UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET TUZLA

PEDAGOGIJA PSIHOLOGIJA

PSIHOLOGIJA LIČNOSTI II

SEMINARSKI RAD

PSIHOANALIZA

(SIGMUND FREUD)

Ermina Mujarić

Profesor: Dr.sc. Elvis Vardo ,doc.

Tuzla, 2014.

PSIHOANALIZA

SIGMUND FREUD

Sažetak

U svom radu želim što jednostavnije objasniti osnovne tačke teorije Sigmunda Freuda, koja je 

nazvana psihoanaliza.

U sklopu rada će biti objašnjenji osnovi pojmovi psihoanalize, podjela ličnosti prema Freudu, 

struktura Freudove ličnosti, kreiranje ličnosti u suradnji sa porodicom i uticaj same porodice i 

okoline na ličnost pojedinca.

Na samom kraju će se spomenuti i osnovni principi liječenja ličnosti, prema psihoanalizi.

Rad   nastoji   da   što   jednostavnije   objasni   osnove   psihoanalize,   kako   bi   teorija   bila   jasnija   i 

osobama koje nastoje profesionalno obrazovati u ovom polju, kao i osobama koje ova teorija 

zanima iz puke znatiželje.

background image

PSIHOANALIZA

SIGMUND FREUD

1

Uvod

Psihoanaliza je psihoterapijski pravac koji je započeo sa Sigmundom Frojdom krajem 19. st. 

Psihoanaliza polazi od teorije po kojem sve što se odvija u snovima, nosi u sebi dimenziju koja 

ne   izbija   na   površinu.   To   je   podsvijest,   rezultat   niza   događaja   koji   su   se   desili   u   ranom 

djetinjstvu. Ono što je bilo potisnuto teži uvijek da se vrati u obliku simptoma (grč. sumptoma, 

subjektivni   fenomen   koji   otkriva   funkcionalni   poremećaj   ili   povredu),   lapsusa   (lat.   lapsus, 

omaške učinjene pri govoru ili pri pisanju, koje podrazumjevaju brzu ispravku. Frojd smatra da 

lapsusi nastaju usljed javljanja nesvjesnih želja ili snova (Fulgosi, 1990).

To je skup sukoba koje čine ljudsku ličnost. Frojd je osmislio dva oblika psihološkog uma: prvi, 

dijeli "ja" na podsvijest, predsvijest i svijest, a drugi na id, ego i superego. Dakle, psihoanalizom 

se konstatuju razne psihičke napetosti i problemi koji utiču na zdravlje odraslog čovjeka. Pacijent 

se tokom psihoanalize pričanjem vraća u djetinjstvo, gdje se pokušava vratiti unazad vrijeme i 

izvući razni detalji nesvjesnih događaja iz prošlosti. Pacijent je zamoljen da se opusti i da kaže 

sve   što   mu   prolazi   kroz   glavu,   čak   i   ono   što   bude   smatrao   nepotrebnim   ili   čak   glupim. 

Rekonstrukcija priče pacijenta, pomoću potisnutog sjećanja stvara uslove za nestanak simptoma

(Freud, 1961).

Psihoanaliza se razvijala i još se uvijek dinamično razvija u dva osnovna smjera. Prvi je smjer 

psihoanaliza kao znanstvena disciplina koja se bavi strukturom i procesima čovjekove ličnosti, 

kako bi se mogli razumijevati i liječiti mentalni poremećaji. U tom svom proučavanju istražuje 

elemente   strukture   čovjekove   ličnosti,   kao   i   dinamiku   promjena   u   razvojnim   procesima 

(Knežević, 2006).

Drugo   je   određenje   psihoanalize   kao   terapijskog   pristupa   u   liječenju   mentalnih   poremećaja. 

Psihoanalitička   terapija   je   sustavan   proces   otkrivanja,   analize   i   interpretacije   konflikata   koji 

determiniraju   ponašanje   neke   osobe,   u   svrhu   njihova   razumijevanja,   razrješavanja   i   zdrave 

(re)integracije u ličnost (Knežević, 2006).

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti