UNIVERZITET U ZENICI                                 Školska godina    

                    MAŠINSKI FAKULTET                                          2007/08 
 
 
 
 

Katedra za

:

Metalne materijale

 

Predmet

:

 

Materijali 

 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

SEMINARSKI RAD IZ MATERIJALA 

 

Tema: 

Aluminijum i njegove legure za gnje

č

enje 

 

 
 
 
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Student: 

Sivro Muhamed

               Profesorica:

v.prof.dr.sc.

Na

đ

ija Hara

č

i

ć

 

 
 

 

UVOD 

 
 
 
Ovaj seminarski rad obuhvata materiju o aluminijumu i njegovim legurama za 
gnje

č

enje, gdje 

ć

u ih pobliže opisati i navesti neke od tih legura. 

  
 
Aluminijum je metal koji je poslije kisika najrasprostranjeniji element u zemljinoj 
kori , gdje ga ima oko 8 %. Prvi put se pojavljuje 1855g na svjetskoj izložbi u 
Parizu.Danas je jedino 

č

elik koristi više od aluminijuma. 

 
Aluminijum pripada grupi lakih metala.Dobija se iz rude boksita (sadrzi oko 50 % 
Al) koja se prera

đ

uje u glinicu Al

2

O

3

,iz koje se izdvaja elektrolizom pri 

č

emu se 

trosi puno elektri

č

ne energije 16kWh/kg Al.  

 
Boksit se sastoji od mješavine hidroksida aluminijuma(Al

2

O

,H

2

O ili 3H

2

O) sa 

primjesama silicijum dioksida, zeljeznog oksida , titan oksida itd. U tehni

č

koj 

praksi obi

č

no se razlikuju crveni boksit sa malo silicijum dioksida i bjeli boksit sa 

mnogo silicijum dioksida. Tehni

č

ka vrijednost boksita je time ve

ć

a što sadrži 

manje silicijum i titan oksida. 
 
Za dobijanje 1t aluminijuma potrebno je 2t glinice odnosno 5t boksita, pri 
potrošnji struje 15 000-20 000 kWh, sto jako poskupljuje process dobijanja 
aluminijuma. Aluminijum se najviše upotrebljava za proizvodnju legura a malo u 

č

istom satnju za vodove visokih napona. 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

                                                      

1

 

background image

1.2. Legure aluminijuma 

 
Aluminijum vrlo je podesan za plasti

č

no oblikovanje (jer ima dobru istezljivost), ali 

ima slaba mehani

č

ka svojstva. Mehani

č

ka svojstva se mogu zna

č

ajno pove

ć

ati 

legiraju

ć

im elementima tvore

ć

i tako legure aluminijuma.  

 

Legure aluminijuma obuhvataju vrste sa najmanje 87% aluminijuma i dodatkom 
lakih i teških metala.Odlikuju se malom masom, znatnom 

č

vrsto

ć

om i tvrdo

ć

om, 

a pojedine vrste znatnom otpornoš

ć

u prema koroziji. 

 
Osnovni legiraju

ć

i elementi su bakar (4,4%) , magnezij (1,5%) , mangan (0,6%) 

kod legure duraluminijuma, silicij (4-22%) kod legure silumina , a dodaju se 
aluminijumu zbog smanjenja atmosferske korozije. 
 
Za legiranje aluminijuma se naj

č

ć

e koriste: 

 

bakar (Cu)

, Dodatkom bakra aluminijumu se naglo pove

ć

ava zatezna 

č

vrsto

ć

a, a smanjuje  elektri

č

na provodljivost 

 

magnezijum (Mg),  

 

mangan (Mn)

 , Mangan i magnezijum djeluju povoljno na pove

ć

anje 

zatezne 

č

vrsto

ć

e, mada ne tako kao bakar, i znatno pove

ć

avaju korozivnu 

otpornost aluminijumovih legura 

 

cink (Zn) 

i  

 

silicijum (Si).

 Silicijum mu znatno pove

ć

ava istegljivost i livkost 

 

 

 

 
 
 
                                                                                 

 
 
 
 
 
 
 
 
                                                           

Slika1. 

 

Na 

(slici1.) 

prikazan je uticaj legiraju

č

ih elemenata na tvrdo

č

u aluminijevih 

legura. 

 
 

                                                               

 

1.2.1. Nelegirani aluminij  

 
se razlikuje po 

č

isto

ć

i, tj. po u

č

ć

u pojedinih "ne

č

isto

ć

a" Fe, Si u 

aluminiju.Posjeduje izvanrednu otpornost prema atmosferilijama, odli

č

nu 

toplinsku i elektri

č

nu vodljivost I izvanrednu plasti

č

nost (sposobnost oblikovanja). 

Č

vrsto

ć

a je mala. Primjena mu je vrlo raširena (elektroindustrija, hemijska 

industrija, petrokemija, dekorativna upotreba, gra

đ

evinarstvo). Zavarljivost je 

odli

č

na. 

 

1.2.2. Legure sa manganom  

 
Mangan je osnovni element u ovoj familiji Al-legura .Ova legura ima izvrsnu 
plasti

č

nost, otporna je na atmosferilije, dobro je zavarljiva.Upotrebljava se za 

duboka vu

č

enja, za izmjenjiva

č

e topline i sl. 

Č

esto upotrebljiva legura iz ove 

familije je Al Mg Mn iz koje se proizvode konzerve za pi

ć

e (tzv. can stock) kao i 

za cijevi proizvedene iz trake zavarivanjem. 
 

1.2.3. Legure sa magnezijem  

 
Kod ovih legura osnovni legiraju

ć

i element je magnezij, obi

č

no do 5 %, a 

ponekad se dodaje mangan i krom. Ove legure posjeduju osrednja mehani

č

ka 

svojstva,dobro se zavaruju i imaju znatno poboljšana mehani

č

ka svojstava pri 

niskim temperaturama.S ve

ć

im sadržajem magnezija odli

č

no se ponašaju u 

morskoj atmosferi. Oblikovljivost je dobra ali opada s porastom sadržaja 
magnezija. Primjena im je vrlo raznovrsna: gra

đ

evinarstvo, brodogradnja, ure

đ

aji 

za desalinizaciju morske vode, posude, razli

č

itecisterne za transport.Zavarljivost 

je dobra. 

 
1.2.4. Al-legure sa strukturnim o

č

vrš

ć

avanjem ("kaljive legure") 

 
Ova grupa Al-legura sadrži bakar (Cu), silicij (Si), magnezij (Mg), litij (Li), cink 
(Zn) i skandij (Sc).Ima mogu

ć

nost strukturnog o

č

vrš

ć

avanja. To o

č

vrš

ć

avanje se 

postiže odre

đ

enim toplinskim postupkom.  

Prvu etapu toplinskog postupka predstavlja rastopno žarenje (solution treatment) 
koje ima za cilj da na povišenim temperaturama (450-  550 oC) rastopi barem 
jedan od legiraju

ć

ih elemenata u 

č

vrstoj otopini aluminija.  

 
Slijede

ć

u fazu toplinskog procesa predstavlja naglo hla

đ

enje nazvano gašenje 

(Quenching) naj

č

ć

e uranjanjem u hladnu vodu. Gašenjem se omogu

ć

ava 

zadržavanje na  temperaturi okoline one strukture koju metal ima u zagrijanom 
stanju u kojem su legiraju

ć

i elementi "zarobljeni" u prezasi

ć

enoj 

č

vrstoj otopini 

precipitata (izlu

č

evina). Naglo hla

đ

en metal je u nestabilnom stanju i teži 

stabilnijem stanju pri sobnim temeperaturama. Metal postepeno dozrijeva.Ova 
pojava popra

č

ena sa zna

č

ajnim pove

ć

anjem 

č

vrsto

ć

e nazvana je strukturno 

o

č

vrš

ć

avanje.      

                                                           

      4     

        

background image

2. ALUMINIJEVE LEGURE ZA GNIJE

Č

ENJE 

 

 
Legure za gnje

č

enje su dvo ili više komponentne legure aluminijuma,dobivene 

pretapanjem aluminijuma sa odgovaraju

ć

im elementima koji 

ć

e obezbjediti 

sposobnost materijala da se dobro plasti

ć

no obra

đ

uje. 

Legure namjenjene plasti

ć

noj obradi na toplo ili hladno su naj

č

ć

e više 

komponentne legure a legiraju

ć

i elementi su mangan , magnezijum, bakar, silicij i 

cink i drugi elementi u zavisnosti od potrebe.  

 

Prema tehnološkoj namjeni legure možemo podjeliti na:

 

  Legure za obradu deformacijom(gnje

č

enjem) 

 Legure 

za 

livenje 

 
 
 
Odnosi izme

đ

u legura za livenje I legura za gnje

č

enje je dat na 

(slici 2.)

 

 
 
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

              Slika. 2. 

 
 
 
 

 
 
 
Ovdje 

ć

e biti tema o legurama za obradu deformacijom (legure za gnje

č

enje). 

Možemo ih podjeliti u dva osnovna tipa: 

 Legure 

oja

ć

ane termi

č

kom obradom (kaljive) 

  Legure koje se termi

č

ki ne obra

đ

uju (nekaljive) 

 
 

 

                                                     

   6 

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti