BEOGRAD

S E M I N A R S K I    R A D

ISTORIJA UMETNOSTI

TEMA: UMETNOST SUMERA I AKADA

PROFESOR:

STUDENT:

VESNA DIČIĆ

2014/2015

UMETNOST SUMERA I AKADA

Ranije   je   bilo   uobičajeno   da   se   umetnost   Egipta   izučava   pre   nego   ista   u 

Mesopotamiji. Obzirom na ranije podatke, po kojima su egipatska kultura i umetnost 
bile   nešto   starije,   novija   istraživanja,   daju   više   podataka   u   korist   Mesopotamije. 
Ogroman značaj ove kulture i umetnosti proizlazi, takođe i iz činjenice da ona traje 
bez prekida oko 3.000 godina i da je zahvaljujući svom geografskom položaju vršila 
kroz čitav taj dugi period uticaj na svoje savremenike, na kulture naroda Egipta, 
Elama, Kasita, Fenikije, Kanana, Hetita, naroda egejskog kulturnog kruga, Persije, 
Medeje i Grčke. Prvu epohu kulture i umetnosti u Mesopotamiji ustanovljavaju i 
obeležavaju Sumeri i Akađani.

SUMERSKA UMETNOST

Termin Mesopotamija je relativno novijeg datuma i prvi put je posvedočen tek 

kod grčkih pisaca helenističkog perioda. Definisan je oblašću «između dve reke», 
koja obrazuje geografsku celinu. Reke Eufrat na zapadu i Tigar na Istoku ujedinili su 
zemlju kroz koju su proticali.

Oko 3600 g.p.n.e., na teritoriji južne Mesopotamije odigravalo se nekoliko 

važnih   procesa   za   razvoj   civilizacije,   a   koji   su   uključivali   urbanizaciju,   gradnju 
monumentalnih hramova (koji se kasnije pretvaraju u zigurate), upotrebu cilindričnih 
pečata   i   izum   pisma.   Svi   ovi   procesi   imali   su   za   posledicu   nastanak   jedne   od 
najstarijih   istorijskih   kultura  Mesopotamije  –   kulture  Sumera.   Još  je  uvek   sporno 
pitanje odakle su došli, ali izvesno je da sumerski jezik ne pripada nijednoj do sada 
posvedočenoj   porodici   jezika   na   Starom   Istoku.   Oni   su   uspeli   da   prethodno 
neproduktivnu i verovatno nenastanjenu ravnicu pretvore u ogromnu oazu, koja se 
često nazivala „zemljom Plodnog polumeseca“ 

(slika dole), 

a protezala se na sever od 

močvarnog ušća dveju reka u vrhu Persijskog zaliva.

2

background image

sumerski,  akadski,  elamitski,  hetitski  i drugi.  Najraniji  sačuvani  primeri  potiču  iz 
perioda koji nije raniji od 3000 godina p.n.e. 

Sumerani su, razvili i književnost, i to zavidnog nivoa, koja uključuje i 

Ep o 

Gilgamešu

. Ovaj ep predstavlja prvu veliku epsku pesmu na svetu. Iako predatira 

Homeru   za   oko   1500   godina,   junaci   pripadaju   istom   univerzumu   kao   bogovi   i 
smrtnici iz Odiseje. Ništa slično po zamahu i kvalitetu Epa o Gilgamešu nije se, 
koliko je zasad poznato, sačuvalo u vizuelnim umetnostima Sumerana. 

Ploča Ep o Gilgamešu, klinasto pismo

Umetnost   Sumera   karakteriše   prvenstveno   religioznost,   a   među   najstarijim 

sačuvanim artefaktima nalaze se i visoke vaze od alabastera, visoke oko metar, iz 
hrama u Uruku. One datiraju iz tzv. protoliterarnog doba, odnosno poslednjih vekova 
četvrtog milenijuma, kada je izumljeno pismo. Jedna od najlepših vaza ukrašena je 
prizorima novogodišnjeg  festivala. Na frizu na vrhu suda prikazan je čovek koji daje 
korpu ženi, samoj majci-boginji Inani ili njenoj sveštenici, iza koje su nagomilani 
ostali darovi – još korpi, vaze i ovan koji podupire dve obučene figure ili statuete 
muškarca i žene. U srednjem dekorativnom registru vidi se procesija muškaraca koji 
nose još poklona; oni su goli, jer to je uobičajen način prikazivanja ljudi koji prilaze 
bogovima. U najdonjem registru vidi se povorka ovnova i ovaca, iznad friza palmovih 
grana i strukova ječma.

4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti