Univerzitet u Beogradu Poljoprivredni fakultet 

 

SEMINARSKI RAD 

 

Tema: 

Ekološke posledice primene GMO u poljoprivredi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Student: Ivana Mitrovć 

 

 

 

 

 

Beograd, 2020. godine 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
 

 

 Student: Ivana Mitrović 

 Broj indexa: OP200226 

 Master akademske studije: Organska poljoprivreda  

Naziv predmeta: Ekologija i agroekosistemi 

 

Rezime  

Ekološka ravnoteža biva narušena kada samo jedan faktor nestane ili se promeni na to tad

 

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

   

 

neviđen način. Ljudske aktivnosti predstavljaju faktor najvećeg uticaja na sve ekosisteme na

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

planeti Zemlji. Klimatske promene kojima svedočimo poslednjih godina, direktna su posledica

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

nepromišljenog I neracionalnog ponašanja ljudske vrste.  

Ključne reci: Ekološka ravnoteža,  Ekosistem, Planeta Zemlja, Faktor, Ljudi, Klima 

 

Summary: 

The ecological balance is disturbed when only one factor disappears or changes in an 

unprecedented way. Human activities are the factor of the greatest impact on all ecosystems on 

the planet Earth. The climate changes we have witnessed in recent years are a direct 

consequence of the reckless and irrational behavior of the human species. 

Key world: The  Ecological balance, Ecsystem, planet Earth, Factor, The Climate, The Human 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

background image

 

 

 

1.UVOD  

 

 

 

Krajem XX veka krenula su intenzivna istraživanja u pravcu dobijanja i uvođenja u komercijalnu

 

 

 

 

   

 

   

 

   

   

 

proizvodnju genetski modifikovanih organizama. Genetički modifikovani organizmi (GMO),

 

 

 

 

 

 

 

 

dobijeni transferom gena iz jedne u drugu vrstu, predstavljaju tehnologiju koja sa sobom nosi

 

 

   

   

 

 

 

 

 

 

 

 

mnoštvo nepoznatih, a možda čak i nepredvidivih posledica po zdravlje i životnu sredinu.

 

   

 

   

 

 

 

   

 

 

Multinacionalne kompanije su poslale vrlo uverljivu poruku prema kojoj je genetički inženjering

 

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

čudo koje će rešiti problem gladi u svetu, smanjiti upotrebu pesticida ili izlečiti bolesti

 

 

 

 

 

   

 

 

 

   

 

 

čovečanstva. 

Transgeni organizmi korišćeni su u početku za genetička, odnosno molekularno-biološka

 

 

 

   

 

 

 

 

 

istraživanja, da bi se proučavali mehanizmi nasleđivanja, rad i efekti gena, granice proširivanja

 

   

 

 

 

 

   

 

 

 

 

genetičke varijabilnosti. Danas se njihovi produkti koriste u proizvodnji hrane, lekova i

 

 

 

 

 

 

   

 

 

   

kozmetičkih preparata. Ideja je da proizvodi dobijeni od domaćih životinja, kao i proizvodi biljnih

 

 

   

 

 

 

 

 

 

   

 

 

kultura, budu obogaćeni u svom sastavu, tako da doprinesu dobrobiti i zdravlju ljudi (Dimitrijević

 

 

   

 

 

   

 

   

 

 

 

i Petrović, 2004).

 

Upotreba genetički modifikovanih organizama u biljnoj proizvodnji je već uhodana praksa.

 

 

 

   

 

   

 

 

 

Kulture biljaka koje sadrže gene bakterije Bacillus thuringiensis (Bt), same proizvode prirodni

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

pesticid (insekticidni protein), kojim se smanjuju oštećenja od insekata (Bošković i sar., 2003)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.Zakonsa  Regulativa u Srbiji o primeni GMO  

 

  

Republika Srbija sertifikovala je protokol o biozaštiti poznat kao kartagena protokol čiji je

 

 

   

   

 

 

 

 

 

   

cilj obezbeđivanje adekvatnog načina zaštite u oblasti sigurnog transporta (prekogranični

 

 

 

 

   

 

 

 

 

promet), rukovanje I upotreba genetički modifikovanih organizama. Koji mogu imati

 

   

 

 

 

 

 

 

 

negativne efekte na ocuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta, uzimajući u obzir i rizike

 

 

 

   

 

 

 

   

   

 

po ljudsko zdravlje. Veliki broj zemalja još uvek nema zakon o GMO. U mnogim zemljama

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

   

 

 

je dozvoljeno prisustvo GMO u hrani ali nije dozvoljeno njihovo gajenje, dok je u drugim

 

 

 

   

   

 

 

 

 

     

 

obavezno obeležavanje hrane poreklom od GMO. 

Obzirom da Republika Srbija poseduje veliko bogatstvo biljnih resursa I odlikuje se

 

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

optimalnim uslovima za proizvodnju I preradu raznovrsnog bilja. Zakonom se moa zaštiti

 

 

 

   

 

 

 

 

 

 

 

biodiverzitet I sprečiti sirenje nedozvoljenih genetički modifikovanih organizama.  

Cilj zakona je da se obezbedi visok nivo zaštite životne sredine biodiverziteta, zdravlja

 

   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ljudi I interesa potrošača kao I da se svest građana o genetičkim modifikovanim

   

 

 

   

 

 

 

   

 

 

organizmima podigne na visok nivo. 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

background image

 

 

 

Genetički modifikovan organizam ne smatra se poljoprivredni proizvod biljnog porekla koji

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

količinski sadrži do 0,9% primesa genetički modifikovanog organizma i primesa poreklom od

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

 

genetički modifikovanog organizma. 

Semenski i reproduktivni materijal ne smatraju se genetički modifikovanim organizmima ukoliko

   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

količinski sadrže do 0,1% primesa genetički modifikovanog organizma i primesa poreklom od

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

 

genetički modifikovanog organizma. 

 

 

Slika 1:Logo GMO free 

Izvor :

https://www.vectorstock.com/royalty-free-vector/logo-gmo-free-vector-12021077 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti