Napomena:
sa ** su oznacena pitanja koja profesor najcesce postavlja na ispitu
1) Uvod
A) Definicije krivicnog prava
1) Realisticke definicije kpp
- kao naucne pojmove izdvajaju realna bica (kr djelo, ucinilac) od gradj. pravnog subjekta
a.
Tripartitna definicija kpp
Sistem pravnih propisa kojim su regulisane radnje kp subjekata u cilju donosenja odluke suda
(presuda ili rjesenje) o krivicnom djelu, uciniocu i krivicnoj sankciji.Presude,radnje i subjekti.
b.
Biparptitne definicije kpp
Kao osnovni pojmovi se javljaju subjekti i radnje.
2) Juristicke definicije kpp
- Kod juristickih definicija se kao osnovni pojmovi kpp isticu subjekti i procesni odnosi. Ne
zasnivaju se na realnim bicima kpp vec na pravnim odnosima (odredjuje ih pravo).
3) Mjesovita definicija kpp
- Povezuje staticnost opsteg dijela sa posebnim dijelom u kojem je iskazan kpp odnos.
B) Predmet, zadatak i načela kpp
1) Predmet i zadatak kpp
Kpp kao grana zakonodavstva predstavlja skup pravnih propisa ciji je predmet regulisanje
krivicnog postupka prema uciniocima kr djela. Zadatak kpp je da regulise i predvidi postupak
radi donosenja odluke o krivicnom djelu, odgovornosti ucinioca i sankciji.Zastita prav poretka
2) Nacela kpp
Nacela su instrumenti za ostvarivanje ciljeva postupka, tj opsti zahtjevi bez obzira koja je
procesna radnja u pitanju, odnosno procesni subjekt. Znacaj je u tome sto su pogodna za
postizanje odredjenog cilja u krivicnom postupku. Razliciti autori razlicito vezuju nacela
– za subjekat, dokaze, radnje.. Svaki od njih ima 3 elementa: prirodu, obim i dejstvo.
Prilagodjavaju se slucajevima (nisu apsolutni vec relativni). Objektivna relativnost – nisu
nepromjenljiva, subjektivna kad se autori rukovode sopstvenim vidjenje.
-Nacela su vezana za subjekte (monofunkcionalnost i ne bis in idem), krivicni sud (zbornosti),
tuzioca (legaliteta i oportuniteta), krivicnoprocesne radnje (usmenost, javnost, neposrednost),
i sudskih odluka (vecina sudskog odlucivanja, slobodnog sudijskog uvjerenja, i dvostepenosti
odlucivanja). Tu su jos nacela optuzbe, istine, raspravnosti, upotrebe sluzbenog jezika, in
dubio pro reo...
C) Izvori i vazenje krivicnog procesnog prava
1) Izvori kpp i opste odlike
- Izvori kpp u uzem smislu: propisi koji regulisu krivicni postupak u kome se donosi odluka
o krivicnom djelu, uciniocu i sankciji. To su Zakon o krivicnom postupku RS (1.jun 2003.)
i BiH (10. feb 2003). Skoro su isti, a drzavni se koristi kad RS nije odredjen ili za pitanja
ekstradicije i sl. Tu jos spadaju i odredbe drugih zakona koji se ticu kpp (subjekta, tuzioca,
postupka i sl).
- Izvori kpp u sirem smislu: obezbjedjenje uslova za vodjenje krivicnog postupka (zakoni koji
regulisu nadleznost, organizaciju sudova, tuzilastva, advokature...).
2) Medjunarodni izvori kpp
Primjenjuju se u rijetkim slucajevima (kad osoba ima imunitet u odnosu na nas zakon, kod
ekstradicije, i slicnih pitanja).
D) Vazenje krivicnog procesnog prava
1) Vazenje kpp u odnosu na subjekte
Za svako fizicko lice za koje kao izvrsioca krivicnog djela vaze odredbe materijalnog
krivicnog prava, nadovezuje se i primjena kpp koje regulise postupak povodom tog djela (bilo
po teritorijalnom, personalnom, realnom ili univerzalnom principu).
2) Vazenje kpp u prostoru
Teritorijalni princip.
3) Vazenje kpp u vremenu
Vazi od njegovog stupanja na snagu (najranije 8 dana od objave odluke) do njegovog
prestanka. Nemaju povratno dejstvo (samo pojedine odredbe imaju), sto znaci da nema veze
ako se u toku postupka izmjeni zakon.
E) Tumacenje krivicnog procesnog prava
Opsti nacini tumacenja (jezicko, ciljno, sistematsko...). Ono predstavlja utrvrdjivanje pravog
znacenja pojedinih pravnih normi koje ga cine (u uzem smislu), dok tumacenje pravnih
praznina predstavlja tumacenje u sirem smislu. Oba su moguca i prisutna.
1) Tumacenje postojecih kpp normi
Jezicko, logicko, istorijsko, sistematsko...
2) Tumacenje pravnih praznina (lacuna iuris)
Ima ih veoma malo a popunjavaju se analogijom, argumantum a contrario i opstim pravnim
nacelima.
● Analogija - dok u krivicnom nije dopustena, u kpp jeste, sto znaci da ako za odredjeni
slucaj nije propisano pravilo, primjenjuje se pravilo iz slicnog slucaja. Moze bit
zakonska i sudska (samo je sudska prava i odnosi se na tumacenje).
● Argumentum a contrario - Odredba se primjenjuje samo za propisane slucajeve, dok
za ne propisane ide obrnuta odredba (ne vazi za izuzetke).
● Opsta pravna nacela - kada ne postoji propis, primjenjuje se opsta norma (fol
tumacenjem opste dodje do popunjavanja), iduci sve do nacela pravicnosti. Korsite ih
sudovi.
3) Vrste tumaca kpp
● Autenticno tumacenje - kad tumacenje vrsi stvaralac norme (skupstina, palament)
● Sudsko tumacenje - kod donosenja odluka (obavezno) i kod nacelnih stavova suda
● Naucno tumacenje - slobodna djelatnost naucnika, pisaca, i posredno je
F) Krivicni postupak
1) Krivicni postupak uopste
To je pravno regulisana sukcesija odredjenih radnji procesnih subjekata u cilju donosenja
odluke suda o djelu, krivici i sankciji. Okoncanje postupka je moguce na 3 nacina: presudom
(oslobadjajuca ili osudjujuca), obustavom krivicnog postupka i odbacivanjem optuznog akta.
2) Krivinci postupak u konkretnom slucaju
Prilagodjavanje i primjena onih pravila koja su potrebna za odredjeni slucaj (da se ne
primjenjuje sve, tj ono sto nije povezano sa tim slucajem).
3) Vrste krivicnih postupaka i njihovi istorijski tipovi
- Prema tezini krivicnog djela i osobenosti njihovih ucinilaca postupci mogu biti:
● Opsti krivicni postupak (redovni)
● Posebni krivicni postupci (za izdavanje kaznenog naloga, protiv pravnih lica, za
izricanje sudske opomene, postupak prema maloljetnicima)
● Ostali posebni postupci - za primjenu mjera bezbjednosti, oduzimanje imovinske
koristi, opozivanje uslovne osude, brisanje osude, pruzanja medjunarodne kp pomoci...
- Istorijsko uporedjivanje pravno regulisanih krivicnih postupaka daje 3 nova tipa postupaka:
● Akuzatorski krivicni postupak - spor stranaka pred sudom pri cemu spor pokrece
tuzilac. Objektivnost suda - tako sto stranke iznose dokaze, javan, demokratski. Vazio
do 5 vijeka.
● Pravo krivicnog suda da izrekne pojedine procesne sankcije - opomena, novcana
kazna i udaljavanje pojedinih subjekata.
2) Posebne duznosti krivicnog suda kao procesnog subjekta
●
Duznost suda da utvrdi istinu -
●
Duznost suda da pruzi pravnu pouku odredjenim ucesnicima postupka - pravna pomoc
neukim licima da ne bi propustili neku radnju ili sl koja im ide na stetu
●
Duznost suda da vodi racuna o provodjenju postupka bez odugovlacenja
●
Duznost suda da sprijeci zloupotrebu prava
●
Duznost suda da o odredjenim pitanjima zatrazi misljenje drugih drzavnih organa
(imunitet..)
**
3) Stvarna nadleznost krivicnog suda
- Stvarna nadleznost predstavlja pravo i duznost suda da vodi i okonca postupak po
odredjenoj krivicnoj stvari. Regulisana je drugim pravnim propisima, a ne ZKP.
- Prvostepena nadleznost je podjeljena na 2 dijela prema tezini kazne: do 10 i preko 10
godina.
- Drugostepena nadleznost je podijeljena izmedju Okruznh sudova i Vrhovnog suda.
● Stvarna nadleznost krivicnih sudova u RS
-
Osnovni sudovi
: imaju iskljucivo prvostepenu nadleznost u kp i to za djela za koja je
predvidjena novcana kazna ili kazna do 10g zatvora. Izuzeci su kr djela za koje je posebno
predvidjena njegova nadleznost, za djela za koje je sud BiH prenjeo mu nadleznost, i za sva kr
djela protiv maloljetnika.
-
Okruzni sudovi:
prvostepeno za kr djela kazne preko 10god, kao i za djela koja je sud BiH
prenjeo nadleznost. Odlucuje o zalbama, molbama (drugostepeni za osnovne), izvrsava
krivicne presude inostranog suda, odlucuje o prenosu mjesne nadleznosti osnovnih,
pomilovanje...
-
Vrhovni sud RS:
odlucuje o redovnim pravnim lijekovima (zalba), protiv odluka okruznih
sudova. Odlucuje i o vanrednim pravnim lijekovima kad je zakonom predvidjeno i protiv
odluka svog vijeca.
-
Sud BiH:
stvarna nadleznost za kr djela iz nadleznosti FBiH i RS koji ugrozavaju suverenitet
i ostalo drzavno, mogu imat stetne posljedice na privredu BiH.. Prvostepeno, drugostepeno i
vanredno. ma nadleznost i u tumacenju prava i nadleznost za medjunarodna i medjuentitetska
pitanja.
4) Sastav sudskih vijeca
- Prvostepeno sudija pojedinac ili trojica, drugostepeno 3, i trecestepeno 5, zalbe 3.
**
5) Mjesna nadleznost
- Pravo i duznost stvarnog nadleznog suda da rijesi odredjenu kr stvar s obzirom na svoju
teritoriju.
● Mjesna nadleznost prema mjestu izvrsenja krivicnog djela
- Opste pravilo za odredjivanje mjesne nadleznosti kazuje da je to sud na cijem podrucju
je izvrseno krivicno djelo. Ubikvitet - mjesto djelovanja i mjesto posljedice. Nadlezan je
onaj sud koji je prvi potvrdio optuznicu, a ako nije potvrdjena onda sud koji je prvi primio
optuznicu na potvrdjivanje - sukcesivna mjesna nadleznost. Ako je djelo malo u RS malo
van, nadlezan je sud RS :) Brod ako je u luci, onda mjesto luke, ako je isplovio onda mjesto
maticne luke... isto avion.
● Odredjivanje mjesne nadleznosti s obzirom na ucinioca krivicnog djela (osumnjiceni)
- Odredjivanje mjesne nadleznosti prema prebivalistu ili boravistu osumnjicenog predstavlja
izuzetak od opsteg pravila odredjivanja nadleznosti prema mjestu izvrsenja krivicnog djela.
Do toga dolazi kada se ne zna mjesto izvrsenja, ili je vec pokrenut postupak pa se mjesto
naknadno sazna. Ako nije poznato ni boraviste, onda je nadlezan sud u mjestu gdje je
osumnjiceni lisen slobode.
● Odredjena nadleznost
- Donosi odluku Vrhovni sud kada se ne moze odrediti nadleznost (forum ordinatum).
● Prenosenje (delegacija) mjesne nadleznosti
- Prenosenje vodjenja postupka moguc je iz razloga cjelishodnosti. Vrhovni sud ocjenjuje
potrebu.
6) Ocjena stvarne i mjesne nadleznosti
- Pod ocjenom nadleznosti podrazumjeva se obaveza suda da vodi racuna o svojoj stvarnoj
(do kraja postupka) i mjesnoj nadleznosti (do potvrdjivanja optuznice). Pogresna stvarna
nadleznost povlaci odbijanje optuzbe (osim kad se ustanovi da je nadlezan nizi sud).
7) Sukob nadleznosti
U slucaju sukoba nadleznosti odluku o nadleznosti donosi zajednicki neposredno visi sud.
Sukob entitetskih sudova rjesava Sud BiH.
8) Spajanje i razdvajanje krivicnog postupka
- Svrha je efikasnost, ekonomicnost, kompletnija slika kriminalne djelatnosti...
- Nadleznost kod spajanja kod sticaja kr djela: nadlezan visi sud, a ako su isti sudovi,
nadlezan je onaj kod kojeg je prvo podignuta optuznica.
- Saizvrsilastvo (ko prvi potvrdi), saucesnistvo (prema izvrsiocu).
● Nacini spajanja krivicnog postupka
Moze doci do spajanja cinom zajednickog optuzenja i odlukom suda.
● Razdvajanje krivicnog postupka
- Sud moze u svakom dijelu postupka donijeti odluku o razdvajanju postupka, kao i odlukom
drugostepenog suda kojom razdvaja zajednicku optuznicu viseg i nizeg suda.
C) Polozaj sudija
1) Uslovi za izbor sudija
- Funkcija je stalna, izbor propisan Zakonom o VTSV BiH.
2) Odlike polozaja sudijske funkcije
- Nezavisnost sudija: funkcionalna (polozaj sudije pri vrsenju duznosti), materijalna
(plata...)...
- Stalnost sudijske funkcije: nije na mandat, vec stalno zaposlen
- Nepremostivost sudije: ne moze se premjestat bez njegove volje
- Imunitet sudija: Zakon o VTSV, ne moze mu se sudit za djelatnosti vezane za obavljanje
funkcije
3) Prestanak sudijske funkcije i razrjesenje sudija
- Kad sam zatrazi, penzija, nesposoban trajno za obaljanje funkcije, osudjen krivicno..
D) Izuzece sudije
- Nemogucnost vrsenja sudijske funkcije u odredjenoj krivicnoj stvari.
1) Obavezno izuzece
- Odnos sa ucesnicima (do 4 stepena ili usvojenik), povezanost sa krivicnim djelom...
2) Fakultativno izuzece
- Moze na svoj zahtjev ili na zahtjev stranke (do pocetka glavnog pretresa, navede razloge,
sudija obustavlja rad na predmetu, odluku donosi opsta sjednica suda).
E) Polozaj sudija prema zakonu o VTSV
1) Sastav VTSV BiH
- Ima 15 clanova koji dolaze iz razlicitih pravosudnih struktura (sto iz FBiH, RS, BiH...)
2) Nadleznosti Savjeta u odnosu na RS i BiH
- Imenuje sudije, predsjednike sudova, drzavne tuzioce na svim nivoima. Disciplinske mjere.
3) Uslovi za vrsenje duznosti sudije ili tuzioca
- Drzavljanstvo BiH, diploma pravnog faxa, polozen pravosudni ispit; u entitetima i 8g rada,
predsjednici okruznih sudova se biraju na mandat od 6 godina...
III) Tuzilac
-
Javlja se kao osteceni sa imovinskopravnim zahtjevom, kao svjedok, i samo kao osteceni.
A) Odlike ostecenog kao krivicnoprocesnog subjekta
1) Odlike ostecenog kao krivicnoprocesnog subjekta
- Osteceni je lice kome je povrijedjeno ili ugrozeno licno ili imovinsko pravo.
