Poremećaji glasa i govora
Visoka zdravstveno - sanitarna škola strukovnih studija
„VISAN“
SEMINARSKI RAD
Tema
Poremećaji glasa i govora
Mentor Student
prof dr Gordana Grbić Pavle Lazić
BEOGRAD 2013. god.
SADRŽAJ
SADRŽAJ............................................................................................................................1
1. UVOD..............................................................................................................................2
2. POREMEĆAJI GOVORA USLED NEUROLOŠKIH LEZIJA.....................................3
..........................................................................................5
2.1.2. Vrste afazije prema medicinskoj kvalifikaciji
....................................................7
.................................................................................................11
2.2.3. Razvojna disfazija receptivnog tipa
.................................................................13
2.2.4. Razvojna disfazija ekspresivnog tipa
..............................................................13
1

postepeno poboljšava, rečnik se proširuje: 10-20 reči u 18 mesecu života, više od
200 reči u 24 mesecu života;
4. Stadijum
rečenice
oko 24 meseca. Već oko 20. meseca, dete združuje dve reči od
kojih svaka ima svoje značenje (
beba, auto, mama, tata
...), a zatim prelazi na
stdijum rečenice. Rečenicu karakteriše upotreba glagola, koji je u infinitivu ili
participu i pokazuje neku akciju: tata-ide-auto, beba-papa-supu. Govor se
postepeno razvija i oko treće godine pojavljuju se zamenice (”ja”), predlozi i
glagoli;
5. Stadijum
socijalnog govora
nastaje oko 6. do 7. godine; pojavljuje se
konverzacija a nakon nje i monolog.
Poremećaji govora su različiti i mogu se dovesti u vezu sa različitim uzrocima:
1.
Poremećaj sluha,
mutizam ili kašnjenje govora srazmerno intenzitetu oštećenja
sluha;
2.
Malformacije ili lezije fonatornih organa
(zečija usna, rascepi nepca);
3.
Neurološke lezije,
odgovorne za poremećaj artikulacije i ritma (dizartrije) ili
kompleksne alteracije govora (afazije);
4.
Mentalni poremećaji.
Bolesnici sa mentalnim poremećajima često imaju izražene
poremećaje govora koji mogu da pomognu pri postavljanju dijagnoze. Posebno je
recimo kod nekih slučajeva šizofrenije govor teško poremećen. Takvi bolesnici se
rado služe čudnim, nastranim, apstraktnim i simboličnim govorom, sastavljenim
od novih reči (neologizmi).
U ovom radu najviše će biti reči poremećajima govora uzrokovanim neurološkim
lezijama.
2.
POREMEĆAJI GOVORA USLED NEUROLOŠKIH LEZIJA
2.1. AFAZIJA
Afazija (a-ne, fazija-govor) je nemogućnost govora ili razumevanja govora pri
potpunoj očuvanosti svesti i aparata za govor i sluh. To je stečeni poremećaj jezičkog
izražavanja i razumevanja jezičkih poruka, usmenim i pisanim putem. Suštinu afazija čini
3
prekid u dvosmernom procesu prelaska mišljenja u jezik (izražavanje) i jezika u mišljenje
(razumevanje). Drugim rečima, osoba sa afazijom ne može više da se koristi jezikom kao
pre bolesti. Osim jezičkog poremećaja, u afaziji se pojavljuju i sledeći problemi sa:
–
svesnim delovanjem
–
doživljavanjem sredine
–
koncentracijom, preduzimanjem inicijative, i pamćenjem.
Jezičke funkcije su predstavljene u centralnoj oblasti oko Sylvijeve fisure dominantne
hemisfere (najčešće leva), u zoni vaskularizacije srednje moždane arterije. Prijem
jezičkih simbola odigrava se preko akustičkog puta i auditivne kore. Wernickeovo polje u
kaudalnom dijelu gornje temporalne vijuge i donjem parijetalnom režnjiću, učestvuje u
obradi i razumevanju jezičkih simbola (tzv. receptivni pol govorne oblasti). Brocino polje
u kaudalnom dijelu donje frontalne vijuge pokreće artikulacione programe (programe za
govor) za pokrete govornih organa (larinks, nepce i jezik) (tzv. egzekutivni, izvršni pol
govorne oblasti). Fasciculus arcuatus spaja receptivni pol govorne oblasti leve hemisfere
(Wernickeovo polje) sa egzekutivnim ili motornim polom (Brokino polje) u integrisanu
funkcionalnu celinu (slika 2.). Prilikom čitanja angažovan je okcipitalni korteks i
angularni girus, čija je funkcija povezivanje pisanih znakova jezika, grafema, sa njihovim
govornim korelatom, fonemom. Pisanje počiva na aktivaciji motornih programa za ruku u
premotornoj kori. U organizaciji jezičkih funkcija posredno učestvuju i supkortikalne
strukture: talamus i strijatum (supkortikalne afazije).
Slika 2. Receptivni i izvršni pol govorne oblasti
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti