VELEU
Č
ILIŠTE U RIJECI
PROMETNI ODJEL RIJEKA
SPECIJALISTI
Č
KI STRU
Č
NI STUDIJ PROMETA
Seminarski rad
EMISIJE STAKLENI
Č
KIH PLINOVA KOD CESTOVNOGA
PROMETA I NA
Č
ELNE MJERE ZA NJIHOVO
SMANJIVANJE – DOSADAŠNJI RAZVOJ, STANJE I
PERSPEKTIVA
Rijeka, studeni 2010.
VELEU
Č
ILIŠTE U RIJECI
PROMETNI ODJEL RIJEKA
SPECIJALISTI
Č
KI STRU
Č
NI STUDIJ PROMETA
Seminarski rad
EMISIJE STAKLENI
Č
KIH PLINOVA KOD CESTOVNOGA
PROMETA I NA
Č
ELNE MJERE ZA NJIHOVO
SMANJIVANJE – DOSADAŠNJI RAZVOJ, STANJE I
PERSPEKTIVA
Predmet: Promet i održivi razvoj
Mentor: Mr. Sc. Ivo Brozovi
ć
, prof. v.š.
Studenti: Maja Vignjevi
ć
,
Darja Janeš,
Siniša Petrovi
ć
.
Rijeka, studeni 2010.
1
1. UVOD
1.1. Problem, predmet i svrha istraživanja
Razvoj prometnog sustava iznimno je važan za rast produktivnosti gospodarstva ali, s
druge strane, on ima i nepovoljan utjecaj na životnu okolinu, koji se o
č
ituje u one
č
iš
ć
enju
zraka, vode i tla.
U okviru ovakve problematike postavljen je i problem istraživanja: nedovoljno
poznavanje razvoja i zna
č
enja stakleni
č
kih plinova .
Problem istraživanja i predmet znanstvenog istraživanja determiniraju objekt
istraživanja, a to je: stakleni
č
ki plin.
Iz problema istraživanja definiran je predmet istraživanja: potrebno je istražiti pitanja
vezana uz stakleni
č
ke plinove analizirati njihovu važnost i na
č
elne mjere za njihovo
smanjivanje, dosadašnji razvoj, stanje i perspektiva.
1.2. Radna hipoteza i pomo
ć
ne hipoteze
Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi radna hipoteza : konzistentnim
spoznajama o relevantnim obilježjima stakleni
č
kih plinova i analizom važnosti i na
č
elne
mjere za njihovo smanjivanje, dosadašnji razvoj, stanje i perspektiva može se dokazati
njihova važnost u prometu.
Na temelju tako postavljene hipoteze mogu
ć
e je izvesti više pomo
ć
nih hipoteza :
1. Što su stakleni
č
ki plinovi?
2. Koji su stakleni
č
ki plinovi u prometu?
3. Koji su plinovi staklenika?
4. Koje su mjere za njihovo smanjenje?
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
U razmatranju stakleni
č
kih plinova posebno je bitna struktura i mjere za njihovo
smanjenje, kao i njihova me
đ
usobna povezanost i uvjetovanost. Temeljnu
svrhu
ovih
istraživanja predstavlja analiza strukture i funkcije stakleni
č
kih plinova u cestovnom prometu
te procjena negativnih utjecaja na život i zdravlje ljudi.
2
Kroz svaku analizu pa tako i ovu sasvim normalno
ć
e biti utvr
đ
eni odre
đ
eni problemi
koje je potrebno temeljito elaborirati i predložiti odgovaraju
ć
e rješenje u aktualnim
okolnostima, što predstavlja
cilj
ovih istraživanja.
1.4. Znanstvene metode
Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja problematike stakleni
č
kih plinova
korištene su sljede
ć
e znanstvene metode : induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i
sinteze, metoda apstrakcije i konkretizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja,
komparativna metoda(…).
1.5. Struktura rada
Rezultati istraživanja predo
č
eni su u sedam me
đ
usobno povezanih brojeva.
U prvome dijelu UVODU definirani su problemi, predmet i objekt istraživanja,
postavljena je radna hipoteza te pomo
ć
ne hipoteze, obrazloženi su svrha i ciljevi istraživanja,
navedene su korištene znanstvene metode i dan je pregled strukture rada.
U drugom dijelu s naslovom STAKLENI
Č
KI PLINOVI navedena je njihova
definicija, izvor emisije stakleni
č
kih plinova te izvor emisije CO2. U svakoj od podjela je
navedeno ukratko objašnjenje.
U tre
ć
em dijelu koji ima naslov STAKLENI
Č
KI PLINOVI U PROMETU definiran je
njihov utjecaj u prometu.
U
č
etvrtom dijelu pod nazivom PLINOVI STAKLENIKA definirani su plinovi i u
svakoj od podjela je navedeno ukratko objašnjenje.
U petom dijelu pod nazivom U
Č
INAK STAKLENIKA u kojem je slikovito prikazan
utjecaj na zemljinu površinu.
U šestom dijelu pod nazivom MJERE ZA SMANJENJE STAKLENI
Č
KIH
PLINOVA u kojem su razra
đ
ene mjere za smanjenje stakleni
č
kih plinova u prometu i
navedeni su na
č
ini za njihovo smanjenje (uljana repica).
U sedmom dijelu ZAKLJU
Č
AK sintetizirano je temeljna zada
ć
a stakleni
č
kih plinova.
4
koliko koja molekula može apsorbirati toplinske energije, u odnosu prema molekuli uglji
č
nog
dioksida, kao i o vremenu zadržavanja molekule u atmosferi, tako
đ
er u odnosu prema
zadržavanju molekule uglji
č
nog dioksida. Osim toga, stakleni
č
ki potencijal molekule ovisi i o
vremenskom razdoblju za koje ga prora
č
unavamo (primjerice, 20, 100 ili 500 godina).
Pregled najvažnijih stakleni
č
kih plinova, usporedbu njihovih koncentracija u razdoblju
prije industrijske revolucije i danas, vrijeme života u atmosferi, najvažnije izvore i relativni
stakleni
č
ki potencijal za svaki plin sadrži sljede
ć
a tablica
.
Staklenički
plin
Kemijska
formula
Konc.
prije
ind.
revolucije
Konc.
nakon
ind.
revolucije
Godine
života u
atmosferi
Glavni izvori
Relativni
staklenički
potencijal
Ugljičnih
dioksit
CO2
280
358
ppmv
50 - 200
Fosilna
goriva
Sječa šum
1
Metan
CH4
700
1720
ppmv
12 - 17
Fosilna
Goriva
21
Didušik
oksid
N2O
275
312
ppmv
120 - 150
Gonjenje
Ind. Procesi
310
CFC
CFC12
0
503 pptv
102
Tek.
rashladna
sredstva
Pjene
125-152
HCFC
HCFC-22
0
105 pptv
13
Tek.
rashladna
Sredstva
125
Perfluoro
ugljik
CF4
0
110 pptv
50000
Proizvodnja
Aluminija
6500
Sumpora
heksafluorid
CF6
0
72 pptv
1000
Proizvodnja
Magnezija
23900
TABLICA 1. Pregled najvažnijih stakleni
č
kih plinova
Izvor: www.klima.mzopu.hr/UserDocsImages/Tablica_staklenicki_plinovi.pdf
Najvažniji stakleni
č
ki plinovi, dakle plinovi koji efikasno apsorbiraju toplinsko
zra
č
enje, jesu H
2
O, CO
2
, CH
4
, CFC, O
3
i dušik(I)oksid (N
2
O). Stakleni
č
ki plinovi, zbog
apsorpcije IC zra
č
enja zagrijavaju atmosferu, odnosno dio topline, koja bi ina
č
e otišla u
