Komentar novog zakona o parnicnom postupku
Zakon o parni
č
nom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011
- dalje: novi ZPP), donela je Narodna skupština na
sednici 26.9.2011. Istog dana ga je Ukazom proglasio predsednik Republike, i stupio je na snagu
1.2.2012. godine
.
Novi ZPP sadrži bitne novine
zna
č
ajne za ubrzanje postupka, poštovanje prava stranaka u sporu, pove
ć
anje
procesne discipline i ostvarenje pravne sigurnosti. Tako
đ
e je bilo nužno da se propiše ili uskladi postupanje u
postupku sa novim materijalno-pravnim propisima. U Zakon su ugra
đ
ene Preporuke Saveta Evrope i rešenja iz
uporednog zakonodavstva modernih demokratskih država.
U ovom radu bi
ć
e izložene izmene i dopune polaznog
Zakona o parni
č
nom postupku ("Sl. glasnik RS", 125/2004
od 22.11.2004. godine) i
Zakona o izmenama i dopunama Zakona o parni
č
nom postupku ("Sl. glasnik RS",
111/2009
od 29.12.2009. godine) - dalje: ZPP iz 2004 - , ali i vi
đ
enje autora u odnosu na nova rešenja i njihov zna
č
aj
za položaj stranaka u sporu i obavezu sudova prilikom postupanja u postupku.
Č
lanovi Osnovnih odredbi (prvi deo) su u tekstu koji sledi obra
đ
eni svaki pojedina
č
no sa ukazivanjem na sve izmene,
uklju
č
uju
ć
i gramati
č
ke ispravke i jezi
č
ko doterivanje normi. Drugi deo (tok postupka), tre
ć
i deo (posebni postupci) i
č
etvrti deo (prelazne i završne odredbe) su predstavljeni sa izmenama koje se ti
č
u novih zakonskih rešenja, ali bez
tako detaljnog uo
č
avanja svih razlika budu
ć
i da je ceo tekst popravljan (terminološki, gramati
č
ki, stilski) u odnosu na
polazni ZPP iz 2004.godine i Novele iz 2009.godine.
Prema tome, nakon
č
lana 14. su navedeni (obra
đ
eni) samo oni
č
lanovi novog ZPP-a u kojima ima izmena ili dopuna
u odnosu na ZPP iz 2004.
OPŠTE ODREDBE
OSNOVNE ODREDBE
Osnovne odredbe ure
đ
uju na
č
ela postupka.
Novi ZPP je zadržao na
č
ela iz ZPP-a iz 2004, ali su neka od njih
detaljnije razra
đ
ena.
Č
lan 1.
Ovim zakonom ure
đ
uju se pravila postupka za pružanje sudske pravne zaštite po kojima se postupa i odlu
č
uje u
parnicama za rešavanje sporova nastalih povodom povrede prava li
č
nosti i sporova iz porodi
č
nih, radnih, privrednih,
imovinskopravnih i drugih gra
đ
anskopravnih odnosa, osim sporova za koje je posebnim zakonom propisana druga
vrsta postupka.
Napomena: prvim
č
lanom je propisano na
č
elo zakonskog regulisanja pravila postupka. U ZPP-u iz 2004. je umesto
dela re
č
enice koji je istaknut crnim slovima stajao tekst:
prilikom rešavanja gra
đ
anskopravnih sporova iz li
č
nih
,
porodi
č
nih itd.
Na ovaj na
č
in su prvi put sporovi nastali povodom povrede prava li
č
nosti jasno i pravilno ozna
č
eni.
Č
lan 2.
Stranke imaju pravo na zakonitu, jednaku i pravi
č
nu zaštitu svojih prava.
Sud ne može da odbije odlu
č
ivanje o zahtevu za koji je nadležan.
Napomena
: Stav 2. je gramati
č
ki popravljen utoliko što je re
č
odbiti
(u infinitivu) zamenjena re
č
ima
da odbije
.
Stru
č
ni komentar
NOVINE U ZAKONU O PARNI
Č
NOM POSTUPKU - "Sl. glasnik
RS", br. 72/2011
14.2.2012
Strana 1.(od 34)
ParagrafLex
Č
lan 3.
U parni
č
nom postupku sud odlu
č
uje u granicama zahteva koji su postavljeni u postupku.
Stranke mogu slobodno da raspolažu zahtevima koje su postavile u toku postupka. Stranke mogu da se odreknu
svog zahteva, priznaju zahtev protivne stranke i da se poravnaju.
Sud ne
ć
e da dozvoli raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom, pravilima
morala i dobrim obi
č
ajima.
Napomena
: U stavu 1. je re
č
stavljeni
zamenjena re
č
ima
postavljeni
.
Stav 2. je gramati
č
ki popravljen utoliko što je re
č
raspolagati zamenjena re
č
ima da raspolažu, a to je u
č
injeno i sa
re
č
i odre
ć
i.
U stavu 3. je nedozvoljeno raspolaganje dopunjeno i
dobrim obi
č
ajima
.
Dobri obi
č
aji u modernom pravu, mada nisu izvor prava, su zna
č
ajni za njegovu primenu. Jedna od definicija dobrih
obi
č
aja je: To su pravila društvene zajednice koja su nastala i koja nastaju stalnim i dugotrajnim ponavljanjem istog
na
č
ina ponašanja u slu
č
ajevima pojave istih društvenih odnosa u okviru uže ili šire društvene zajednice u zavisnosti
od ekonomsko-politi
č
kih, istorijskih, kulturnih, socijalnih, etni
č
kih i drugih uslova. Naro
č
iti zna
č
aj imaju u privrednim
odnosima i trgovinskom pravu. Prema tome, procena nedozvoljenog raspolaganja stranaka treba da bude merena i
prema dobrim obi
č
ajima.
Č
lan 4.
Sud odlu
č
uje o tužbenom zahtevu po pravilu na osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja, ako ovim
zakonom nije druga
č
ije propisano.
Sud može da isklju
č
i javnost samo u slu
č
ajevima propisanim zakonom.
Napomena
: U stavu 2. je propisano da sud
može
da isklju
č
i javnost, a u ZPP-u iz 2004. je propisano da
ć
e sud
isklju
č
iti javnost (samo u slu
č
ajevima propisanim zakonom).
Odluka suda je sada diskrecione prirode, umesto obavezne prirode. Raspravno na
č
elo sadržano u prvom stavu je
ostalo nepromenjeno.
Č
lan 5.
Sud
ć
e svakoj stranci da pruži mogu
ć
nost da se izjasni o zahtevima, predlozima i navodima protivne stranke.
Umesto stava 2. ZPP-a iz 2004. su sada propisani st. 2. i 3. koji glase:
Sud je ovlaš
ć
en da odlu
č
i o zahtevu o kome protivnoj stranci nije bila pružena mogu
ć
nost da se izjasni, samo ako je
to zakonom propisano.
Sud ne može svoju odluku da zasnuje na
č
injenicama o kojima strankama nije pružena mogu
ć
nost da se izjasne
osim ako zakonom nije druga
č
ije propisano.
Napomena:
Ovim se još više naglašava na
č
elo kontradiktornog postupka kao i pravilo o obaveznom u
č
eš
ć
u stranaka
u postupku.
Č
lan 6.
U parni
č
nom postupku u službenoj upotrebi je srpski jezik i
ć
irili
č
ko pismo. Drugi jezici i pisma službeno se
upotrebljavaju u skladu sa zakonom.
U sudovima na
č
ijim podru
č
jima žive pripadnici nacionalnih manjina, u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u
14.2.2012
Strana 2.(od 34)
ParagrafLex

Č
lan 9.
Stranke su dužne da savesno koriste prava koja su im priznata ovim zakonom.
Sud je dužan da spre
č
i i kazni svaku zloupotrebu prava koje imaju stranke u postupku.
Napomena
: Izbrisan je stav 2. iz ZPP-a iz 2004. koji je propisivao da su stranke, umeša
č
i i njihovi zastupnici dužni da
govore istinu pred sudom.
Ovim je na
č
elo savesnosti suženo
. Stranke, umeša
č
i i njihovi zastupnici ne
ć
e se
ponašati savesno ukoliko ne govore istinu i takvo ponašanje
ć
e sud ceniti prilikom ocene dokaza. Budu
ć
i da ZPP-om
iz 2004. nije propisana sankcija ukoliko ne govore istinu takvo ponašanje nije ocenjivano kao zloupotreba prava.
Č
lan 10.
Stranka ima pravo da sud odlu
č
i o njenim zahtevima i predlozima u razumnom roku.
Stav 2. ZPP iz 2004. je promenjen utoliko što su propisana dva stava koja glase:
Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovla
č
enja, u skladu sa prethodno odre
đ
enim vremenskim okvirom za
preduzimanje parni
č
nih radnji (dalje: vremenski okvir) i sa što manje troškova.
Nepostupanje sudije u vremenskom okviru je osnov za pokretanje disciplinskog postupka u skladu sa odredbama
Zakona o sudijama.
Napomena
: Ovim
č
lanom je propisano
na
č
elo su
đ
enja u razumnom roku (u teoriji ranije poznato kao na
č
elo
procesne ekonomije i na
č
elo efikasnosti).
Stavom 1. je proklamovano pravilo o su
đ
enju u razumnom roku.
Standardi: de
č
ija prava i radni sporovi, imaju prioritet.
Ina
č
e, ova na
č
ela su ZPP-om iz 2004. ve
ć
konkretizovana kroz:
- nova pravila o ro
č
ištima;
- propisivanje mnogih novih rokova za strana
č
ke i sudske parni
č
ne radnje;
- novu koncepciju pripremnog postupka;
- promene u postupku za vra
ć
anje u pre
đ
ašnje stanje;
- pravila o prekluziji za iznošenje novuma i materijalnopravnih prigovora;
- mogu
ć
nost da se u pripremnom postupku odlu
č
i;
- uvo
đ
enje presude zbog propuštanja;
- ograni
č
enje broja ukidanja prvostepene presude i obavezno otvaranje drugostepene rasprave itd.
Zna
č
ajna je novina
u tome što je sudija dužan da unapred odredi vremenski okvir i zapre
ć
ena je sankcija za
nepostupanje u okviru roka.
Pred sudijama je novi zadatak da, nakon što stranke istaknu dokazne predloge, naprave plan rada, izvrše procenu
koliko je vremena potrebno za pribavljanje isprava, drugih spisa, da se izvede dokaz vešta
č
enja i da se izvedu
predloženi dokazi. Od obimnosti predloženih dokaza zavisi
ć
e i dužina vremenskog okvira.
Budu
ć
i da dužina postupka zavisi i od postupanja drugih službi suda (pisarnica, dostavna služba) kao i drugih
organa, efikasnosti veštaka, opstrukcije dužnika, nesavesnog rada punomo
ć
nika,
č
ini se da je predvi
đ
ena sankcija za
14.2.2012
Strana 4.(od 34)
ParagrafLex
sudiju za sada preuranjena bez obzira na instrumente koji mu stoje na raspolaganju u novom ZPP-u za ubrzanje
postupka.
Č
lan 11.
Konkretizovano je postupanje suda i
upu
ć
ivanje stranaka na medijaciju
i ukazivanje na mogu
ć
nost medijacije i
vansudskog rešavanja spora tako što glasi:
Sud
ć
e da uputi stranke na medijaciju ili na informativno ro
č
ište za medijaciju, u skladu sa zakonom, odnosno da
ukaže strankama na mogu
ć
nost za vansudsko rešavanje spora medijacijom ili na drugi sporazuman na
č
in.
Napomena:
Vra
ć
eno je na
č
elo pouke neuke stranke kao obaveza suda da pou
č
i stranku koja se ne koristi svojim
pravima iz neznanja u šta spada (izme
đ
u drugih radnji suda) i upu
ć
ivanje na vansudsko rešavanje spora medijacijom
ili na drugi sporazuman na
č
in.
Č
lan 12.
Ako odluka zavisi od prethodnog rešenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije
doneo odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam da reši to pitanje ako posebnim
propisima nije druga
č
ije predvi
đ
eno.
Napomena
: Ovaj je
č
lan izmenjen samo utoliko što po
č
inje sa re
č
i
"Ako" umesto re
č
i "Kad" i što je re
č
"rešiti" iz
infinitiva prevedena u re
č
i "da reši".
Č
lan 13.
U parni
č
nom postupku protiv u
č
inioca krivi
č
nog dela, sud je u pogledu postojanja krivi
č
nog dela i krivi
č
ne
odgovornosti u
č
inioca vezan za pravnosnažnu presudu krivi
č
nog suda kojom se optuženi oglašava krivim.
Napomena
: Zbog povrede prava na pristup sudu je uvedeno
na
č
elo ograni
č
enog dejstva pravnosnažne krivi
č
ne
presude
tako što pravnosnažna krivi
č
na presuda ne proizvodi pravno dejstvo prema licu koje nije imalo pravo da
u
č
estvuje u krivi
č
nom postupku. U praksi se to odnosi naj
č
eš
ć
e na osiguravaju
ć
e organizacije koje su po pravilu
tužene u parnicama za naknadu štete, a nisu u
č
estvovale u krivi
č
nom postupku protiv u
č
inioca krivi
č
nog dela koji je
štetnik u parnici za naknadu štete. To konkretno zna
č
i da
ć
e u parnici za naknadu štete po tužbi ošte
ć
enog,
osiguravaju
ć
a organizacija mo
ć
i da dokazuje, na primer, kako je došlo do saobra
ć
ajne nesre
ć
e u kojoj je ošte
ć
eno
lice nastradalo jer pravnosnažna krivi
č
na presuda ne proizvodi pravno dejstvo prema njoj.
Č
lan 14.
Stranke preduzimaju parni
č
ne radnje u pisanom obliku izvan ro
č
išta, a usmeno na ro
č
ištu, ako za pojedine radnje nije
zakonom propisan oblik u kome moraju da se preduzmu.
Napomena
: Ovaj je
č
lan samo jezi
č
ki sre
đ
en i suštinski nema promena na koji se na
č
in preduzimaju parni
č
ne radnje.
Na
č
elo pismenosti i usmenosti
je ZPP-om iz 2004. pretrpelo odre
đ
ene izmene u njihovoj konkretizaciji u odnosu na
ranija rešenja. Poja
č
an je zna
č
aj pismenosti. Isklju
č
ena je mogu
ć
nost da se pismeni podnesci zamenjuju izjavama na
zapisnik (odgovor na tužbu, protivtužba, nalaz veštaka, punomo
ć
- isklju
č
ivo u pismenom obliku). Na ovaj na
č
in se
više ne troši sudsko vreme, a sa druge strane, spre
č
avaju se stranke da izbegnu pla
ć
anje taksi za inicijalne
podneske.
NADLEŽNOST I SASTAV SUDA
Zajedni
č
ke odredbe
Sudska praksa je uo
č
ila nejasno
ć
e koje su sada otklonjene, a ti
č
u sevremenskog okvira do kada se sud
može oglasiti mesno nenadležnim po prigovoru tuženog
. Uveden je rok od 8 dana za sud u okviru koga mora da
odlu
č
i o mesnoj nadležnosti bilo po prigovoru bilo po službenoj dužnosti. Uvo
đ
enjem roka od 8 dana se ubrzava
postupak. Osim toga odlu
č
ivanje o prigovoru mesne nenadležnosti sa glavnom stvari je bilo bespredmetno za
stranke, a dešavalo se da se i zaboravi na prigovor pa da to bude žalbeni razlog. Sve ove nepravilnosti u radu suda
14.2.2012
Strana 5.(od 34)
ParagrafLex

O predlogu stranke za delegaciju nadležnosti odlu
č
uje nadležni sud prvog stepena rešenjem protiv koga žalba nije
dopuštena, u roku od osam dana od dana prijema predloga.
O zahtevu nadležnog suda prvog stepena odlu
č
uje ve
ć
e najvišeg suda odre
đ
ene vrste.
Zahtev, odnosno predlog za delegaciju nadležnosti može da se podnese i u drugostepenom postupku pod uslovima
iz stava 1. ovog
č
lana.
Napomena:
Zna
č
ajna je novina da predlog za delegaciju nadležnosti, stranke mogu da podnesu do
pripremnog ro
č
išta
, odnosno prvog ro
č
išta za glavnu raspravu, a nakon toga samo ako je razlog nastao ili je
stranka za njega kasnije saznala. Time što
ć
e o predlogu stranke za delegaciju u ve
ć
ini slu
č
aja odlu
č
ivati prvostepeni
sud, predmeti se ne
ć
e dostavljati Vrhovnom kasacionom sudu na odluku o svakom predlogu. Tako se spre
č
ava
zloupotreba procesnih ovlaš
ć
enja stranaka i odugovla
č
enje postupka.
ISKLJU
Č
ENJE I IZUZE
Ć
E
Sudska praksa je pokazala da je potrebno da se precizira sadržina zahteva za isklju
č
enje i izuze
ć
e i da se uvedu
rokovi do kada to može da se zahteva pa i u postupcima po pravnim lekovima. Zloupotrebe ovog instituta, a i
nejasno
ć
e pojedinih odredaba koje su razli
č
ito tuma
č
ene su uticale da se
č
lanom 69. novog ZPP-a propiše:
Č
lan 69.
Stranka je dužna da podnese zahtev
č
im sazna da postoji razlog za isklju
č
enje odnosno izuze
ć
e, a najkasnije do
zaklju
č
enja rasprave pred prvostepenim sudom, a ako nije bilo raspravljanja, do donošenja odluke.
U zahtevu mora da se navede zakonski razlog zbog koga se traži isklju
č
enje ili izuze
ć
e, okolnosti iz kojih proizilazi da
je predlog blagovremeno podnet i
č
injenice na kojima se zasniva postojanje razloga za isklju
č
enje ili izuze
ć
e.
Zahtev za isklju
č
enje sudije koji odlu
č
uje po pravnom leku, stranka može da podnese do donošenja odluke o
pravnom leku, a zahtev za izuze
ć
e u roku od 15 dana od dana prijema spisa u sud višeg stepena. Ako ve
ć
e bude
promenjeno, rok za podnošenje zahteva za izuze
ć
e po
č
inje iznova da te
č
e od dana dostavljanja stranci te odluke
suda.
Preciznije su odre
đ
eni razlozi za isklju
č
enje i izuze
ć
e sudije
.
Č
lanom 66. stav 1. ta
č
ka 2. novog ZPP-a je
preciziran status sudije akcionara kao vlasnika više od 3% akcija u ukupnom kapitalu pravnog lica,
č
lana privrednog
društva ili
č
lana zadruge ako je jedna od stranaka njegov poverilac ili dužnik.
Sužen je krug sudija koji se mogu isklju
č
iti na:
- sudiju koji je doneo odluku u istom predmetu, u
č
estvovao u postupku medijacije ili u zaklju
č
enju sudskog
poravnanja koje se pobija u parnici ili je doneo odluku koja se pobija ili je zastupao stranku kao advokat (ta
č
ka 6); i
- sudiju koji je u ste
č
ajnom postupku u
č
estvovao kao ste
č
ajni sudija ili
č
lan ste
č
ajnog ve
ć
a i doneo odluku povodom
koje je došlo do spora (ta
č
ka 7).
Postupanje isklju
č
enog sudije je ponovo uvedeno kao razlog za ponavljanje postupka (
č
lan 426. stav 1. ta
č
ka 1
novog ZPP-a)
STRANKE I NJIHOVI ZASTUPNICI
Novo je to što je
suženo u
č
estvovanje Javnog tužioca
koji ima pravo da u
č
estvuje u parni
č
nom postupku kao
stranka samo u slu
č
ajevima propisanim zakonom (
č
lan 74. stav 3 novog ZPP-a). Ostalo je i dalje procesno
ovlaš
ć
enje Javnog tužica da interveniše i u
č
estvuje u parnici (
č
lan 214. novog ZPP-a).
Bitno je to što je napravljeno razgrani
č
enje izme
đ
u pojma zastupnika pravnog lica i pojma zakonskog zastupnika što
je ure
đ
eno slede
ć
im
č
lanovima:.
14.2.2012
Strana 7.(od 34)
ParagrafLex
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti