1
1. Uvod
Trgovina je djelatnost koja je pružila ljudima mogućnost da ono što posjeduju i proizvode
razmijene među sobom, naprije prostom trampom, a kasnije i pomoću novca. Kao takva, bila je
jedan od važnih činilaca za razvitak čovječanstva u raznim sferama i stvorila je čitav splet, kako
ekonomskih, tako i pravnih odnosa.
1
U sferi globalizacije svjetske privrede, sve se više nameće potreba za uključivanjem u svjetske
privredne tokove svih zemalja koje su tržišno orjentisane i tu se stavlja akcenat na potrebi za
intenzivnom razmjenom robe, usluga, rada i kapitala. Globalizacija, odnosno liberalizacija tržišta,
donose mnoge olakšice za trgovinu, ali se sa druge strane javljaju i neki negativni efekti.
Međutim, jedinstveno je mišljenje da liberalizacija ipak donosi više koristi nego štete, jer dovodi
do efikasnije alokacije i korišćenja resursa
2
i pomaže lakšem pristupu modernoj tehnologiji.
Za sve zemlje jugo-istočne Evrope, pa tako i za Crnu Goru, glavni izazov predstavlja
priključivanje Evropskoj uniji.U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo i učesnici u procesu
približavanja Crne Gore Evropskoj uniji i taj proces postaje sve brži, a samim timse postavljaju
pred cijelim društvom sve kompleksniji ciljevi i modaliteti djelovanja. Jedna od bitnih
karakteristika Procesa stabilizacije i pridruživanja jeste prilagođavanje ekonomskog sistema
uslovima velikog evropskog tržišta. Iako ovaj proces tranzicije izaziva mnoge probleme u raznim
sferama društva, on istovremeno predstavlja jednu neizbježnu fazu na putu ka zdravoj ekonomiji,
koja će predstavljati najjači temelj stabilne i uspješne države.
3
Upravo zbog toga su naša država i region ovakve zadatke prihvatili kao nužnost kojoj se moramo
povinovati. Ne treba to posmatrati samo kao neko nametanje pravila, već i na drugi način- u
smislu da će i naša država i naše društvo nešto od toga dobiti.
1
M. Janjević, specijalistički rad „CEFTA 2006“, Podgorica, 2012. god.
2
Z. Grandov, Međunarodna ekonomija I globalizacija, Beograd, 2009. god.
3
N. Bašanović i D. Radenović, specijalistički rad- Zbornik Pravnog fakulteta u Podgorici, 2008. god.
2
2. Liberalizacija trgovine prije CEFTA Sporazuma
Da bi se bolje shvatio ovaj Sporazum i potreba za njegovim postojanjem, treba se osvrnuti na
period koji je pethodio njegovom nastanku, kao i na sporazume sa sličnim ciljevima koji su
postojali prije CEFTA Sporazuma.
Može se reći da je na polju liberalizacije sve počelo osnivanjem Pakta stabilnosti za jugoistočnu
Evropu
4
1999. godine u Briselu. Zemlje koje imaju ključnu ulogu na međunarodnoj sceni su kao
svoj cilj postavile pomoć zemljama jugoistočne Evrope, kako bi one krenule u pravcu
ekonomskog oporavka i kako bi konkretan region, koji je važio kao problematičan, prevazišao
unutrašnje razmirice koje su ga odvodile ka degradaciji.Pakt je kasnije zamijenjen Regionalnim
savjetom za saradnju
5
u februaru 2008.godine.Kao prvi zadatak koji je trebalo ispuniti postavilo
se prepoznavanje trgovinskih barijera i njihovo eliminisanje.
Značajna zamjerka trgovinskim odnosima u regionu se odnosila na komplikovan bilateralni
pristup. Eksperti koje je angažovao Pakt stabilnosti smatrali su da je upravo takav pristup
doprinio različitom tretiranju proizvoda iz različitih zemalja regiona, a u nekim slučajevima se
čak radilo o prikrivenoj diskriminaciji. Danas je, međutim, protekcionizam prevaziđena politika.
Pod terminom “liberalizacija” podrazumijeva se uspostavljanje slobodne trgovine, uklanjanje
svih trgovinskih prepreka i ostalih administrativnih barijera.Odlučeno je da je multilateralizacija
najbolji pristup za postizanje liberalizacije u najširem mogućem smislu.Prvi korak je bio
potpisivanje Memoranduma o liberalizaciji i olakšicama u trgovini, 2001.godine. Osnovni
nedostatak ovog memoranduma jeste upravo to što on nije doprinio multilateralizaciji, nego je
propagirao bilateralni pristup. Ipak, kako u se sve gore pomenute zamisli nalazile tek na početku i
kada je demokratizacija privrednih i uopšte društvenih odnosa postala neminovnost, onda je i
bilateralni pristup na neki način bio bolji, nego ništa ne uraditi. Značajno je reći da se tako
stvorila mreža od 28 bilateralnih sporazuma.
6
Naravno, ovakav pristup nije mogao biti dugoročan i išlo se ka nečemu što su zemlje koje su
tržišno orjentisane odavno usvojile kroz svoje članstvo u Svjetskoj trgovinskog organizaciji
(STO)
7
.
Tako je začeta ideja o nastanku CEFTE 2006 kakva danas postoji.
4
Stability Pact for South Eastern Europe
5
Regional Cooperation Council(RCC)
6
M. Janjević, specijalistički rad „CEFTA 2006“, Podgorica, 2012. god.
7
World Trade Organisation (WTO)
4
4. Osnovni elementi i principi CEFTA Sporazuma
13
CEFTA kao organ ima
nekoliko zvaničnih tijela
, to su:
-Zajednički komitet;
-Potkomitet za poljoprivredu i sanitarna i fitosanitarna pitanja;
-Potkomitet za carine i pravila o porijeklu;
-Potkomitet za tehničke barijere u trgovini i netarifne barijere;
-CEFTA sekretarijat.
Svakiod ovih potkomiteta može osnivati sopstvena tijela po potrebi, takođe se održavaju i
redovni sastanci odgovarajućih ministara zemalja članica.
Neki od elemenata
CEFTA 2006 Sporazuma su:
* Veća harminizacija trgovinskih odnosa u region imajući u vidu da je mreža bilateralnih
sporazuma značajno komplikovana.
*Poboljšan je mehanizam za rješavanje sporova do kojih može doći u toku primjene Sporazuma.
*Otvorene su nove oblasti razvoja međusobnih ekonomskih odnosa u pogledu liberalizacije
trgovine uslugama, pitanja investicija, javnih nabavki, intelektualne svojine.
*Na dan stupanja na snagu Sporazuma ukinuće se sva količinska ograničenja izvoza i uvoza i
neće se uvoditi nova.
*Od dana stupanja Sporazuma na snagu ukinuće se sve izvozne carine i izvozne takse fiskalne
prirode i neće se uvoditi nove.
*Neće se uvoditi nove uvozne carine i uvozne takse fiskalne prirode niti će se povećavati u
odnosu na one koje se primjenjuju od dana koji prethodi danu potpisivanja Sporazuma.
*Svi oni industrijski proizvodi čiji uvoz nije bio liberalizovan na dan stupanja na snagu ovog
Sporazuma, biće predmet postepenog smanjenja carina do 31. decembra 2008. godine (tranzitivni
period).
*Sporazumom su precizno regulisani rokovi za usavršavanje tehničkih prepreka kod trgovine,
konkurencije, javnih nabavki i zaštite intelektualne svojine.
*Kada se radi o mjerama zaštite, zajednička izjava svih zemalja je ona kojom se utvrđuju pravila
da neće primjenjivati anti-damping, kompenzatorne ili zaštitne mjere dok ne donesu detaljne
interne propise i procedure i odrede tehnička pitanja vezana za primjenu takvih mjera.
*Posebno je naglašena obaveza zemalja potpisnica ka stvaranju i održavanju stabilnih, povoljnih i
transparentnih uslova za strane investiture, kao i međusoban nediskriminatoran tretman i punu
zaštitu.
13
https://www.scribd.com/document/32825173/Seminarski-CEFTA
5
5. Kratak pregled teksta CEFTA Sporazuma
14
Tekst CEFTA
15
2006 Sporazuma podijeljen je u sedam glava, koje su koncipirane po oblastima.
Glava I
koja nosi naziv “Opšte obaveze koje se odnose na trgovinu svim robama”, definiše
industrijske proizvode i pitanja carinskih dažbina na uvoz i izvoz dažbina sa jednakim dejstvom.
Predviđeno je da nove carinske dažbine na uvoz i izvoz, kao i njima slične po efektu dažbine
neće biti uvođene od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma. Sva postojeća kvantitavna
ograničenja biće ukinuta i neće se uvoditi nova.
Glava II
utvđuje industrijske proizvode, njihov obim, carinske dažbine na uvoz i naplate prihoda
sa jednakim efektom. Predviđena je potpuna liberalizacija do 2010. godine, stim što je Crna Gora
već od 1.januara 2007.godine na osnovu već postojećih bilateralnih ugovora idealizovala ovu
oblast.
16
Glava III
odnosi se na poljoprivredne proizvode, posebno određujući carinske dažbine na uvoz
izvoz i dažbine sa jednakim efektom, pitanje poljoprivredne politike, koncesija kao i sanitarne
(zdravlje ljudi i životinja) i fitosanitarne mjere (zdravlje biljaka). Sporazumom je utvrđeno da
nikakve nove dažbine na ugovor i izvoz poljoprivrednih proizvoda i kvantitativna ogranicenja
neče biti uvođena. Regulisanje stanitarnih i fitosanitarnih mjera u osnovi ima STO Sporazum o
primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera.
Glava IV
bavi se tehničkim preprekama u trgovini, koje se odnose na tehničke propise, standard i
postupke vezane za ocjenu usklađenosti, kao i odgovarajuće mjere. Navedeni stavovisu
usaglašeni sa STO Sporazumom o tehničkim preprekama u trgovini.
Glava V
sadrži opšte odredbe.Unutar ove glave se nalaze operativna pravila. U pitanju su pravila
o porijeklu i saradnja na polju carinske uprave. Pravila domaćeg oporezivanja i izuzeci koji se
preduzimaju u pogledu bezbjednosti su takođe sastavni dio ove glave.Uređena su i pravila
konkurencije- državnih monopola, pravila konkurencije izmedu preduzeća i pravila državne
pomoći, kao i pravila o zaštiti kontigenata- damping i opšte zaštitne mjere.
Glava VI
ima naziv “Nova trgovinska pitanja" i predstavlja novinu u odnosu na tzv. izvorni
CEFTA tekst. Ovdje se obrađuju usluge, ulaganja, vladine nabavke i zaštita prava intelektualne
svojine.Regulisale su se potpuno nove oblasti i osavremenio se CEFTA sporazum.
Glava VII
se odnosi na način sprovodenja sporazuma, a definisana su i pitanja arbitraže, rada
Zajedničkog komiteta, procedura i transparentnost, kao i pitanja važenja, trajanja i odustajanja od
ovog Sporazuma.
17
14
Ministarstvo za ekonomski razvoj: CEFTA 2006, Podgorica, januar 2007. god.
15
Tekst CEFTA sporazuma može se pronaći na CEFTA trade portalu
16
Pravni zbornik- časopis za pravnu teoriju i praksu, 2009.god.
17
N. Bašanović i D. Radenović, specijalistički rad- Zbornik Pravnog fakulteta u Podgorici, 2008. god.
