Tehnike bezbednosti i kontrola saobracaja
INTERNACIONALNI UNIVERZITET BRČKO-DISTRIKT
Seminarski rad iz predmeta:
Tehnike bezbednosti i kontrola saobracaja
Mentor: Kandidat:
_____________ Ismet Abdurahmanovic OS 100/11
1
SADRZAJ:
1.0.
Preventivne mere u
saobracaju.................................................................................................1
2.0.Saobraćajno vaspitanje i obrazovanje dece,omladine i odraslih..............................................2
3.0.Zdrastvena selekcija..................................................................................................................3
4.0.
Obuka vozača motornih vozila i vozački
ispit..........................................................................4
5.0.Kontrola i regulisanje saobraćaja..............................................................................................5
6.0.Sredstva javnog informisanja....................................................................................................6
7.0.Auto-moto savez i savez vozača...............................................................................................7
8.0.Tehnička ispravnost vozila........................................................................................................8
9.0.Propisi iz oblasti bezbednsti saobraćaja....................................................................................9
10.Naučno istraživački rad.............................................................................................................10
11.Literatura...................................................................................................................................11

3
1. Saobraćajno vaspitanje i obrazovanje dece,omladine i odraslih
Saobraćajno obrazovanje i vaspitanje predstavlja bitan podsistem ukupnog sistema prevencije
bezbednosti saobraćaja.
Pojam vaspitanja i obrazovanja uopšte kao dva elementa jedne celine odredjuju i sva osnovna
svojstva vaspitnog i obrazovnog postupka sa učesnicima u drumskom saobraćaju.
U saobraćaju učestvuje populacija stanovništva od rodjenja pa sve do povlačenja iz aktivnog
učešća. S tim u vezi, vaspitno-obrazovni proces mora da započne od uzrasta kada se stiču prvi
pojmovi o okolini, pa do duboke starosti.
D e c a
prve pojmove o drumskom saobraćaju i ponašanju u njemu stiču u porodici i u
predškolskim ustanovama. Nosioci njihovog vaspitno-obrazovnog rada iz ove oblasti su roditelji
i vaspitači. Od njihovog nivoa opšte kulture, saobraćajnog obrazovanja i zrelosti da obave tu
složenu dužnost zavisi kvalitet razvoja saobraćajne kulture kod dece. Proces obrazovanja i
vaspitanja u ovoj fazi nema zakonsku uobličenost. Ne sprovodi se na osnovu programsko-
metodskih uputstava, niti jedinstveno. U našem društvu u kome živimo, porodice nemaju
programe rada, sva deca nemaju mogućnost da žive i rade u predškolskim ustanovama, što se
posebno odnosi na decu sa nerazvijenih i nedovoljno razvijenih područja, a pored toga, sva deca
i nemaju mogućnosti boravka u predškolskim ustanovama iz materujalnoh razloga. Pored toga,
predškolske ustanove za sada nemaju jedinstven program, a ni vaspitače istih kvaliteta, s
obzirom da ni stručne škole koje pripremaju vaspitače nemaju sadržajne programe.
O m l a d i n a
kroz saobraćajno vaspitanje i obrazovanje, takodje u školama stiče veoma
oskudno znanje. Nastavne procese trebalo bi započeti kroz osnovno obrazovanje a potom
nastaviti u srednjim školama u cilju jednog kontinuiteta, kako se ne bi gubila jedna celina u
vaspitno-obrazovnom procesu, koja bi trebala da prati tokove razvoja saobraćaja. Razloga za to
ima i time bi trebali da se pozabave tvorci nastavnih planova i programa. Istovremeno ovim
pitanjima odgovarajuću pažnju potrebno je da posvete ne samo škole, već i sve druge delatnosti
strukovnih i stručnih službi, kao i društva u celini. Dalje, u školama postojeći programi
saobraćajnog vaspitanja i obrazovanja nisu u potpunsti iskorišćeni, niti u praksi sprovedeni.
Javlja se veoma ozbiljan raskorak izmedju mogućnosti i dostignuća u ovoj oblasti tokom
prethodnog perioda.
4
2. Zdravstvena selekcija
Nekada se upravljanje motornim vozilom smatralo lakim poslom. Sada, kada je druge poslove
sve lakše obavljati, upravljanje motornim vozilom postaje sve teže i pored velikih rezultata
postignutih na prilagodjavanju vozila i puta vozaču. Vremenom se uvidelo da ima vozača koji po
svojim psihofizičkim sposobnostima zbog svog psihičkog stanja, karakternih osobina ili raznih
bolesti, oštećenja i povreda, nisu u situaciji da ispune zahteve koje saobraćaj pred njih postavlja,
te je tako društvu nametnuta potreba da se od njih obezbedi.
U vremenu kada je bilo manje motornih vozila i malo ljudi koji su se bavili vožnjom,
zdravstvenoj selekciji nije bilo potrebno posvećivati posebnu pažnju. Ali, u današnjem vremenu,
kada se proizvode jaka i brza motorna vozila i kada ona postaju dostupna velikom broju
gradjana, bez obzira na saobraćajno vaspitanje i obrazovanje, zdravstvene i druge neophodne
uslove, potreban je sasvim drugačiji pristup zdravstvenoj selekciji kao meri društvene
intervencije.
Kod zdravstvene selekcije postavlja se pitanje do koje mere ići u širinu i povući granicu u
pogledu psihofizičkih sposobnosti vozača. U pogledu zdravstvenog stanja, psiholoških svojstava
ličnosti i stepena psihomotorne koordinacije, teško je odrediti optimalnu granicu koja garantuje
spretan i socijalizovan odnos u ovoj složenoj i odgovornoj delatnosti a da to ne predstavlja
neprihvatljiv način ispitivanja zdravih ličnosti.
Za potrebe zdravstvenih pregleda vozača angažuju se kod nas čitavi timovi lekara specijalista,
pored lekara opšte prakse, tu se redovno nalaze oftalmolozi, neuropsihijatri i psiholozi, koji svaki
iz svog delokruga vrši pregled kandidata za vozače motornih vozila, dakle, pre nego što izadje na
polaganje vozačkog ispita, a samo u izuzetnim slučajevima i nakon položenog vozačkog ispita,
protekom odredjenog roka i u slučaju uočenih nedostataka zdravstvene prirode, pri čemu se u
izdatom lekarskom uverenju konstatuju odredjeni nedostaci i ograničenja kandidata. Ali, ukoliko
se prilikom zdravstvenog pregleda ne uoče nikakvi nedostaci zdravstvene prirode, u tom slučaju
ponovni pregled se vrši tek u poodmaklom starosnom dobu.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti