FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Mentor:

Student:

doc. dr. sc. Nataša Joki -Begi

Asja Zai

Zagreb, 2005.

SADRŽAJ

UVOD

1. STRESOVI U DJETINJSTVU

2. ANKSIOZNOST

2.1 Osnovna obilježja anksioznosti

2.2 Strahovi u djetinjstvu

2.3 Povezanost obiteljskih interakcija i anksioznosti

2.4 Procjenjivanje anksioznosti

3. DEPRESIVNOST

3.1 Osnovna obilježja depresije

3.2 Depresija kao reakcija na dvije vrste gubitka

3.3 Spolne razlike u pojavljivanju depresivnih simptoma

3.4 Povezanost depresije i obiteljskih odnosa

3.5 Procjenjivanje depresije

4. KOMORBIDNOST ANKSIOZNOSTI I DEPRESIVNOSTI

5. SOMATOFORMNI POREME AJI

5.1 Somatoformni poreme aji u djece

5.2 Objašnjenja pojave somatizacije

II.

CILJ ISTRAŽIVANJA I HIPOTEZE

III.

METODOLOGIJA

1. Ispitanici

2. Mjerni instrumenti

2.1 Skala dje je anksioznosti (SKAN)

2.2 Children’s Depression Inventory (CDI) – Dje ja skala depresije

2.3 Upitnik somatizacijskih smetnji

3. Postupak

IV.

REZULTATI

1. Ispitivanje odnosa somatizacijskih simptoma i simptoma anksioznosti i

depresivnosti

2. Ispitivanje povezanosti simptoma anksioznosti i simptoma depresivnosti

RASPRAVA

1. Odnos somatizacijskih simptoma i simptoma anksioznosti i depresivnosti

2. Povezanost simptoma anksioznosti i depresivnosti

3. Ograni enja i prakti ne implikacije ovog istraživanja

I. UVOD

1. STRAHOVI U DJETINJSTVU

Ve ina psihodinamskih, bihevioralnih, kognitivnih, pa ak i bioloških teoreti ara smatra da iskustva u

djetinjstvu imaju klju nu ulogu u razvoju psihi kog zdravlja odrasle osobe (prema Davidson i Neale,

1999.). Ljubav, pažnja, zadovoljavanje djetetovih potreba i poticanje njegovog razvoja osnova su zdravog

razvoja. Na primjer, ljubav majke prema djetetu i njena posve enost i briga odre uju vrstu privrženosti

koju e dijete razviti i u sli nom obliku zadržati i u odrasloj dobi.

Postepeno spoznavanje sebe, svoje fizi ke i socijalne okoline polako smanjuje veliku razliku izme u

realnosti i razumijevanja realnosti malog djeteta. Nerealna uvjerenja dio su normalnog kognitivnog razvoja

u djetinjstvu, a njihova posljedica je esta pojava nerealnih strahova. Jedan od naj eš ih strahova u dje joj

dobi je strah djeteta od odvajanja od njemu važne osobe, esto pra en intenzivnom anksioznoš u. Dobri

odnosi sa djetetu važnim osobama neophodni su za njegov zdrav razvoj. U ranom djetinjstvu najvažniju

ulogu ima djetetov skrbnik. U školskoj dobi prijateljstva s vršnjacima postaju sve zna ajnija, i razvijaju

osje aj zajedništva, dijeljenje i brigu za druge. Nezadovoljavaju i socijalni odnosi esto izazivaju osje aj

usamljenosti, jedan od osnovnih obilježja depresije, a povezuju se i sa somatizacijskim smetnjama (prema

Garralda, 1996.). U dje joj dobi je posebno važan osje aj prihva enosti od roditelja, u enika, prijatelja i

u itelja. Zanemarivanje djeteta, psihi ko ili fizi ko zlostavljanje ostavit e traga na djetetov psihi ki razvoj,

i pove ati vjerojatnost pojavljivanja razli itih poreme aja.

U školskoj dobi razvija se osje aj vlastite vrijednosti, povezan sa školskim, tjelesnim i

socijalnim sposobnostima. Nedostatak inicijative u ovom periodu može dovesti do razvoja
nau ene bespomo nosti, a time i depresije (prema Wenar, 2002.).

Dakle, ve se malo dijete susre e sa stresom u svakodnevnom životu. Naj eš i stresovi u

dje joj  dobi  su  bolest,  ro enje  brata  ili  sestre,  rivalitet  me u  bra om,  frustracije  i  privremeno
odsustvo roditelja (prema Papalia i Olds, 1995.). Odlazak u školu jedan je od najve ih stresora u
djetinjstvu,  a  uklju uje  i  promjenu  okoline,  odvajanje  od  roditelja,  evaluaciju  djetetovog  rada,
stvaranje  novih  poznanstava,  te  pritisak  vršnjaka.  Pubertet  ozna ava  po etak  adolescencije,
razdoblje prelaska iz djetinjstva u odraslu dob. Obilježen je hormonalnim promjenama i spolnim
sazrijevanjem,  a  njih  prati  i  porast  emocionalnih  problema  (prema  Papalia  i  Olds,  1995.).
Adolescenciju  karakterizira  i  u enje  spolnih  uloga,  traganje  za  identitetom  kroz  odnose  s
roditeljima i vršnjacima, te izbor zanimanja. Prijateljstva su dublja i intimnija, održavaju se prve
romanti ne veze, a razvijaju i radne sposobnosti.

Specifi nost stresnog doga aja, te dob i spol djeteta utje u na na in suo avanja djeteta sa

stresom. Isti stresni doga aj može imati razli iti utjecaj na razli itu djecu. Optimisti an je
podatak da su djeca prema ve ini teorija, prilagodljivija od odraslih, a stoga i podložnija
terapijskim tretmanima (prema Davidson i Neale, 1999.).

Razli ita istraživanja (prema Davidson i Neale, 1999.) podijelila su dje je simptome u

dvije  osnovne  skupine;  internaliziraju e  i  eksternaliziraju e  simptome.  Eksternaliziraju i
simptomi  eš e  se  javljaju  kod  dje aka,  a  tipi no  ih  prati  nedovoljno  kontrolirano,  ekscesivno
ponašanje.  Internaliziraju i  simptomi  eš e  se  javljaju  kod  djevoj ica,  a  uklju uju  fobije,  brige,
bolove u trbuhu, povla enje, mu ninu, povra anje, kompulziju, nesanicu, osamljivanje, depresiju
i  pla .    Za  djecu  s  ovim  simptomima  karakteristi no  je  pretjerano  kontrolirano  ponašanje,
prisutnost  odre enih  deficita  u  ponašanju  ili  emocionalna  inhibicija  (Achenbach,  1966.;
Achenbach i sur., 1989.; Achenbach i Edelbrock, 1978.; prema Davidson i Neale, 1999.). Ovakvi

podaci pokazuju da su obilježja anksioznosti kao što su fobije, brige i povla enja, i obilježja
depresije npr. osamljenost i pla , u bliskoj vezi sa somatizacijskim smetnjama kao što su mu nina
i povra anje.

U dobi od 6-12 godina 20-25% djece ima psihijatrijskih problema, a samo jedno od

petero djece dobije adekvatnu pomo . Naj eš e su prisutni problemi kontrole ponašanja,
anksiozni poreme aji i depresija (prema Logue, 2001.). Emocionalni problemi javljaju se kod
4.9% dje aka i 13.6% djevoj ica u dobi od 12 do 16 godina (Offord i sur., 1987.; prema Logue,
2001.), a somatizacijske smetnje kod 4.5% dje aka i 10.7% djevoj ica (prema Logue, 2001.).

Anksiozni poreme aji naj eš i su poreme aji dje je dobi (Costello, 1989.; Kashani i Orvaschel, 1988.;

McGee i sur., 1990.; prema Davidson i Neale, 1999.), a i naj eš i su komorbidni poreme aji depresivnih i

somatizacijskih poreme aja (prema Vuli -Prtori , 2000.). Nažalost, dosadašnja istraživanja ne objašnjavaju

uzro no posljedi nu vezu ovih poreme aja. Napetost i tjeskoba javljaju se u situacijama anticipiranja stresa.

Kako djeca nemaju dovoljno razvijene kognitivne i verbalne sposobnosti esto nisu u stanju razumjeti ni

objasniti što ih brine. Stoga je logi na pretpostavka da u dje joj dobi dolazi do somatizacije stresa, odnosno

izražavanja napetosti i stresa kroz somatske simptome.

Depresivno raspoloženje i jako izraženi simptomi anksioznosti esta su popratna obilježja somatizacije

(prema Davidson i Neale, 1999.). Glavno obilježje somatizacije je prisutnost više neobjašnjivih, uglavnom

bolnih tjelesnih simptoma, koji se ponavljaju ili dugo traju, te se zbog njih traži medicinska pomo . Iako se

još uvijek ne zna da li su anksioznost i depresivnost posljedice somatizacije ili njeni uzroci, povezanost

ovih poreme aja ukazuje na važnost identificiranja djece koja su izložena pove anom riziku razvoja

somatizacijskih smetnji, kako bi im se na vrijeme pružila pomo , prije nego što se pojave prvi bolni tjelesni

simptomi. Važnost ispitivanja odnosa ovih poreme aja je još i ve a ako znamo da se prema nekim

istraživanjima somatizacijski simptomi javljaju u ak 10% djece i adolescenata (prema Beck-Dvoržak i

Grubi , 2000.).

Iako teoreti ari predlažu razli ita objašnjenja povezanosti anksioznosti i depresije,

ispitivanja pokazuju da se u ve ini slu ajeva anksioznost javlja prije depresivnosti (prema Vuli -
Prtori  i Macuka, 2004.). To zna i da kod djece s anksioznim simptomima postoji pove ani rizik
pojavljivanja  depresivnih  simptoma.  Dakle,  identifikacija  djece  s  anksioznim  simptomima  i
pravodobno  pružanje  adekvatnih  terapijskih  tretmana,  mogli  bi  sprije iti  pojavljivanje  i  razvoj
depresivnih poreme aja. Zbog toga su posebno važna istraživanja koja ispituju komorbidnost ova
dva fenomena.

Ovim istraživanjem željeli smo ispitati povezanost simptoma anksioznosti, depresivnosti

i somatizacije, kako bi ukazali na važnost uo avanja simptoma pojedinog poreme aja u
sprje avanju pojavljivanja i razvoja druga dva poreme aja.

Da bi mogli što bolje razumjeti pojavljivanje i povezanost ovih simptoma, prvo smo objasnili

karakteristike anksioznosti, depresivnosti i somatizacije kod djece.

2. ANKSIOZNOST

2.1 Osnovna obilježja anksioznosti

Anksioznost je kompleksno, neugodno uvstvo tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti,

karakterizirano anticipacijom mogu e opasnosti ili prijetnje, a pra eno aktivacijom autonomnog

živ anog sustava. Anksioznost je normalna pojava u svakodnevnom životu. Pitanje patologije, pitanje je

Anksiozni poreme aj zbog separacije i poreme aj s pretjeranom anksioznoš u specifi ni

su za dje ju dob.

Anksiozni poreme aj zbog separacije obilježen je pretjeranom anksioznom zabrinutoš u

djeteta  zbog  separacije  od  osoba  za  koje  je  vezano.  Naj eš a  je  nerealna  zabrinutost  da  e  se
djetetu  važnoj  osobi  nešto  dogoditi  ili  da  e  se  pojaviti  neki  iznenadni  doga aj  i  uzrokovati
separaciju. Simptomi se razlikuju ovisno o dobi djeteta. Ponašanja karakteristi na za mla u djecu
uklju uju “vješanje” ili pra enje roditelja “poput sjene”, pla , izljeve bijesa, zahtijevanje djeteta
da spava u istom krevetu s roditeljem, protivljenje odlasku roditelja i sl. Starija djeca više se tuže
na  somatske  simptome  koji  se  pojavljuju  kada  im  prijeti  separacija  od  važne  osobe;  postaju
uznemirena  kada  trebaju  provesti  dulje  vremena  odvojeni  od  te  osobe  ili  oti i  na  udaljenija
mjesta, npr. provesti no  izvan ku e. Odbijanje odlaska u školu kako bi se ostalo uz važnu osobu,

esto je kako kod mla e, tako i kod starije djece.

Djeca koja pate od poreme aja s pretjeranom anksioznoš u mogu brinuti o budu nosti,

kompetenciji u školskom i socijalnom funkcioniranju, zdravstvenim tegobama, obiteljskim
problemima, doga ajima u svijetu, i sl. esto se prisutni osje aji nesigurnosti i napetosti, potreba
za umirivanjem, te somatske tegobe.

Fobija je intenzivan, iracionalan strah povezan s prisutnoš u ili o ekivanjem nekog

odre enog objekta ili situacije. Fobi ni podražaj se izbjegava ili podnosi uz iznimne smetnje.

Socijalnu fobija esta je kod djece, a karakterizira je strah od nepoznatih socijalnih situacija, plahost i

ograni eni socijalni odnosi, iako je dijete sposobno za socijalne odnose s poznatim ljudima.

Fobije se javljaju kod 2.4% djece i kod 3.4% adolescenata (Bernstein i Borchardt, 1991.;

prema Wenar, 2002.). Ve ina se fobija u dje joj dobi sama povu e kroz 2-3 godine. Proces
povla enja može se ubrzati psihoterapijskim tretmanima. Postoji bliska veza izme u fobija i
depresije.

Ostali anksiozni poreme aji uglavnom se javljaju u odrasloj dobi a uklju uju pani ni

poreme aj, generalizirani anksiozni poreme aj, opsesivno kompulzivni poreme aj, posttraumatski
stresni poreme aj i akutni stresni poreme aj.

Iako se veliki broj anksioznih smetnji naj eš e “preraste” do odrasle dobi (Miller, Boyer i

Rodoletz, 1990.; prema Wenar, 2002.), djeca s anksioznim poreme ajima izložena su ve em
riziku razvijanja drugih poteško a i psihijatrijskih poreme aja.