanje radnika
8. Odnose sa spoljnim svetom
Slično stanovište zastupa i Basil Dening, s tim što on smatra da se aktivnosti organizacije moraju
različito posmatrati i izražavati. One se, u stvari, moraju posmatrati dvojako, tj. u vidu fizičkih,
merljivih akcija, kao što su vršenje prodajnih transakcija ili uvođenje novih proizvoda i u vidu
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti