Francuski zakonik
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Tuzlanski kanton
Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli
Seminarski rad
Predmet: Moderne pravne kodifikacije
Tema: Francuski zakonik
Prof.dr. Edin Mutapčić
Tuzla, mart, 2020.godina.
Sadržaj
1. Uvod ………………………………………………………………………………….....3
2. Nastanak Francuskog zakona……………………………………………….……4-5
3. Karakter Francuskog zakona………………………………………………………..6
4. Sistem i recepcija Francuskog zakona…………………………….……………7-8
4.1.
Sadržaj III Knjige…………………………………………………….………8-11
5. Francuski krivični zakonik………………………………………………………....12
5.1.
Stvaranje………………………………………………………………………..12
5.2.
Sadržaj………………………………………………………………………….13
5.3.
Krivični zakon od 1810. i načela Velike revolucije………………………….14
6. Zaključak ………………………………………………………………………….......15
7. Literatura……………………………………………………………………………....16

2. Nastanak Francuskog zakona
Tokom prve polovine 18.vijeka Francuska je bila pretežno agrarna zemlja. Sastojala se
od 25.000.000 stanovnika ukupno, a 23.000.000. stanovnika su činili tzv. ” seljaci” , dok
u drugoj polovini, Francuska biva feudalno-apsolutistička monarhija. Postojanje tih
feudalnih prava, sprječavalo je industrijski i poljoprivredni razvoj zemlje.Društvo se
djelilo u tri staleža: plemstvo, sveštenstvo i treći stalež. S obzirom na takvu situaciju,
javlja se nezadovoljstvo stanovnika, oformila se ideologija jednog društva, koja ima
dovoljno snage i znanja da se bori za napredak. Oni podvrgavju kritici društvene pojave,
ustaju protiv svemoći crkve i religije. Tada nastaje Francuska revolucija.
Ideja o Francuskom građanskom zakoniku potiče upravo od perioda Francuske
revolucije. Ustav iz 1791.godine u svom prvom članu naglašava da će se izraditi
zakonik jedinstven za cijelo kraljevstvo, međutim to je period u kome taj zakonik nije
bilo moguće ostvariti, jer je Ustavna monarhija ukinuta, a Francuska je 1792.godine
proglašena Republikom.
1793.godine skupina pravnika ispostavlja nacrt zakonika Skupštini, međutim ni taj
period nije bio pogodan, jer je bila takozvana “ vladavina terora “ u kojoj je preživljavanje
bilo ključno. Zatim 1794.godine biva podnijet drugi nacrt zakonika,a nakon toga
1796.godine – treći Zakonik, i 1799.godine – četvrti Zakonik.
Na konačnici, nakon provedenih diskusija , 1804.godine Napoleon Bonaparta vrši
konačnu kodifikaciju Francuskog zakona. Pisanje zakonika predvodio je Žan Žak Reži
de Kambase. Cilj je bio da se sastavi kompletan zakonik, koji će biti razumljiv za svakog
Francuskog građanina. Finalni nacrt zakona bio je podjeljen u tri cjeline: O osobama, O
imovini i različitim oblicima imovine i O različitim načinima sticanja imovine, a sadržio je
ukupno 2,287 članova. Izdat je 1804. god. pod nazivom Francuski građanski zakonik
(Code civil des français).
https://www.seminarski-diplomski.co.rs/PRAVO/FrancuskiGradjanskiZakonik.html
https://www.mirovina.hr/vremeplov/21-3-snagu-stupio-jedan-najznacajnijih-dokumenata-ljudskoj-povijesti-
napoleonov-zakonik/
Procedura izrade zakonika trajala je 4.godine. Napoleon je donio 36 zakona, koji su bili
predstavljeni i prije nego su ujedinjeni u Zakonik.
Prvo izdanje štampano je na papiru plave boje , koja je bila simbolična za zvanične
dokumente. Ime Kodeksa je više put bilo promijenjeno, 3.sempembra 1807.godine nosi
naziv “ Napoleonov zakonik “, a konačno od 4.septembra.1870.godine se citira kao
Građanski zakon.
https://pfk.edu.ba/v2/bs/studij/i-ciklus-dodiplomski-studij/7241-prezentacija-mpk-francuski-gradanski-zakonik/
7241-prezentacija-mpk-francuski-gradanski-zakonik
Karčić, Fikret, Moderne pravne kodifikacije, Sarajevo, Pravni Univerzitet u Sarajevu, 2006.g.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti