Redovni pravni lekovi
0
PRAVNI FAKULTET – OSNOVNE STUDIJE
Redovni pravni lekovi
(Seminarski rad)
Predmet:
Građansko – procesno pravo
Profesor: Student:
1
Sadržaj
UVOD................................................................................................................................2
1) UOPŠTE O PRAVNIM LEKOVIMA.........................................................................3
2) VRSTE PRAVNIH LEKOVA.....................................................................................4
3) SUBJEKTI PRAVNIH LEKOVA...............................................................................5
4) REDOVNI PRAVNI LEKOVI....................................................................................7
4.1.) ŽALBA NA PRESUDU PRVOSTEPENOG SUDA..........................................7
4.1.1.) Bitne povrede odredaba krivičnog postupka..............................................7
4.1.2.) Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje......................................9
4.1.3.) Pobijanje presude zbog odluke o krivičnopravnoj sankciji........................9
4.2.) POSTUPAK PO ŽALBI....................................................................................10
4.2.1.) Postupak pred prvostepenim sudom.........................................................10
4.2.2.) Postupak pred drugostepenim sudom.......................................................10
4.2.2.1.) Postupak van sednice....................................................................11
4.2.2.2.) Postupak u sednici veća.................................................................11
4.2.2.3.) Rješavanje na pretresu pred drugostepenim sudom......................11
4.2.3.) Odluke drugostepenog suda po žalbi.........................................................11
4.3.) ŽALBA NA PRESUDU DRUGOSTEPENOG SUDA.....................................12
4.4.) ŽALBA NA REŠENJE.......................................................................................12
ZAKLJUČAK.................................................................................................................13
LITERATURA................................................................................................................14
Uvod

3
oblasti građanskog prava) koji je recepcijom rimskog prava ušao u pravne sisteme svih evropskih
država
.
Danas, u pravilu, krivični postupci svih zemalja predviđaju mogućnost pobijanja
prvostepenih presuda pomoću pravnih lekova. To podrazumijeva preispitivanje njihove
ispravnosti i zakonitosti od strane drugog (višeg) suda kao drugostepenog, odnosno drugog veća
apelacionog odeljenja istog suda. Pravo na pravni lek je jedno od osnovnih ustavom
zagarantovanih prava čoveka i građanina i jedno od osnovnih ljudskih prava garantovanih
Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda. Dužnost je sudova, uvek kada se
utvrdi da je određena zakonska odredba suprotna ili ispod standarda kojeg garantuje konvencija,
da se direktno pozovu na tekst i sudsku praksu EKLJP i direktno je primene.
Osnovi pravnog leka su nedostaci kako u samoj odluci, tako i u postupku njenog
donošenja, na osnovu kojih se od višeg suda može tražiti ukidanje ili preinačenje odluke nižeg
suda. Osnovi pravnog leka se, uglavnom zasnivaju, na neprimeni ili pogrešnoj primeni zakona,
kao i na nepravilnoj ili nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
U prvom slučaju se radi o pravnim greškama (error iuris), a u drugim o činjeničnim greškama
(error facti).
2. Vrste pravnih lekova
Osnovna podela pravnih lijekova je na
redovne i vanredne pravne lekove.
CEST RS- FBIH, MODUL 3, KO, REDOVNI I VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
,
Sarajevo, 2006, str. 3.
Simović, M., Krivično-procesno pravo II, posebni dio, Banja Luka, 2006, str. 150.
4
Redovni pravni lekovi odnose se na odluke koje još nisu postale pravosnažne i njima se
onemogućava stupanje na snagu odluke nižeg suda, da bi tu odluku donio viši sud.
Vanredni pravni lekovi se odnose na odluke suda koje su stupile na pravnu snagu i mogu
se koristiti samo kada su iskorišteni redovni pravni lekovi.
Redovni pravni lekovi se po pravilu mogu uložiti protiv svake odluke suda (presuda ili
rešenje), a vanredni su takvi pravni lekovi kojima se može samo izuzetno napadati sudska odluka
i to uz ispunjenje određenih zakonskih uslova i pretpostavki.
Moguće je i razlikovanje potpunih i nepotpunih pravnih lekova. Kod potpunog, odluka se
može pobijati i po pravnom i po činjeničnom osnovu, dok kod nepotpunog, odluka se može
pobijati samo zbog povrede zakona (eventualno zbog nepravilno odmerene krivične sankcije)
tako što će se navesti da je nepravilno vođen krivični postupak ili da je krivični zakon nepravilno
primenjen.
Pravne lekove dalje možemo podeliti na
devolutivne i remonstrativne
.
Devolutivni
su oni pravni lekovi koje rešava drugi viši sud od onoga koji je doneo
pobijanu sudsku odluku. Pored toga devolutivan je i onaj pravni lek o kojem se rešava u okviru
istog suda ali od strane višeg tela.
Remonstrativni
je onaj pravni lek koji može da reši isti sud koji je doneo pobijanu
odluku. Jedini remonstrativni pravni lek u našem procesnom sistemu je zahtev za ponavljanje
krivičnog postupka.
Suspenzivni pravni lek
je onaj koji odlaže izvršenje pobijane odluke, dok
nesuspenzivni
pravni lek
ne odlaže izvršenje pobijane odluke. Pri tome treba naglasiti da postoji razlika u
pogledu žalbe na presudu i žalbe protiv rešenja. Žalba protiv presude uvek odlaže njeno
izvršenje, dok žalba protiv rešenja odlaže njegovo izvršenje ako u zakonu nije drugačije
određeno.
Deobu pravnih lekova možemo izvršiti i na: direktne i involvirane, pisane i usmene,
rescindirajuće, apelatorne, stranačke itd.
Simović, M., Krivično-procesno pravo II, posebni dio, Banja Luka, 2006, str. 153.
CEST RS- FBIH, MODUL 3, KO, REDOVNI I VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
,
Sarajevo, 2006, str. 7.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti