Fakultet za poslovne studije i pravo

 Beograd

SEMINARSKI RAD

JAVNA DOBRA

Profesor:                                                                                       Student:

Branko Tešanović                                                                         Miloš Stefanović

                                                                                                      Br. Indexa:I108-16

                                                                                  Smer: Bezbednost

Jun, 2017

SADRŽAJ

1

UVOD.......................................................................................................................... 2

2

POJAM I VRSTE JAVNIH DOBARA................................................................................. 3

2.1

ČISTA JAVNA DOBRA..........................................................................................................4

2.2

NEČISTA JAVNA DOBRA.....................................................................................................5

2.3

MERITORNA JAVNA DOBRA...............................................................................................7

3

PRIRODNA DOBRA.......................................................................................................7

4

POJAM EKSTERNALIJA.................................................................................................8

4.1

POZITIVNI I NEGATIVNI EKSTERNI EFEKTI...........................................................................9

5

ZAKLJUČAK................................................................................................................ 10

6

LITERATURA......................................................................................................................11

 UVOD 

  Ugrožavanje prirode dovodilo je još od davnina do potrebe da se država uključi u program 

njene zaštite. Tako je u 13.veku, u Engleskoj bila zabranjena upotreba jedne vrste uglja da bi 

se zaštitio vazduh od zagađivanja. Kasnije,u 18.veku u SAD-u država je naredila podizanje 

nacionalnih parkova radi povratka ekološke ravnoteže koja je bila narušena doseljavanjem 

Evropljana na njene prostore.

   Država ima vrlo značajne funkcije u zaštiti životne sredine. Glavno opravdanje za njeno 

aktivno djelovanje u ovoj oblasti javnog sektora nalazi se u teoriji javnih dobara. Ideju javnog 

dobra prvi je izneo još davne 1887.godine, engleski ekonomista Saks (E. Sax), da bi kasnije 

bila postavljena teorija javnih dobara.

2

background image

naziva se kompatibilnost u potrošnji javnih dobara. Primjera radi, svaki građanin može uživati 

korist od pravne zaštite koju mu pruža efikasno sudstvo, a da pri tome to isto pravo nije 

ugroženo, niti njegovo korišćenje umanjeno za ostale građane. Ne postoje nikakvi dodatni 

troškovi zato što se količina raspoloživog dobra povećala za jednu jedinicu. Čista javna dobra 

nisu predmet ponude i potražnje na tržištu, pošto iz korištenja ove vrste dobara niko nije 

isključen.

3

  Za javna dobra se kaže da omogućavaju nerivalnu potrošnju, nasuprot tržišnih 

dobara   koja   predstavljaju   rivalnu   potrošnju.   Tržišna   dobra   ili   usluge   su   dostupna   onim 

potrošačima koja za njih plate, a njihova prisutnost na tržištu isključivo ovisi od interesa i 

zarada ponuđača (proizvođača i trgovaca). Za razliku od tržišnih dobara, čista javna dobra se 

ne mogu kupiti na tržištu, a javljaju se kao izraz opštih potreba savremenog čoveka.

   U korištenju javnih dobara se gotovo uvek javljaju neplatiše koje ne možemo isključiti od 

korištenja, a nismo sigurni da li ih plaćaju. Oni su šverceri ili tzv. slobodni jahači ( eng. Free 

Riders). Ne možemo ih isključiti iz korištenja jer granični trošak javnih dobara je jednak 0 i 

povećanje korisnika ne smanjuje korisnost tog dobra.

Glavna obeležja čistih javnih dobara su:

Nedeljivost javnog dobra, koja predstavlja nemogućnost da se bilo ko isključi iz 

njihove   upotrebe.  Javno   dobro   se   ne   može   podeliti   (npr.   ne   možemo   podeliti 

svetionik ili policajca).

Nekonkurentan,   odnosno   kompatibilan   odnos   korisnika   javnih   dobara   tako   da 

korištenje javnog dobra istovremeno od strane više subjekata ne umanjuje njegov 

kvalitet, niti njegovu korisnost za druga lica. Korištenje javnog dobra u određenom 

trenutku od strane određene osobe ne isključuje mogućnost korištenja tog dobra od 

drugih osoba.

Javna dobra ne mogu da budu predmet privatnopravnih odnosa i ona se ne realizuju 

na tržištu.

Istovremena i besplatna raspoloživost za više korisnika. Svako lice ima pravo da 

slobodno i neograničeno koristi javna dobra bez plaćanja ikakve protivnaknade, čak i 

kada   zbog   svoje   male   ekonomske   snage   nije   u   stanju   da   doprinese   njihovom 

održavanju ili razvoju.

Jednakost potrošnje za sve korisnike. Ako neko javno dobro koristi više osoba u isto 

vrijeme   to   ne   znači   da   ćemo   to   dobro   iscrpiti   (npr.   stajanjem   puno   ljudi   ispod 

3

 Miodrag Jovanović, Renesansa finansija, str. 115.

4

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti