BOSNA I HERCEGOVINA

MATURSKI RAD

TEMA: POLJOZAŠTITNI ŠUMSKI POJASEVI

SADRŽAJ

1.    UVOD ...............................................................................................................................  3
2.    VJETAR KAO EKOLOŠKI FAKTOR ...........................................................................   4

2.1.  FIZIOLOŠKI UTICAJI .............................................................................................    4
2.2   MEHANIČKI UTICAJI .............................................................................................   4

3.    POLJOZAŠTITNI ŠUMSKI POJASEVI ........................................................................   5
4.    RAZMJEŠTAJ KONSTRUKCIJA I STRUKTURA POLJOZAŠTITNIH 
       ŠUMSKIH POJASEVA ...................................................................................................  5

4.1   RAZMJEŠTAJ POJASEVA .......................................................................................  5
4.2   KONSTRUKCIJA POJASEVA .................................................................................  6
4.3   STRUKTURA POJASEVA .......................................................................................  7

5.    IZBOR VRSTA,ORGANIZACIJA I TEHNIKA PODIZANJA 
       POLJOZAŠTITNIH ŠUMSKIH POJASEVA ................................................................  8

5.1   IZBOR VRSTA DRVEĆA I ŠIBLJA .......................................................................  8
5.2   PRIPREMA ZEMLJIŠTA .........................................................................................   9
5.3   VRIJEME SADNJE ..................................................................................................   9
5.4   SADNI MATERIJALI .............................................................................................  10

6.    UTICAJ ŠUMSKIH POJASEVA NA MIKROKLIMU OKOLINE ............................  10

6.1   UTICAJ ŠUMSKIH POJASEVA NA IZMJENU NAČINA STRUJANJA  
        VJETRA ...................................................................................................................   10
6.2   UTICAJ ŠUMSKIH POJASEVA NA BRZINU VJETRA ..................................... 10
6.3   UTICAJ ŠUMSKIH POJASEVA NA TEMPERATURU ZRAKA .......................  10
6.4   UTICAJ ŠUMSKIH POJASEVA NA ISPARAVANJE ........................................  10
6.5   UTICAJ ŠUMSKIH POJASEVA NA VLAŽNOST ZRAKA ...............................  11
6.6   UTICAJ ŠUMSKIH POJASEVA NA VLAŽNOST ZEMLJIŠTA ........................  11
6.7   UTICAJ ŠUMSKIH POJASEVA NA GENETIČKE PROCESE 
        ZEMLJIŠTA ..............................................................................................................  11
6.8  NEGATIVNI UTICAJI ŠUMSKIH POJASEVA NA OKOLINU ........................   11

7.    OSTALE KORISTI OD ŠUMSKIH POJASEVA ......................................................    12
8     NJEGA PODIGNUTIH ŠUMSKIH POJASEVA ......................................................    12
9.    ZAKLJUČAK ..............................................................................................................    13
10.  LITERATURA .............................................................................................................    14

2

background image

1. VJETAR KAO EKOLOŠKI FAKTOR

Vjetar je vazan zivotni faktor za vegetaciju.Svojim djelovanjem vjetar često određuje 

izgled,sastav i usppjevanje biljnog pokrova.Na šumskim staništima određenoga područja s 
razvedenim reljefompostoje velike razlike u djelovanju vjetra.Izloženost jakim vjetrovima i 
zaklonjenost očituju se na biljnom pokrovu.Slabiji intenzitet vjetra koristan je za život biljke,a 
jači štetan.Djelovanje je fiziološko i mehaničko.

1.1 .  Fiziološki uticaji

Blaga strujanja povećavaju izmjenu plinova u krošnjama i transpiraciju lišća,te ubrzavaju 

asimilaciju.Snažni vjetrovi jako povećavaju transpiraciju,pa biljka ne moze snabdjeti lišće 
potrebnom vodom,turgor opada i stome se zatvaraju.

Gibanje i savijanje lišća uslovaljava neprekidno sužavanje i proširivanje intercelulara,pri 

cemu   vlažni   zrak   izlazi,a   suhi   ulazi.Posebno   su   štetni   topli   i   suhi   vjetrovi,koji   dolaze 
neposredno nakon hladnog perioda kad je tlo smrznuto.Povećano transpiriranje biljaka ne 
moze se nadoknaditi sorpcijom vode,ona vehne i suši se.

U našim krajevima ta je pojava česta u visokim planinama i njoj se velikim dijelom 

pripisuje kržljav uzrast drveća,na gornjoj granici šumske vegetacije.

1.2 .  Mehanički uticaj

Mehanički uticaj na šumsko drveće je mnogostran.Stablo izloženo jednostranom pritisku 

vjetra ima poseban uzrast i izgled.

Sve vrste drveća ne reagiraju jednako; razlikuju se dva osnovna oblika.Jedna skupina ima 

više ili manje uspravno deblo s krošnjom razvijenom jednostavno kao zastava.Druga skupina 
poprima plosnat habitus,prizeman habitus. Grane,izbojci,pupovi i lišće na onoj strani koja je 
okrenuta vjetrovima,izloženi su prijelomima,isušivanju i eroziji.

U   zavjetrini   mikroklima   je   povoljnija,pa   su   vegetacijski   organi   bolje   razvijeni.Pod 

utjecajem jednostrano razvijene krošnje stvara se i jednostrani debljinski prirast.Godovi su širi 
u zavjetrini,presjek debla je eliptičan.

Nadalje,u   sastojini   ili   krošnji   pojedinih   stabala   dolazi   do   trenja   šibanja   i   mlataranja 

vegetacijskih organa,što uzrokuje veća ili manja ostećenja na lišću i izbojcima.Pri trajnom 
presavijanju stabla ostaju pognuta zbog kidanja vlakana u deblu.

Različita je otpornost pojedinih vrsta drveća na štete od vjetra.Ona ovisi prije svega o 

anatomskoj građi i tehnološkim svojstvima drveta,zatim o tome,da li je drvo smrznuto i da li 
na   sebi   nosi   teret   snijega   i   leda.Važna   je   i   dubina   zakorjenjivanja   i   položaj   težišta 
stabla.Lišćari su otporniji od četinara.

Tvrdi su lišćari otporniji od mehkih.Najrezistentnijim se smatra hrast,zatim javor,jasen pa 

bukva.Od četinara najotporniji su ariš i bor.

4

2. POLJOZAŠTITNI ŠUMSKI POJASEVI

Česte i oštre periodične suše koje se javljaju u našoj državi; posljedice su geografskog 

položaja,konfiguracije   klimatskih   prilika   i   sužavanje   areala   šuma   naročito   u   prigorju   i   u 
poljoprivrednim reonima,i one nanose ogromne štete našoj poljoprivredi smanjujući njenu 
proizvodnju.U   zajednici   sa   ostalim   agrotehničkim   mjerama   naprednog   i   plodorednog 
sistema,poljozastitni šumski pojasevi i jačanje šuma mjesnog područja imaju veliki značaj za 
postizanje   visokih   i   trajnih   žetvenih   prinosa   pa   su   istovremeno   i   jedno   od   najvažnijih 
sredstava za borbu protiv suše.

Već   osamdesetih   godina   prošlog   vijekau   Rusiji   je   počelo   traženje   uzroka   naglog 

smanjenja prinosa i nalaženje sredtava kojima bi se ta pojava ublažila.Ispitivanja koja je u to 
vrijeme izvršio Dokučajev (1959) pokazala su da je uzrok smanjenja prinosa: erozija vodom i 
vjetrom,koja se pojačala usljed intenzivnijeg krčenja šuma i razoravanja livada i pašnjaka.Na 
osnovu toga Dokučajev je zaključio da treba restaurirati šume i travne formacije na ugroženim 
površinama i to u vidu šumskih pojaseva na dobrim zemljistima i zatravljivanjem slabije 
erodiranih   zemljišta.Kasnija   mnogobrojna   ispitivanja   su   nesumnjivo   dokazala   ispravnost 
zaključaka Dokučajeva.Šumski pojasevi su se pokazali kao moćno i jedno od najvažnijih 
sredstava za borbu protiv suše za postizanje visokih i trajnih žetvenih prinosa.

Prvi   poljozaštitni   šumski   pojasevi   podignuti   su   u   Rusiji   (najprije   1843.,zatim 

sistematski 1892. u doba osnutka Kamenostepske stanice) i Danskoj (prva strucna rasprava o 
tom   predmetu   datira   iz   1800,.   a   organizovan   rad   poceo   je1866   godine).Sitni   posjedi   i 
zaostalost poljoprivrede koče taj razvoj,pa ona u prvoj dekadi XIX vijeka sasvim zamire.

Obe pomenute zemlje pokreću između 1920 i 1930. godine organiziranu borbu protiv 

sušeProblem zaštite od vjetra i borbe protiv suše dobija svjetsko značenje.

3. RAZMJEŠTAJ, KONSTRUKCIJA I STUKTURA 

POLJOZAŠTITNIH ŠUMSKIH  POJASEVA

3.1. Razmještaj pojaseva

Poljozaštitni   šumski   pojasevi   raspoređuju   se   u   dva   pravca,koji   su   upravni   jedan   na 

drugi.Na taj načinoni između sebe formiraju veće ili manje četverougaone poljoprivredne 
površine,drugim riječima formira se mreža površina poljozaštitnih šumskih pojaseva,čija okca 
predstavljaju poljoprivredne povrsine.

Pojasevi koji stoje upravno na pravac najštetnijeg vjetra,nazivaju se glavnim ili uzduznim 
pojasevima,a   oni   koji   stoje   upravno   na   glavne,nazivaju   se   sporednim   poprečnim   ili 
drugostepenim pojasevima.Glavni pojasevi štite poljoprivrene kulture od najštetnijeg vjetra,a 
sporedni od štetnog dejstva ostalih vjetrova.

Najbolje je kad glavni šumski pojasevi imaju pravac tačno upravan na pravac najštetnijeg 
vjetra,ali je ispitivanjima utvrđeno da im se dejstvo ne smanjuje znatno,ako se od tog pravca 
odstupi za 30-45 stepeni.Ovo odstupanje čini se i onda kada je potrebno da šumski pojasevi 
posluže za suzbijanje erozije tj. kad je potrebno da se postave duž izohipse,odnosno upravno 
na pravac najvećeg pada.

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti