Nastanak novca kao opšteg ekvivalenta
1
Fakultet za poslovne studije i pravo u Beogradu
Nastanak novca kao opšteg ekvivalenta
SEMINARSKI RAD
PROFESOR STUDENT
Prof. dr Branko Tešanović Iva Gazikalović I0474-20
Beograd, januar 2021.
2
SADRŽAJ:
1.UVOD
2.NASTANAK I RAZVOJ NOVCA
3. OBLICI NOVCA
4.VREDNOST NOVCA
5.FUNKCIJE NOVCA
6. ZAKLJUČAK
7. LITERATURA

4
razmene koji predstavlja prometnu vrednost. Sa razvojem robne
proizvodnje menjala se i prometna vrednost kao način izražavanja
vrednosti.
Prost (slučajni) oblik vrednosti karakterističan je za vreme kada se
vrednost robe izražavala manjom ili većom količinom samo jedne
robe (trampa).
Potpun (razvijen) oblik vrednosti javlja se u vreme kada se vrednost
jedne robe izražavala različitim vrstama druge robe.
Opšti oblik vrednosti nastaje zbog ograničenosti robne razmene. Javila
se potreba da se pronađe jedna roba putem koje će sve druge vrste
robe izražavati svoju vrednost ali je on imao nedostatak što je bio
teritorijalno i vremenski ograničen te nije mogao postati opšti
ekvivalent. Bilo je potrebno utvrditi jednu robu koja će na svim
teritorijama izražavati vrednost svih drugih vrsta roba. Stari Sloveni su
koristili platno, od naše reči platiti, kao opšti ekvivalent.
Novčani oblik vrednosti pojavio se u vreme kada je pronađena roba,
zlato, koja je na svim teritorijama izražavala vrednost svih drugih
vrsta robe (žito, stoka, platno). Najstariji oblik novca je robni novac
(prvenstvrno u obliku zlata - kao roba plemeniti metal.
Na primer: 1 koža = 1g zlata
3 sekire = 1g zlata
Ovaj način izražavanja vrednosti dovodi do novog oblika razmene,
koja se razlikuje od trampe – roba se razmenjuje za novac. Oko 2500
godine pre nove ere Egipćani su proizveli prvi oblik metalnog novca.
Kao zamena za metalni novac i kao posrednik razmene, iz praktičnih
razloga, u robni promet je stupio i papirni novac.
Pojavom novčanica,
koje su imale pokriće u zlatu, odnosno banknota, papirni novac je
poprimio karakter kreditnog novca kao funkcije novca u prometu
sredstava. Razvojem platnog prometa i bankarskog sistema nastaje
bankarski novac, gotov novac u opticaju (papirni i metalni), depozitni
novac i sredstva zadržana u kanalima platnog prometa, (novac na
5
putu). Budućnost platnog prometa je u elektronskom (digitalnom)
novcu.
3.OBLICI NOVCA
Novac se javlja u nekoliko oblika: kovani novac, papirni novac, žiralni
(skriptualni) novac, kreditni i elektronski novac.
Kovani – metalni novac
Kovani novac se javlja kao: novac pune vrednosti i sitan novac. Novac
pune vrednosti se kuje od zlata na taj način što država određuje ime
novčane jedinice, oblik, kovničku stopu, finoću i to je moneta.
Njegova nominalna vrednost se poklapa sa njegovom materijalnom
vrednošću i taj novac ima neograničenu solutornu moć što znači da se
svaki dužnik oslobađa pravovaljano svog duga kad ga njime isplaćuje.
Sitan kovani novac materijano ima veću vrednost od nominalne i
njegova solutorna moć je ograničena zakonom. Sitan novac
predstavlja monetu nepune vrednosti, on je samo predstavnik zlata u
prometu.
Papirni novac
Papirni novac se pojavio krajem XVIII veka. Za njegovu pojavu bilo
je ključno saznanje da robni promet može da funkcioniše i bez zlatnog
novca odnosno da se umesto zlata kao sredstva razmene mogu koristiti
i predmeti manje vrednosti i to vrednosti čiji vrednost ne mora uopšte
biti ekvivalent sa vrednošću robe koja se zamenjuje. Papirni novac se
pojavio u prometu kao predstavnik zlata
pa se zbog toga uzima kao
da i sam ima vrednost. Izdavanje (emisija) papirnog novca je u
kompetenciji države.
1. Banknota – konvertibilni novac je papirna novčanica koja ima
karakter priznanice na deponovanu količinu zlata u banci.
Nastala je
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti