Miš i tastatura
Bosna i Hercegovina
BRČKO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE
Internacionalni univerzitet
Brčko distrikt BiH
Босна и Херцеговина
БРЧКО ДИСТРИКТ
БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ
Интернационални универзитет
Брчко дистрикт БиХ
M. Malića i I. Džindića bb. 76100 Brčko Distrikt BiH [email protected]М. Малића и И. Ђинића бб. 76100 Брчко Дистрикт БиХ
Saobraćaj – Saobraćajno inženjerstvo
Miš i tastatura
(Seminarski rad)
Predmet: Informatika
Mentor:
Student:
Doc. Dr
Željko Milinković
Brčko, 2015.
2
Sadržaj

4
1. Nastank i istorija računarskog miša
Prije tačno 41 godinu tačnije 1968 na Stenfordskom institutu Daglas Engelbart (Douglas C.
Engelbart) je napravio prvi računarski miš. Od svog izuma on nije dobio niti jednu marku jer
svoj patent nije na vrijeme autorski zaštitio, a u medjuvremenu se pojavilo toliko verzija miša
da nije video nikakav smisao u traženju novca za svoj izum koji je uveliko promenio
korišćenje računara. Kada ga je 1968. pokazao svojim kolegama, s tim da prvi miš ni
najmanje nije ličio na današnje miševe, svi su bili iznenađeni što je Engelbart uopšte odlučio
da napravi takav uređaj, jer u to vreme ni kompjuteri nisu bili u nekoj široj upotrebi..... Dakle,
suprotno mišljenjima današnje omladine, miš nije došao ni iz Microsoft-a ni iz Apple-a, već s
instituta u Stenfordu. Ime je dobio jer zaista liči na pravog miša, iako je s vremenom
napravljeno toliko modela da je pitanje kako bi ga nazvali da je prvi izgledao kao, na primer,
novi Logitech-ov bežični Air Mouse.
Miševi koje danas koristimo prvi su počeli da proizvode dizajneri u Kseroksu i smatraju se
jednim od najvećih izuma u kompjuterskom svetu, s obzirom na to da je njihova pojava
uveliko proširila upotrebu kompjutera. Do tada su, naime, korisnici bili isključivo okrenuti
tastaturi i bezbrojnim "shortcut" kombinacijama, ne bi li uradili bilo kakav posao na
kompjuteru. Engelbart je miša napravio poslije detaljne analize već postojećih uređaja i
njihovih karakteristika. Kako je jednom objasnio, sve tada postojeće uređaje poredao je onim
redoslijedom kakav je već dugo postojao u periodnom sistemu elemenata, pa je na isti način
napravio tabelu za "gadget" uređaje. Kao što tabela prirodnih elemenata određenim načinom
korišćenja dovodi do saznanja o novim elementima, tako je i ova tabela dovela Engelbarta do
uređaja koji još ne postoji, a to je bio miš.
"Originalni miš imao je kabl s prednje strane, ali je brzo prebačen na
5
zadnju, jer je smetao pri radu. Bio je to jednostavan mehanički uređaj s dva diska na donjoj
strani. Tim mišem se moglo klikati i okretati, čime su se na kompjuteru mogle nacrtati
savršeno ravne vodoravne i uspravne linije. Većina miševa i dalje je mehanička, samo što
umjesto diskova imaju kuglice. Ne zna se ko je tačno dao ime mišu, ali zbog sličnosti sa
pravim mišem taj se naziv počeo koristiti, tako da je to na kraju prihavćeno i kao zvanično
ime uređaja.
Od tada je miš doživjeo brojne promjene, a prva veća dogodila se oko 2000, kada je
napravljen prvi optički miš. Uslijedilo je nekoliko varijanti optičkih miševa, zatim laserski
miš, bežični, 3D, s više od dva tastera itd. Broj modela miševa danas je teško nabrojati, jer ih
proizvodi svaka kompanija koja se bavi tehnologijom, a više nisu samo "pomagalo" za rad na
kompjuteru već se koriste i za igrice, što traži modele s pet ili više tastera. Upravo je broj
tastera izazvao najveće kontroverze oko miša, i to pošto je Apple sve svoje kompjutere
opremio mišem koji ima samo jedan taster. Apple je promovisao takvog miša s argumentom
da je jednostavniji za korišćenje, a za miševe s više tastera je rečeno da zbunjuju korisnike,
naročito nove. I danas se svi Apple-ovi miševi mogu koristiti samo s jednom tipkom, iako su
u međuvremenu, tačnije 2005, proizveli miša s više tastera i nazvali ga "mighty mouse". S
druge strane, oni koji su podržavali korišćenje miševa s više tastera upozoravali su na to da je
miš s jednim tasterom nezgodan za rad, jer da bi se uradila neka komplikovanija operacija,
uvek se mora pritisnuti jedan taster na tastaturi, najčešće "ctrl" ili "alt", pa su tako stalno
zauzete obe ruke.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti