Sociologija turizma

SOCIOLOGIJA TURIZMA

SOCIOLOGIJA TURIZMA

TURIZAM

- dvije definicije

Ljudska aktivnost koja obuhvaća čovjekovo ponašanje, upotrebu resursa i njihovu interakciju s
drugim ljudima, gospodarstvima i okolišem. (Adrian Bull)

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta
ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim biravkom nije povezana
nikakva njihova gospodarska djelatnost. (AIEST)

TURIST

„... je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti
novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju“
(Erik Cohen)

Relativno dugo = najmanje 1 dan (manje od 1 dana je izletnik)
Neučestalo = 2 do 3 puta godišnje
Kružno putovanje = prebivalište - boravak - prebivalište

OSVRT NA POVIJESNI RAZVOJ

3. tisućljeće p.n.e.



Putovanja u Egipat, Babilob, Perziju



„Put svile“, „Jantarski put“, „Put soli“



Hrvatska Kostajnica je bila konačište za „Put svile“ = s istoka na zapad

Antičko doba

- putovanja iz zadovoljstva

12. stoljeće

- putuju vitezovi, studenti, pustolovi i propovjednici (hodočašća)

„Grand Tour“

1547.-1830.



Francuska, Švicarska, Italija, Njemačka



Paris, Milano, Verona, Bologna, Roma, Munchen, Frankfurt

Thomas Cook

- 5. srpnja 1841. organizirao je prvo organizirano grupno putovanje za 570 osoba

-- vlakom iz Leicestera u Leughborough (povod: kongres antialkoholičara)



1845. Travel Agency „Cook“

ELEMENTI TURIZMA KAO DRUŠTVENI SUSTAV

1 Dinamički element

: turist, tipologija i vrste, vrste i oblici turizma

2 Statički elelment

: emitivna tursitička tržišta, makro i mikro regije kao proizvođači

turističkih „push faktora“, turističke destinacije kao proizvođači turističkih „pull faktora“ ...

3 Posljedični element

: utjecaji turizma, ekonomski, socijalni, psihički

SOCIOLOGIJA TURIZMA



Intrizična – ona kod koje je potreba nastala iz unutarnjih pobuda, a zadovoljstvo
proizlazi iz same te aktivnost ili njezna značenja, a ne zbog vanjskih razloga
(nagrade/kazne)



> sve ono što nas navodi na aktivnosti i određuje njen smjer, intenzitet i trajanje. Ne
oviso o mogućim materijalni i socijalnim dobitcima

Kategorije potreba

1. socijalna interakcija – potreba za postignućem, društvenim priznanjem, pripadanjem, ljubavlju
2. intrizična – samoaktualizacija, zadovoljenje ega
3. ekstrizična – fiziološke potrebe i potreba za sigurnošću

TURISTIČKA POTREBA

... je skup (ili agregat) pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili
skupinu potrošača u njihovj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to primarno
znači radi obvavljanja svoje prihičke i fizičke kondicije.

Turističke potrebe

u hijerarhijskom redu ukupnih ljudksih potreba mogu smatrati potrebama

višeg reda jer do pojave turizma dolazi tek kada su zadovoljene egzistencijalne (ili primarne)
potrebe.

Turistički motivi

su unutrašnji poticaj čovjeku da se uključi u turističke tokove.

Turistička motivacija

je ponašanje individue koja je potaknuta unutrašnjim pobudama za

uključenjem u turističku aktivnost s konačnim ciljem zadovoljenja neke turističke potrebe.

MOTIVACIJA ZA PUTOVANJE

Jost Krippendorf

1. Odmor i obnova
2. Kompenzacija i društvena integracija
3. Bijeg
4. Komunikacija
5. Širenje vidika
6. Sloboda i samopotvrđivanje
7. Otkrivanje i doživljavanje samoga sebe
8. Sreća

TIPOLOGIJA MOTIVATORA U TURIZMU

„Consumer Behaviour in Tourism“ John Swarbrooke & Susan Horner

Turist



Fizički

motivatori (relaksacija, boja kože, vježbanje i zdravlje, sex)



Osobni razvoj

(povećanje znanja i učenje novih vještina: pješačenje, penjanje, alpinizam,

surfanje ...)



Kulturološki

(razgledavanje, iskustvo novih kultura)

SOCIOLOGIJA TURIZMA



Osobni

(posjet prijateljima i rodbini, novi prijatelji, potreba za zadovoljenjem drugoga, u

potrazi za popustima u slučaju slabijeg imovinskog stanja - npr. last minute booking)



Status

(ekskluzivnost, moda, postizanje dobre prilike, mogućnost za demonstracijsku

potrošnja -

trošite a nemate potrebe, samo za pokazati se

)



Emocionalni

motivatori (nostalgija, romansa, avantura, escapizm = bijeg

svakodnevnice

, fantazija, duhovno ispunjenje -

hodočašća, vjerski turizam

)

LJESTVICA TURISTIČKE KARIJERE

„Travel career ladder“



ljudi kad putuju grade „turistički karijeru“, „karijeru kao turisti“ - svako novo putovanje =
novo iskustvo, nitko ih ne može više prevariti, jer se sve brzo nauči ...

1. Potreba za postignućem
2. Potreba za razvojem i samopoštovanjem
3. Potreba za društvom / druženjem
4. Potreba za sigurnošću
5. Potreba za relaksacijom

MOTIVACIJSKI OKVIRI



Okvir igre



Inverzijski okvir



Okvir obično - neobično



Okvir sveto - svjetovno (profano)



Push - Pull okvir

ODNOS: RAD i TURIZAM

Okvir Sveto - Svjetovno

Npr. Božić - izađemo iz ove svakodnevnicde i uđemo u ono sveto vrijeme, pa Uskrs opet ...

SOCIOLOGIJA TURIZMA

Rad i turizam

u opoziciji

Turizam kao

ekstenzija

rada

Neutralni odnos

između

rada i turizma

Inverzija

(slobodnije ponašanje, jer

„kod kuće se to ne može“, „bit ću
djetinjast, neuredan, neozbiljan, jer
nitko mi ništa ne može“)

Regresija

(= nazadovanje, npr.

tematski parkovi, regresija u
fantaziju, Disneyland, ponašanje kao
djeca)

Nestašno

obijesno

ponašanje

(„divljanje sa skuterima i sl.“)

Ako nam je rad zanimljiv
onda tražimo i takvo
putovanje, ako je monoton
onda idemo s masom
ostalih turista u hotel ...



Anomija je situacija u društvu karakterizirana odsustvom normi i značenja te otuđenjem
od matične kulture

Kultura

- postoje zemlje koje imaju i one koje nemaju kulturu putovanja (npr. Albanija, to

ima veze sa životnom situacijom, gradili bunkere, a danas se polako otvaraju ..)



Kultura je skup različitih duhovnih, materijalnih, intelektualnih i emocionalnih odlika
društva ili društvene grupe te obuhvaća, uz umjetnost i literaturu, stilove života, načine
zajedničkog življenja, sustave vrijednosti, tradiciju i vjerovanja ...

Odustvo normi

ANOMIJA <-

Odsustvo značenja

„Doublethink“ +

Parallel state“ =

Anomija

Individualni nivo

„Doublethink“ = jedna osoba u
sebi suprostavlja nekoliko
suprostavljenih stavova;
krasti nije dobor, ali „prilika
rađa lopova“

Mikronivo

Društveni nivo
Paralelna država

Makronivo

„Push“ motivi (unutrašnji „Hidden agenda“)