B) Prava ostecenog
a) Pravo ostecenog da bude poucen o pravima koja mu pripadaju
b) Da ucestvuje u glavnom pretresu - poziva se
c) Pravo na obavjestavanje o nesprovodjenju istrage i pravo na prituzbu - ne moze on nastavit
tuzbu ako tuzilac odustane, ali zato moze iznjeti prituzbu uredu tuzioca
d) Pravo da bude obavjesten o povlacenju optuznice - rjesenje, nema pravnog lijeka
e) Pravo ostecenog na zavrsnu rijec -
C) Osteceni kao svjedok
- Moze se pojaviti kao svjedok ako je bio prisutan, zna relevantne cinjenice... Posebna pravila
vezana za svjedoka ostecenog: ako je maloljetan da se vodi posebna paznja, pitanja vezana za
seksualni zivot prije djela. Treba sud obratiti paznju na objektivnost (pristrasan svjedok).
**D) Osteceni sa imovinskopravnim zahtjevom
- Bitne pretpostavke za pokretanje imovisnskopravnog zahtjeva su da je do stete doslo samim
izvrsenjem krivicnog djela, i da ova rasprava nece previse odugovlaciti proces.
1) Ovlastena lica za podnosenje imovinskopravnog zahtjeva
- Krug ovlastenih lica za podnosenje IP zahtjeva je siri od pasivnog subjekta krivicnog djela
i ostecenog: to moze uciniti i lice ovlasteno za da takav zahtjev ostvaruje i u parnicnom
postupku, a ako je ostecena imovina RS, moze i organ nadlezan za staranje o imovini.
2) Predmet imovinskopravnog zahtjeva
- Odnosi se na naknadu stete, povracaj stvari ili ponistavanje odredjenog pravnog posla.
3) Postupak za ostvarivanje IP zahtjeva
● a) Podnosenje prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva:
Prijedlog se podnosi sudu pred kojim se vodi postupak, najkasnije do kraja glavnog pretresa.
Lice je duzno da podnese zahtjev i dokaze koji ga potkrepljuju. Zahtjev moze biti usmjeren
samo prema optuzenom (za 3. lica se pokrece parnicni postupak). Ako ne podnese zahtjev do
potvrdjivanja optuznice, obavijestice ga se da to moze uradit do zavrsetka glavnog pretresa.
Optuzenom se oduzima imovinska korist ako postoji osnov.
● Pravno dejstvo prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva
Ako IP zahtjev manji od stvarne IP stete, sud po sluzbenoj duznosti obuhvata i tu razliku.
● Utvrdjivanje osnovanosti prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva i privremene mjere
obezb.
- Tuzilac mora da ispita zahtjev i prikupi sve dokaze. Zahtjev za obezbjedjenje mogu
pokrenuti ista ovlastena lica, nadleznost za donosenje rjesenja ima krivicni sud pred kojim se
vodi postupak. Zalba ide vanraspravnom vijecu i nema suspenzivno dejstvo. Trece pitanje se
odnosi na oduzete stvari koje su u rukama suda - ako nisu dokaz mogu se i prije vratiti (ako ih
vise lica svojata, upucuju se na parnicu). Ako sluze kao dokaz, nista od vracanja do okoncanja
postupka.
● Odustanak od prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva
- Pravna posljedica je nemogucnost ponavljanja IP zahtjeva. Ako IP predje na drugo lice prije
zavrsetka glavnog pretresa, moze se on odazvat.
● Odluke suda o IP zahtjevu
Odluku donosi sud. Sud moze uputiti na medijaciju tj na poseban postupak cija je svrha
rjesavanje IP pitanja (kao dogovor). Moze uputiti i na drugi sud ako se proglasi nenadleznim.
Ako nema dovoljno dokaza ili oslobodi osumnjicenog, sud ce uputiti na parnicni
postupak.Moze dosuditi IP zahtjev potpuno ili djelimicno, a za visak upucuje na parnicu.
Povracaj, ponistaj...
