INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU
EKOLOŠKI FAKULTET
PRAVNI ASPEKTI DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI
Seminarski rad
Mentor:
Student:
Radomir Biočanin
Vedrana Golijanin
Travnik, decembar, 2013 godine
2
SADRŽAJ
1. UVOD................................................................................................................................. 3
2. DEFINICIJA DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI............................................................ 4
3. RAZVOJ DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI................................................................... 5
4. ASPEKTI DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI................................................................. 6
4.1.piramida drustvene odgovornosti........................................................................... 6
4.2. pravni aspekti društvene odgovornosti.................................................................. 9
4.2.3. veza između pravne i ekonomske društvene komponente........................... 10
5. KOJI SU NEDOSTACI DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI ?.......................................... 11
6. ZAKLJUČAK....................................................................................................................... 13
7. LITERATURA....................................................................................................................... 14
4
2.
DEFINICIJA DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI
Društvena odgovornost
podrazumijeva da subjekt, može se reći organizacija ili pojedinac, imaju
obavezu djelovati za dobrobit društva u cjelini.Social responsibility is a duty every individual or
organization has to perform so as to maintain a balance between the economy and the ecosystem.
Društvena odgovornost je dužnost svakog pojedinca ili organizacije da svoja djelovanja usmjere u
pravcu kako bi održali ravnotežu između ekonomije i ekosistema. To se odnosi ne samo na
poslovne organizacije, već i na sve one čija svaka radnja utječe na okoliš. Društveno odgovorno
poslovanje, DOP ( također se još naziva i korporativna savjest, korporativno građanstvo, socijalna
izvedba, ili održivo odgovorno poslovanje) je oblik korporativne samoregulacije integrirane u
poslovni model. Politika CSR policy functions as a built-in, self-regulating
mechanism whereby a business monitors and ensures its active compliance within the spirit of the
law, ethical standards, and international .DOP-a funkcionira kao izgrađeni, samoregulirajući
mehanizam koji prati posao i osigurava aktivnu usklađenost u duhu zakona, etičkih standarda i
međunarodnih normi.CSR is a process with the aim to embrace responsibility for the company's
actions and encourage a positive impact through its activities on the environment, consumers,
employees, communities, and all other members of the who may also be considered as
stakeholders. DOP-a je proces s ciljem da preduzeća prihvate odgovornost za akcije i potaknu
pozitivan utjecaj kroz svoje aktivnosti na okoliš, potrošače, radnike, zajednice, dionike i sve ostale
članove iz javne sfere, koji se također mogu smatrati kao dionici (dionik-„ grupe bez čije
potpore će organizacije prestati raditi“po Edwardu Freemanu, 1980. To su vlada, zaposleni,
dobavljači, kupci i drugi).
.
Postoji širok izbor definicija s obzirom na
društvenu odgovornost preduzeća koji zavise od percepcije DOP-a u različitim društvima širom
svijeta. Na primjer, u Gani DOP je definisan kao "kapacitet za razvoj održivog okruženja koje
poštuje kulturne razlike i pronalazi poslovne prilike u izgradnji vještina zaposlenika, zajednice i
vlade". Očekuje se da vrijednosti i prioriteti za preduzeća variraju od zemlje do zemlje.
Tradicionalno u Sjedinjenim Američkim Državama, DOP je definisan mnogo više u smislu
filantropskog modela. Preduzeća naprave profit nesmetano osim što izvršavaju svoje obveze
plaćanja poreza. Međutim, mogu donirati određeni udio u dobiti za dobrotvorne svrhe. Takav
princip kao čin za preduzeće nema mnogo koristi od davanja. Evropski model je puno više
usmjeren na strategije i operacije kao i "core" biznis na društveno odgovoran način. Zbog toga,
neki autori tvrde da društvo oblikuje DOP definiciju, a ne preduzeća Postoji više definicija
društvene odgovornosti, a u nastavku donosimo tri najčešće.
Definicija DOP-a koju je postavila Europska komisija
:
"
DOP je koncept u kojem preduzeća
integrišu društvene i ekološke teme i pitanja u svoje poslovne operacije i u njihovu
interakciju s interesnim skupinama na dobrovoljnoj osnovi”
Organizacija World Business Council for Sustainable Development (WBCSD) koncept društvene
odgovornosti poduzetnika opisuje kao “
opredjeljenost gospodarstva da pridonosi održivom
5
gospodarskom razvoju, radeći sa zaposlenicima, njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom i
cjelokupnim društvom na unapređenju kvalitete života
”.
International Business Leaders Forum (IBLF) smatra da je društvena odgovornost
“promicanje
odgovorne prakse u gospodarstvu koja gospodarstvu i društvu koristi te olakšava
stvarenje društvenog, gospodarskog, ekološki održivog razvoja maksimirajući pozitivan
utjecaj gospodarstva na društvo, uz istovremeno svođenje negativnih učinaka na
minimum.
”
3. RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA (DOP-A)
Pojam "društvena odgovornost" u opštoj upotrebi javlja se u kasnim 1960-ih i početkom 1970-ih
godina nakon što se u mnogim multinacionalnim korporacijama formira pojam dionika, što znači
onih koji su pod uticajem djelovanja poslovanja kao cjeline. Taj pojam proizilazi kao rezultat
objavljivanja knjige R. ,
Strategic management: a stakeholder approach
in 1984. Proponents
argue that corporations make more long term profits by operating with a perspective, while critics
argue that CSR distracts from the economic role of businesses. Edwarda Freemana,”
Strateški
menadžment: dionika pristup
u 1984.” zagovornici društvene odgovornosti tvrde da korporacije
posluju s perspektivom i dugoročnom zaradom, dok kritičari tvrde da DOP-a odvraća od
ekonomske uloge poduzeća. Others argue CSR is merely , or an attempt to pre-empt the role of
governments as a watchdog over powerful .Praksa društvene odgovornosti preduzeća uveliko se
razvila i proširila u posljednjih desetak godina. Tome je doprinijelo više faktora: globalizacija,
razvoj informacijskih tehnologija, bolja organiziranost civilnog sektora, bolje obrazovani potrošači
i osvještenije građanstvo, rast potražnje za socijalno osjetljivim investicijama. Nezanemariv uticaj
na proširenost društvene odgovornosti imala je činjenica da su tržišni lideri u mnogim zemljama
promicali i zagovarali upravo ovakav način korporativnog ponašanja, te da se društveno
odgovorno ponašanje poduzeća pokazalo zaista korisnim za preduzeća u gotovo svim aspektima
poslovanja, uključujući i financijsku uspješnost i dugoročnu održivost. Danas, recimo, 73%
najvećih britanskih preduzeća posluje po načelima društveno odgovornog ponašanja.
.
.
I Dow Jones (Dow Jones- američki indeks industrijskog poslovanja) i FTS ( Financial Times
and London Stocks Exchange - londonski berzovni indeks) posjeduju posebne indekse društveno
odgovornih poduzeća. Međutim, velike korporacije nisu jedine koje prihvaćaju praksu društvene
odgovornosti, već se ona širi i na mala i srednja poduzeća, osobito stoga što velika poduzeća od
svojih dobavljača zahtijevaju da se ponašaju po istim načelima. U Europskoj Uniji se u posljednjih
nekoliko godina osobito promiče društvena odgovornost preduzeća, jer se smatra važnim
sredstvom za ostvarivanje Lisabonskih ciljeva, odnosno namjere da EU do 2010. postane
najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo, zasnovano na ekonomiji znanja i društvenoj koheziji.
Između ostaloga, 2005. godina bila je proglašena Europskom godinom društvene odgovornosti
poslovnog sektora. Međunarodni priznat standard za DOP-a je ISO 26000.
.
Čitava praksa društvene odgovornosti započela je kao sredstvo upravljanja rizicima u veliki
multinacionalnim kompanijama, koje su bile izložene napadima zbog svoje politike prema okolišu
ili zaposlenicima. Zbog toga su one usvojile proaktivno ponašanje, odnosno praksu koja se
