AKADEMIJA STRUKOVNIH STUDIJA JUŽNA SRBIJA

ODSEK ZA POSLOVNE STUDIJE BLACE

SEMINARSKI RAD

Predmet:

Praktična nastava 

Tema:

Uvoz robe

Mentro:                                                                                                                                              Student:

Miloš Dašić                                                                                                                    Pejčić Tijana 21/19P

Novembar, 2020

SADRŽAJ

1. Uvod....................................................................................................................................3
2. Pojam spoljnog trgovinskog poslovanja..............................................................................5
3. Pojam carinskog područja...................................................................................................7
4. Postupak uvoza robe...........................................................................................................7
5. Postupak prevoza robe........................................................................................................8
6. Postupak prijavljivanja robe..............................................................................................10
7. Dokumenti koji prate robu pri uvozu.................................................................................12
8. Poseban nadzor robe pri uvozu.........................................................................................14
9. Zaključak...........................................................................................................................15
10. Literatura..........................................................................................................................16

background image

Tarife mogu biti fiksne (konstantna suma po jedinici uvezene robe ili procenat cene) ili 
promenljive (iznos varira u zavisnosti od cene). Oporezivanjem uvoza znači da će ljudi manje 
kupovati, jer postaje skuplji. Namera je da umesto toga kupuju lokalne proizvode - podstičući 
ekonomiju zemlje. Tarife stoga pružaju podsticaj za razvoj proizvodnje i zamenu uvoza domaćim 
proizvodima. Tarife imaju za cilj smanjenje pritiska strane konkurencije i smanjenje trgovinskog 
deficita. Istorijski su opravdavane kao sredstvo za zaštitu industrije u nastanku i omogućavanje 
supstitucije uvoza industrijalizacijom. Tarife se takođe mogu koristiti za ispravljanje veštački 
niskih cena za određenu uvezenu robu, zbog „dampinga”, izvoznih subvencija ili manipulacije 
valutama.

Carinski sistem i carine su od ogromnog značaja za razvoj i zaštitu privrede jedne zemlje.Bez 
savremenih carina i carinskog sistema ne može se ostvariti ni privredni prosperitetzemlje niti 
njeno uključivanje u medjunarodne privredne tokove.Savremena carina je u ekonomskom 
smislu regulator zaštite domaće privrede, a samim time stvara i uslove za privredni razvoj 
zemlje. Carina je potrebna svakoj zemlji i njenoj privredi bilo da je ona u razvoju, tranziciji ili je 
razvijena.

Osnovna podela carina, po kriterijumu kretanja robe u odnosu na nacionalno tržište je:

Uvozne carine;

Izvozne carine;

Tranzitne carine

Uvoz

 robe iz celoga sveta je naša stvarnost. Uvozom se bave  preduzeća, preduzetničke radnje 

ali i ogranci stranih pravnh lica u Srbiji. 
Reč uvoz ili Import robe nasatala je od latinske sintagme 

in + portare

 . 

Uvoz je privredna aktivnost koja se sastoji od nabavke robe, usluga ili kapitala iz inostranstva na 
teritoriji države. Iz budžetske perspektive uvozom se smatra samo ono što je prošlo carinu i za 
šta su plaćeni svi carinski doprinosi. 
Uvoz robe je unošenje, dopremanje, odnosno isporuka robe santeritorije druge države na 
teritoriju Republike, u skladu sa carinskim propima Republike. U računarskoj nauci uvoz 
označava radnju koja omogućava pretvaranje i slanje podataka iz jedne aplikacije u drugu. 
Glavne zemlje međunarodne trgovine su: Južna Koreja, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, 
Francuska,Japan, Amerika, Kina i Nemačka.

Roba 

kao opšti pojam označava elementarni ekonomski sastojak tržišnog poslovanja. Potiče od 

italijanske reči 

robba

. Roba je materijalno ili nematerijalno dobro čije je osnovno svojstvo da 

zadovoljava određene ljudske potrebe. Međutim, takvo dobro dobija svjostvo robe tek kad se 
do nje može doći zamenom ili kupovinom na tržištu. Dobro, koje služi za zadovoljavanje vlastitih 
potreba onog tko ga je proizveo, nije roba.
Tek sa pojavom kapitalističkih proizvodnih odnosa roba postaje određujući ekonomski cilj.

4.

2. POJAM SPOLJNO TRGOVINSKOG POSLOVANJA 

Trajna orijentacija naše zemlje je slobodan uvoz i izvoz. Kontigentima se određuje obim uvoza 
pojedine robe za određeni period ili po količini ili po vrjednosti robe. I uvoz i izvoz se mogu 
regulisati izdavanjem dozvole.
Roba se razvrstava na slobodan uvoz i izvoz, osim one robe koja se pri uvozu razvrstava na 
određene kontigente i robe koja se pri izvozu i uvozu razvrstava na robu na osnovu dozvole.
Spoljno trgovinski promet predstavlja sastavni dio drustvene reprodukcije,a obavljaju ga 
preduzeca koja su specijalizovana za te poslove I naravno registrovane za obavljanje spoljno 
trgovniskog prometa. Ova preduzeća moraju raspolagati organizovanjem taktičkim uslovima, 
kadrovima a treba da imaju i finansijsku sposobnost. Preduzeća treba da posluju prema važećim 
poslovnim običajima i postojećem moralu, pri cemu nikako ne smeju da štete ugledu zemlje kao 
i drugim preduzećima koja se bave ovim poslovima i preduzeća sa kojima stupaju u poslovne 
odnose.
 Politika i smernice spoljne trgovine prometa utvrđuje skupština zemlje i naravno brine se o 
načelima izvršenja tih poslova. Značaj spoljašnje trgovine prometa je visestruka kako sa 
društvenog tako i sa ekonomskog stanovišta.
Sa ekonomskog stanovišta ovih poslova između ostalog ogleda se u sličnom :
1) Optimalizacija nacionalne proizvodnje
2) Povecanje nacionalnog dohotka
3) Obezbjedjenje stranih novcanih sredstava prilikom izvoza što omogućuje plaćanje uvoza
4) Putem uvoza moze se savremenom tehnologijom proizvodima ističu se proizvodna iskustva
5) Na međunarodnom trzištu kroz konkurenciju meri se stepen produktivnosti i ekonomičnosti 
domaće proizvodnje u odnosu na stranu.

Trgovina preduzeća koja se bave spoljnom trgovinom prometa ove poslove mogu obavljati u 
svoje ime, i za svoj račun. U svoje ime i za tudji račun, kao i obostrano.
Trajna orjentacija svake zemlje je slobodan uvoz I izvoz robe ali obziran da se zemlje,smatraju 
različite u pogledu stepena razvijenosti onda ne mogu sebi priuštiti kako uvoz tako i izvoz robe.

Visoko razvijene zemlje usled visoke tehnologije i produktivnosti rada, mogu se orjentisati na 
slobodan uvoz i izvoz robe, jer su nekonkurentne na tržištu, pa čak i u najvećem broju slučajeva 
ove I diktiraju uslove na tržištu pa pre svega i cene.

Srednje razvijene zemlje, a posebno nisko razvijene nemaju mogućnost izvoza iz razloga što 
često ne mogu podmiriti sopstevene potrebe, a ako izvoze onda je to pretežno izvoz sirovina i 
poluproizvoda što ne donosi dobit kao kad se izvoze konačni proizvodi i robe.

5.

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti