Univerzitet „Džemal Bijedić“
Mašinski fakultet
Mostar
PROJEKTNI ZADATAK IZ ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Broj projekta: 5
Mentor: doc.dr. Seadin Hadžiomerović Student: Kenan Padalović
Mostar, juni 2014.
2
OPIS:
DOPUNSKI OPIS:
PROJEKTNI PODACI:
1.
Godina gradnje
2004
2.
Lokacija
Individualni izbor sa obrazloženjem
3.
Kuću dizajnirati da pripada grupi efikasni kuća:
3a.
Površina
85 [m
2
]
3b.
Prostorije
Dnevna soba
1
Spavaće sobe
1
Kuhinja
1
Kupatilo
1
Hodnik
1
Stepenište
0
Balkon
0
4.
Skicirati tlocrt i poglede sa strane (bočne poglede). Nacrtati kuću u izometriji sa osnovnim
dimenzijama i naznačiti strane svijeta
5.
Proračunati energetski broj kuće i odabrati kategoriju.
6.
Zaključak
7.
Reference (literatura, web stranice i sl.)
4
Kako je prozor elemenat koji omogućava dnevnu rasvjetu, pogled u okolinu, propuštanje
sunčeve energije i prozračivanje prostora igra veliku ulogu u toplotnim gubicima.
Ubrajaju se
u najzahtjevnije građevinske elemente u kući, zgradi, stanu. Ne smijemo zaboraviti da su
prozori jedina barijera između interijera i vanjskih atmosferskih uticaja
.
Za ovu kuću cemo koristiti Izo staklo 4+12+4 mm Low-e punjeno argonom, te pvc prozorske
okvire i vanjske roletne.
IZO staklo je stakleno tijelo sastavljeno od više staklenih ploča odvojenih najmanje jednim,
hermetički zatvorenim međuprostorom koji je ispunjen zrakom ili plinom. Najvažnija svojstva
IZO stakla su da zadržava:
jednaku vrijednost toplotne izolacije
zadane vrijednosti prolaska energije
zadane vrijednosti prolaska svijetla
bistrinu i čistoću unutrašnjih stakala
pravilan odraz slike okoliša
K-faktor je koeficijent prolaska toplotne energije tj. parametar koji pokazuje količinu toplote
koja se prenosi kroz staklo izraženo u Watima kroz 1 m
2
staklene površine za 1°K
temperaturne razlike između dva prostora. Taj podatak određuje veličinu toplotne izolacije
IZO stakla i što je K-faktor niži, toplotna izolacija je veća.
K-faktor smanjujemo većim brojem
međuprostora, većom širinom tih međuprostora i punjenjem međuprostora. Za IZO staklo
4+12+4 mm punjeno zrakom K iznosi 1,1 W/m
2
K.
Što se tiče vanjskih zidova koristimo toplotnu izolaciju izvana. Toplotna izolacija ne samo da
smanjuje gubitke u zimskom periodu, već omogućava da se u ljetnom periodu kuća ne
pregrijava. Na taj je način moguće skoro u potpunosti izbjeći ugradnju klima uređaja, ili će
njihov kapacitet i potrošnja energije biti znatno manji nego za neizoliranu kuću.
Postavljanjem
toplotne izolacije s vanjske strane zida riješiti ćemo i probleme s kondenzacijom pare (od
kuhanja, tuširanja, sušenja odjeće) koja se javlja zbog niske temperature zida, te nastanak
gljivica i pljesni. Također će i toplotni ugođaj u prostoru biti bolji zbog povećane temperature
zida.
Na kvalitetu toplotne izolacije zidova utiče debljina izolacijskog sloja, te provodljivost
materijala λ (W/mK). Kao izolacijski materijali najčešće se koriste kamena i staklena vuna, te
polistiren (stiropor). Većina uobičajenih materijala za toplotnu izolaciju ima toplotnu
vodljivost λ = 0,030-0,045 W/mK. Što je vrijednost λ manja, to toplotna izolacija ima bolja
svojstva. U našem slučaju koristit cemo polisterin (stiropor) kao izolacijski materijal.
Zbog
dobrih izolacijskih svojstava λ= 0,035-0,040 W/mK, te niske cijene i jednostavne ugradnje, to
je jedan od najpopularnijih izolacijskih materijala.
Dakle, debljina zida iznosi 25 cm. Građevinski materijal je šuplja blok opeka. Sa vanjske
strane je termo fasada debljine 10 cm. Izolacioni materijal je polisterin a, sa unutrašnje strane
nalazi se žbuka debljine 5 cm koja ima izolacionu i estetsku uloga. Iz ovoga slijedi da je
ukupna debljina zida 40 cm. Toplotni mostovi su dobro izolirani tako da se ne javljaju dodatni
gubici.
