Elektrotehni

č

ki

 

fakultet

U i

it t B

d

OPTI

Č

KI

 

PRIJEMNICI

Univerzitet

 

u

 

Beogradu

Dr Dejan

 

Gvozdi

ć

,

 

prof.

slajd

1

2009

 

©

 

Elektrotehni

č

ki

 

fakultet

 

©

 

Dr

 

Dejan

 

Gvozdi

ć 

©

 

Opti

č

ki

 

prijemnici

4.

 

OPTI

Č

KI

 

PRIJEMNICI

ƒ

Dizajn opti

č

kog prijemnika je komplikovaniji od predajnika jer

prijemnik mora da prvo konvertuje slab i degradiran opti

č

ki signal sa

kraja opti

č

kog vlakna u elektri

č

ni signal, da ga dovoljno poja

č

a i da

j

p

g

g

g

j

p j

nakon toga, ako je re

č

o digitalnom signalu, “donese odluku” o kom

se signalu radi.

Di j

ti

č

k

ij

ik

l

i i d

ƒ

Dizajn opti

č

kog prijemnika uglavnom zavisi od:

1. Na

č

ina na koji je signal modulisan u predajniku tj da li je u

digitalnom ili u analognom formatu. Naj

č

ć

e koriš

ć

eni format

g

g

j

signala u opti

č

kim komunikacijama je digitalni format pa su

digitalni opti

č

ki prijemnici od najve

ć

eg interesa. Analogni

format signala se re

đ

e koristi ali je u nekim primenama od

format signala se re

đ

e koristi ali je u nekim primenama od

zna

č

aja (prenos TV signala, govornih signala i sl.)

slajd

 

2

2009

 

©

 

Elektrotehni

č

ki

 

fakultet

 

©

 

Dr

 

Dejan

 

Gvozdi

ć 

©

 

Opti

č

ki

 

prijemnici

background image

4.

 

OPTI

Č

KI

 

PRIJEMNICI

l

k

l k

d

l

č

k l k

ž

ƒ

U

 

tom

 

smislu

 

protok

 

signala

 

kroz

 

digitalni

 

opti

č

ki

 

link,

 

može

 

se

 

prikazati

 

šemom

 

na

 

slici:

slajd

 

4

2009

 

©

 

Elektrotehni

č

ki

 

fakultet

 

©

 

Dr

 

Dejan

 

Gvozdi

ć 

©

 

Opti

č

ki

 

prijemnici

4.

 

OPTI

Č

KI

 

PRIJEMNICI

l d

d

h d

š

d

k

ƒ

Poslednja 2 reda prethodne šeme odnose se na prijemnik.

ƒ

Šematski prikaz celokupnog prijemnika dat je na slede

ć

oj slici:

ƒ

Prijemnik

 

se

 

sastoji

 

iz

 

3

 

stepena:

1. Ulazni

 

stepen

 

(

front

 ‐

end

)

2

Poja

č

ava

č

ki stepen (linearni kanal)

2. Poja

č

ava

č

ki

 

stepen

 

(linearni

 

kanal)

3. Stepen

 

za

 

odlu

č

ivanje

 

i

 

sinhronizaciju

 

(stepen

 

za

 

uobli

č

avanje)

slajd

 

5

2009

 

©

 

Elektrotehni

č

ki

 

fakultet

 

©

 

Dr

 

Dejan

 

Gvozdi

ć 

©

 

Opti

č

ki

 

prijemnici

background image

4.

 

OPTI

Č

KI

 

PRIJEMNICI

l k

l

ž

ć

k š

ć

l

ƒ

Velika osetljivost se može posti

ć

i tako što se pove

ć

a ulazni napon u

predpoja

č

ava

č

. S druge strane, ovaj napon je mogu

ć

e poja

č

ati ako

fotodetektor “vidi” radni otpornik velike otpornosti. Da bi se to
postiglo koristi se predpoja

č

ava

č

velike ulazne otpornosti, zbog

č

ega

se ovakav ulazni stepen naziva

visoko

impendansnim ulaznim

stepenom

. Zbog velike ulazne otpornosti, visoko

impendansni

dizajn obezbe

đ

uje minimalni doprinos šumu.

ƒ

Osnovni nedostatak ovog stepena je u limitiranom postizanju
velikog bitskog protoka. Razlog za to je pove

ć

ana ekvivalentna RC

g

g p

g

j p

konstanta kola, koja limitira grani

č

nu u

č

estanost. Kapacitivnost kola

odre

đ

uje kapacitivnost fotodiode i

predpoja

č

ava

č

a, dok je otpornost kola

predpoja

č

ava

č

a, dok je otpornost kola

odre

đ

ena

radnom

otpornoš

ć

u

fotodetektora i samog poja

č

ava

č

a

Na slici je prikazano ekvivalentno kolo

slajd

 

7

Na

 

slici

 

je

 

prikazano

 

ekvivalentno

 

kolo

 

visoko

impendansnog

 

predpoja

č

ava

č

a.

 

2009

 

©

 

Elektrotehni

č

ki

 

fakultet

 

©

 

Dr

 

Dejan

 

Gvozdi

ć 

©

 

Opti

č

ki

 

prijemnici

Želiš da pročitaš svih 34 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti