Optičke komunikacije – Optički prijemnici
Elektrotehni
č
ki
fakultet
U i
it t B
d
OPTI
Č
KI
PRIJEMNICI
Univerzitet
u
Beogradu
Dr Dejan
Gvozdi
ć
,
prof.
slajd
1
2009
©
Elektrotehni
č
ki
fakultet
©
Dr
Dejan
Gvozdi
ć
©
Opti
č
ki
prijemnici
4.
OPTI
Č
KI
PRIJEMNICI
Dizajn opti
č
kog prijemnika je komplikovaniji od predajnika jer
prijemnik mora da prvo konvertuje slab i degradiran opti
č
ki signal sa
kraja opti
č
kog vlakna u elektri
č
ni signal, da ga dovoljno poja
č
a i da
j
p
g
g
g
j
p j
nakon toga, ako je re
č
o digitalnom signalu, “donese odluku” o kom
se signalu radi.
Di j
ti
č
k
ij
ik
l
i i d
Dizajn opti
č
kog prijemnika uglavnom zavisi od:
1. Na
č
ina na koji je signal modulisan u predajniku tj da li je u
digitalnom ili u analognom formatu. Naj
č
eš
ć
e koriš
ć
eni format
g
g
j
signala u opti
č
kim komunikacijama je digitalni format pa su
digitalni opti
č
ki prijemnici od najve
ć
eg interesa. Analogni
format signala se re
đ
e koristi ali je u nekim primenama od
format signala se re
đ
e koristi ali je u nekim primenama od
zna
č
aja (prenos TV signala, govornih signala i sl.)
slajd
2
2009
©
Elektrotehni
č
ki
fakultet
©
Dr
Dejan
Gvozdi
ć
©
Opti
č
ki
prijemnici

4.
OPTI
Č
KI
PRIJEMNICI
l
k
l k
d
l
č
k l k
ž
U
tom
smislu
protok
signala
kroz
digitalni
opti
č
ki
link,
može
se
prikazati
šemom
na
slici:
slajd
4
2009
©
Elektrotehni
č
ki
fakultet
©
Dr
Dejan
Gvozdi
ć
©
Opti
č
ki
prijemnici
4.
OPTI
Č
KI
PRIJEMNICI
l d
d
h d
š
d
k
Poslednja 2 reda prethodne šeme odnose se na prijemnik.
Šematski prikaz celokupnog prijemnika dat je na slede
ć
oj slici:
Prijemnik
se
sastoji
iz
3
stepena:
1. Ulazni
stepen
(
front
‐
end
)
2
Poja
č
ava
č
ki stepen (linearni kanal)
2. Poja
č
ava
č
ki
stepen
(linearni
kanal)
3. Stepen
za
odlu
č
ivanje
i
sinhronizaciju
(stepen
za
uobli
č
avanje)
slajd
5
2009
©
Elektrotehni
č
ki
fakultet
©
Dr
Dejan
Gvozdi
ć
©
Opti
č
ki
prijemnici

4.
OPTI
Č
KI
PRIJEMNICI
l k
l
ž
ć
k š
ć
l
Velika osetljivost se može posti
ć
i tako što se pove
ć
a ulazni napon u
predpoja
č
ava
č
. S druge strane, ovaj napon je mogu
ć
e poja
č
ati ako
fotodetektor “vidi” radni otpornik velike otpornosti. Da bi se to
postiglo koristi se predpoja
č
ava
č
velike ulazne otpornosti, zbog
č
ega
se ovakav ulazni stepen naziva
visoko
‐
impendansnim ulaznim
stepenom
. Zbog velike ulazne otpornosti, visoko
‐
impendansni
dizajn obezbe
đ
uje minimalni doprinos šumu.
Osnovni nedostatak ovog stepena je u limitiranom postizanju
velikog bitskog protoka. Razlog za to je pove
ć
ana ekvivalentna RC
g
g p
g
j p
konstanta kola, koja limitira grani
č
nu u
č
estanost. Kapacitivnost kola
odre
đ
uje kapacitivnost fotodiode i
predpoja
č
ava
č
a, dok je otpornost kola
predpoja
č
ava
č
a, dok je otpornost kola
odre
đ
ena
radnom
otpornoš
ć
u
fotodetektora i samog poja
č
ava
č
a
Na slici je prikazano ekvivalentno kolo
slajd
7
Na
slici
je
prikazano
ekvivalentno
kolo
visoko
‐
impendansnog
predpoja
č
ava
č
a.
2009
©
Elektrotehni
č
ki
fakultet
©
Dr
Dejan
Gvozdi
ć
©
Opti
č
ki
prijemnici
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti