Medijsko pravo
MEDIJSKO PRAVO (skripta- skraceno)
MEDIJI i MASMEDIJI
- Medij (javno glasilo) je program, ciji je osnivac fizicko ili pravno lice, koji
predstavlja redakcijski osmisljen sklop informacija,namenjenihunapred neodredjenom broju lica..Pojam
medija, odnosno masmedija je pozitivnopravni i u raznim pravnim procesima dobija nejednaku
sadrzinu.Medijem za pravne potrebe nazivamo:novine,radio ili tv programe,teletekst,interenet izdanja
novena,radijskih programa,tv programa i drugih programa.
PRAVO MASMEDIJA KAO PRAVNI TERMIN
-Pojam “pravo masmedija(medija)” nije definisan
nigde u domacim propisima.Domaci propisi ni ne upotrebljavaju izraz “pravo masmedija(medija)”,ali je
on medju pravnicima uobicajen u upotrebi.
PRAVO MASMEDIJA U SIREM i UZEM SMISLU
-U
sirem smislu
,pravo masmedija obuhvata
svaku pravnu normu i svaku pravnu ustanovu koja se odnosi na masmedije,koja vazi i primenjuje se za
masmedije.U
uzem smislu
pravo masmedija oznacava sve one i samo one pravne norme i pravne
ustanove koje su nastale ili nastaju bas u vezi sa delatnoscu masmedija.Nisu obuhvacene i one norme i
ustanove koje predstavljaju samo prilagodjavanje neke norme ili neke ustanove s obzirom na
masmedije,kao ni one koje se takve kakve jesu primenjuju izmedju ostaloga i na masmedije(npr.pravo na
odgovor,ispravku,zabrane ili
ustanove censure,registracija masmedija,novinarska paznja..).
Razlikovanje
izmedju prava masmedija u
uzem i u sirem smislu nema u nasem pravnom poretku prakticni pravni znacaj posto kod nas izraz “pravo
masmedija” nije upotrebljen u propisima,a ne upotrebljava se ni u praksi sudova i drugih organa da bi se
uz njega nadovezale neke pravne posledice.Sa stanovistva podele prava na javno i na privatno, “pravo
masmedija” predstavlja jednu mesovitu granu prava,ali kako ta podela kod nas nema prakticni pravni
znacaj,nikakve posledice ne povlaci za sobom ni takva kombinovana priroda prava masmedija.
TRADICIONOLANO i SAVREMENO PRAVO MASMEDIJA
-Pravo masmedija proslo je u smom
razvoju kroz dve faze,zbog cega se moze govoriti o tradicionalnom i o savremenom pravu
masmedija.
TRADICIONALNO
,drzava je donosila propise o masmedijima prvenstvano zbog opasnosti
koje je u masmedijima videla po nju samu i po drustvo.Takvi su pre svih,propisi o cenzuri,ali i oni o
prinudnoj ispravci,obaveznom objavljivanju obavestenja koje posalje vlast,o odgovoru i
ispravci,impresumu,odgovornom uredniku,krivicnoj odgovornosti za stamparske delikte,o zapleni novena
i zabrani distribucije,drzavnoj dozvoli formiranja i rada masmedija,obaveznom polaganju kaucije drzavi
kao uslovu za objavljivanje novina,zabrani propagiranja rata,zabrani zagovaranja
rasne,nacionalne i verske mrznje itd.Tradicionalno pravo masmedijau znaku je zastite drzave od
masmedija i predstavlja raznovrsna ogranicavanja masmedija u interesu drzave,te se zato prvenstveno
sastoji od zabranjujucih i naredjujucih normi,koje u interesu drzave,a potom i drustva namecu zabrane i
obaveze masmedijima i predvidjaju sankcije u slucaju ogresenja o zabrane i naredbe,donete u interesu
drzave i drustva.
SAVREMENO
shvatanje usmerilo je pravo masmedija u direktno suprotnom pravcu-u
pravcu zastite masmedija od drzave,od opasnosti koju drzavna vlast moze predstavljati za masmedije i
ono predstavlja ogranicenje drzavne vlasti u njenom odnosu prema masmedijima.taj istorijski najstariji
deo savremenog prava masmedija cine propisi i instituti koji se staraju o tome da masmediji budu
zasticeni od neosnovanih zahvata od strane drzave i sadrze ogranicenja za drzavnu vlast.
Jedan drugi deo
savremenog medijskog prava nastao je donosenjem propisa koji doprinose ostvarivanju shvatanja das u
masmediji jedan vazan cinilac,cak nezamenljivi factor slobodnog demokratskog poretka,zato sto svojom
informativnom delatnoscu bitno sudeluju u obrazovanju politickog javnog mnenja i kontroli vlasti.Rec je
o propisima koji takvu poziciju masmedija jacaju prvenstvano time sto masmedijima daju prava u odnosu
na vlast.
Treci deo
savremenog medijskog prava cine propisi koji
uredjuju sukob izmedju slobode masmedija i drugih vrednosti,prava i sloboda drugih fizickih i pravnih
lica na koje se odnose informacije i koji nastoje da uspostave balans,uravnotezeni odnos medju njima.
PARALELAN RAZVOJ SLOBODE MASMEDIJA I PRAVA MASMEDIJA
-Istorijska prelomnica
izmedju tradicionalnog i savremenog shvatanja prava masmedija podudatra se sa priznavanjem slobode
masmedija kao jedne ustavom zagarantovane slobode ili zakonom obezbedjene slobode.Dok postoji
cenzura,nema slobode masmedija,te je zato ukidanje censure bilo elementaran uslov za priznavanje
slobode masmedija,a borba protiv censure,glavni vid borbe za slobodu masmedija.
Sloboda masmedija
se
ne svodi na ukidanje i odsustvo censure,nego ima i brojne druge uslove i aspekte.Zato je dalje razvijanje i
usavrsavanje savremenog prava masmedija teklo i tece paralelno sa sadrzinskim obogacivanjem slobode
masmedija is a afirmacijom te slobode kako u nacionalnom pravu tako i u medjunarodnom pravu u okviru
korpusa ljudskih prava.
Sloboda masmedija
je sredisnja ustanova prava masmedija.Sve druge ustanove
prava masmedija bar sun a taj nacin povezane sa slobodom masmedija,sto nijedna od njih ne sme biti tako
uredjena da se time nedopusteno ukine ili ogranici sloboda masmedija.
ISTORIJA PRAVA MASMEDIJA
-
STARI VEK
-U anici,kako i u staroj Grckoj i u Rimskom
carstvu,nisu postojali masmediji u danasnjem smislu te reci,ali postojala je izdavacka delatnost: izrada i
distribucija,prodaja spisa.Spisi su izradjivani tako sto je jedno lice diktiralo tekst istovremeno vecem ili
manjem broju ljudi,uglavnom robovima,koji su bili osposobljeni da pisu i citaju.Dostizani su tirazi i do
1000 primeraka.Pojmovi kao sto su pravo masmedija nisu postojali.Nije bilo zabranjeno ni da se u vidu
spisa izrazava misljenje,ali su vec tada bila uspostavljena u interesu drzave i religije odredjena
ogranicenja slobode izrazavanja misljenja.Jedno od napoznatijih predstavlja rimska zabrana da se spisima
narusava ugled vladara.istorijski vazne zbog svoje rasprostranjenosti i dugog
praktikovanja,bile su zabrane i unistavanja hriscanskih spisa u Rimskom carstvu,sve dok u 5v n.e.
hriscanstvo nije postalo drzavna religija.
SREDNJI VEK
-Glavni faktor ogranicavanja slobode izrazavanja postala je hriscanska crkva.Od 12
v,kada je invizicija nastala,delatnost inkvizicije bila je usmerena i protiv onoih koji su stvarali ili sirili
spise koji su izrazavali te drugacije poglede,i takvi spisi su unistavani.Pronalazak stamparske
masine(1450) nije doneo sa sobom samo tehnicki efikasnu mogucnost umnozavanja spisa u velikom broju
primeraka,nego je time omoguceno i prerastanje recipijenata u masu,naime,kao sto svitak papirusa ne
nalikuje danasnjoj knjizi,tako ni publika tih medija nije bila isto sto i publika knjige:sa pojvom knjige
publika je postala neodradjena-krug mogucih recipijenata koji nije unapred odredjen,sto ce ostati obelezje
masmedija do danas.Tek je ta opasnost stvorila potrebu da se unapred spreci da se uopste distribuisu spisi
sa nepozeljnom sadrzinom,zbog cega je uvedena i cenzura(predhodna kontrola sadrzine stampanih knjiga
i spisa).
NOVI VEK
-Cenzura je carevala i u prvim vekovima novog doba.Borba za slobodu stampe,kao i borba
protiv cenzure,dosla je sa jacanjem ideje o slobodi religije i slobodi izrazavanja misljenaj,u vreme kada su
se vec pojavili i prosirili caspoisi in ovine.Prve novine,kao spisi koji se objavljuju redovno,koji pokrivaju
sisrok krug tema od interesa za javnost i koji se putem trzista plasiraju publici,pojavile su se pocetkom
17v. u Nemackoj.njihov veliki uticaj ipak je zaostajao za uticajem casopisa, koji su bili posveceni,s jedne
strane nauci,a sa druge raspravljanu etickih pitanja i koji su bili podesnije sredstvo za prosvetiteljske
ideje.Pronalazak novih tehnika stempanja u 18v. a narocito rotacione masine ,linotipije i autotipije,dace
veliki zamah novinama,medju kojima politicku
stampu,namenjenu istomisljenicima i pridobijaju podrske,po popularnosti prevazilaze novine sirokog
spectra,politicki neutralne,a uredjivane tako da se dopadnu sto sirem krugu citralaca.Engleski
filozofi.Milton i Lok zagovarali su slobodu izrazavanja misljenja,a Engleska ce biti prva zemlja u kojoj je
1965 ukinuta cenzura.
SLOBODA MASMEDIJA KAO PRAVNI TERMIN
-Pre pojave elektronskih masmedija govorilo se o
“slobodi stampe”.Taj izraz jekasnije upotrebljavan kao skraceni izraz i za slobodu drugih masmedija koji
su nastajali:radio,tv,idr.tzv. novi masmediji.Izraz “sloboda masmedija” je mladji i podrazumevao je da
predhodno nastane i odomaci se oznaka “masmediji” kao genericni naziv za sredstva javnog
informisanja,za sredtva masovnog komuniciranja,bila ona stampani mediji ili elektronski.

cenzuru.Ona se moze definisati kao spoljna,sistematska i preventivna kontrola i sprecavanje da se u
masmedijima ne objave informacije nepozeljnog sadrzaja.
Cenzura predstavlja
spoljnu kontrolu i
sprecavanje jer je vrse organi ili organizacije izvan masmedija samog:drzava,crkva,partija,drugi
masmediji i dr.Ona prdtavlja sistematsku kontrolu jer se vrsi kao trajna ili vremenski ogranicena
sluzba,uspostavljena za
kontrolu svekolikog sadrzaja masmedija i predhodnu zabranu objavljivanja svake nezejene
informacije.To je prevenivna kontrola i sprecavanje jer se sprovodi unapred,pre objavljivanja.Predhodna
kontrola se legitimize time da je sadraj skodljiv za odredjene vrednosti korisnika cenzure,te zato valj
spreciti njegovo pojavljivanje.
Zabrana cenzure
je apsolutna:nedopustena je svaka vrsta cenzure,buduci
da nijedna kontrola ili sprecavanje koje ima opisane odlike nisu zamislivi u demokratskom drustvu.
U
svim ostalim slucajevima
povredjivanja slobode masmedija,za koje nije vec propisom izricito
predvidjeno da predstavljaju nedopusteno povredjivanje slobode masmedija,mora se od slucaja do slucaja
utvrditi da li je posredi dopusteno ili nedopusteno povredjivanje slobode medija.
Povredjivanje slobode
masmedija bice nedopusteno onda kada
nije predvidjeno zakonom,odnosno u skaldu sa zakonom,kada
makar bilo predvidjeno zakonom ili u skladu sa zakonom ne sluzi nekom od navedenih ciljeva ili kada
makar ima taj cilj, nije neophodno za ostavrivanje tog cilja.
Obaveza da se postuje sloboda masmedija
tj. zabrana povredjivanja deluje,ne samo u odnosu na drzavu nego i u odnosu na ostale
organizacije,ukljucujuci i druge masmedije i pojedince.Na taj nacin je dejstvo garantije slobode
medija,sto se tice zabrane povredjivanja,apsolutno-niko ne sme da povredjuje slobodu masmedija.Svacija
radnja ili akt proverljiva je pomocu navedenih kriterijuma dopustenosti.
OBAVEZA ZASTITE SLOBODE MASMEDIJA
-Obavezu zastite slobode masmedija drzava izvrsava
time sto propisima odredjuje koje su nedpoustene povrede slobode masmedija,i zabranjuje ih i
kaznjava,kao i tako sto stavlja na raspolaganje zastitne mehanizme putem kojih ce reagovati u slucaju
povrede slobode masmedija,radi uklanjanja stanja ugrozenosti te slobode,radi uklanjanja posledica
povrede i radi ponovnog uspostavljanja te slobode
.Odredjivanju nedopustenih ataka na slobodu
masmedija
sluze propisi kojim ase zabranjuju raznovrsne povrede slobode masmedija i predvidjaju kazne
i druge pravne
sankcije za povredioce.Takvih odredaba ima u raznim pravnim izvorima,a ne samo u masmedijskim
zakonima.Krivicni zakoni predvidjaju kao krivicno delo i sankcionisu recimo: neovlasceno sprecavanje
stampanja ili rasturanje novina,neovlasceno sprecavanje ili ometanje emitovanja radio i tv
programa,ogranicavanje slobode javnog informisanja koje izvrsi odgovorno lice javnog glasila tako sto
spreci objavljivanje informacija od opsteg interesa u nameri da sebi ili drugome pribavi korist.
Mehanizmi zastite
za slucaj povrede slobode masmedija,jesu kako sudska zastita,tako i drugi vidovi
zastite,ukljucujuci i policiojsku i gradjanskopravnu.
Sudska zastita
se ostavruje u sudskom
postupku.Propisano je da sud hitno postupa u slucaju povrede slobode masmedija.Ako se princip hitnosti
ne postuje,stranka moze predsedniku suda podneti prituzbu,trazeci da sudiju upozori da postuje princip
hitnosti.Buduci da se radi o ustavom zajamcenom pravu,zastita je moguca i pred ustavnim sudom,kada
opsti akti sadrzi neustavne odradbe na stetu zajamcene slobode.
Vansudski
put zastite povredjene slobode
masmedija obuhvata razne mehanizme i mere.Rec je o zastiti koju ostvaruje Republicka radiodifuzna
agencija vrseci kontrolu nad radom elektronskih medija i postupajuci povodom predstavki ili
prigovora,kada preduzima oderedjene mere ili pred nadleznim drzavnim organom pokrene postupak za
dela koja su prema zakonu kaznjiva.
OBAVEZA OBEZBEDJIVANJA USLOVA ZA OSTAVRENJE SLOBODE MASMEDIJA
-se
ostvaruje tako sto drzava odredjenim merama stvara uslove za ostvarivanje slobode masmedija.Odnosi se
na preduzimanje onih mera koje direktno doprinose ostvarivanju slobode masmedija.takve mere su one
protiv stavranja monopola i koncentrisanja masmedija u rukama malog broja vlasnika,da bi se obezbedila
raznlolikost,pluralizam misljenja na medijskom trzistu koji se ugrozava ako vecina medija pripada istom
krugu vlasnika i zastupa ista misljenja.Iz obaveze obezbedjenje slobode masmedija ne proistice i duznost
drzave da
preduzima i one mere koje posredno doprinose slobodi mesmedija kao sto opismenjivanje ili povisenje
zivotnog standarda svakako doprinosi tome da sto vise ljudi moze da koristi masmedije id a preti sto vise
masmedija,cime se posredno doprinosi razvoju samih masmedija.
GARANTIJA SLOBODE MASMEDIJA U MEDJUNARODNOM PRAVU
-Od znacaja za slobodu
masmedija u nsem pravu su sledecu
medjunarodni akti
:Univerzalna deklaracija odredbe o
ljudskimpravima(1948),Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima(1966),Zavrsni akt
Helsinske konferencije o bezbednosti i saradnji u Evropi(1994),Evropska konvencija za zastitu ljudkih
prava i osnovnih sloboda(1950) i Povelja osnovnih prava Evropske unije (2000).
Neposredan pravni
znacaj
za nas pravni poredak dobija onaj medjunarodni ugovor kojeg ratifikuje domaci
parlament.ratifikovani medjunarodni ugovori postaju samim ratifikovanjem sastavni deo
unutrasnjeg,domaceg pravnog poretka,a nije potrebno,da bi vazile i primenjivale se pravne norme
sadrzane u
medjunarodnim ugovorima,da budu donete predhodno kao doamci propis.ratifikovani medjunarodni
ugovori postaju takvi izvori naseg prava sa kojima drugi domaci propisi ne smeju biti u suprotnosti.Kod
nas vazi Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima koji je ratifikovan 1976,a kada se izvrsi
njena ratifikacija u parlamentu isto vaziti i za evropsku konvenciju za zastitu ljudkih prava i osnovnih
sloboda koju je drzavna zajednica Srbija i Crna Gora vec potpisala
.Medjunarodnim paktom o
gradjanskim i politickim pravima
uspostvaljen je univerzalni standard slobode masmedija,s obzirom na
to da je taj pakt na snazi u najvecem broju zemalja sveta.
TRI SASTAVNA DELA SLOBODE MASMEDIJA
-U nasem pravu,a i u drugim ukljucujuci i
medjunarodno pravo nema definicije onoga sta cini slobodu masmedija,niti je iscrpno opisano sta je to sto
je zagarantovano kao sloboda masmedija.nasi ustavi i medjunarodni akti jamce alobodu masmedija ne
definisuci je i ne opisujuci u potpunosti sadrzinu te slobode,a sveobuhvatna definicija i potpuni opis ne
nalaze se ni u zakonima i drugim domacim propisima.Na osnovu toga sto su pojedini vidovi ataka na
slobodu masmedija izricito zabranjeni ustavom i zakonima,kao sto su zabrana i cenzura i zabrana nekih
tzv. posrednih
povreda slobode masmedija moguce je odrediti neke sastavne delove slobode masmedija.Iz zabrane
cenzure zakljucuje se das u masmediji slobodni da izrazavaju i objavljuju informacije bez predhodne
spoljne kontrole i dozvole;iz zabrane zloupotrebe drzavnog uticaja i kontrole nad sredstvima za stampanje
i distribucije javnih glasila nad uredjajima za emitovanje i radiofrekvencijama,vidljivo je das u msmediji
slobodni od uticaja koji ogranicavaju nesmetan protok ideja,informacija i misljenja.samo na osnovu
onoga sto je izricito zabranjeno ne moze se odrediti pun obim slobode masmedija,buduci da propisima
nisu pobrojani svi zabranjeni zahvati o slobodi masmedija.Neke druge satavne delove masmedija
nalazimo u onim,sto sirim sto uzim opisima njene sadrzine u
ustavima i zakonima.najpotpuniji opis sadrzi zakon o javnom informisanju Srbije”Pravo na javno
informisanje obuhvata narocito slobodu izrazavanja misli,slobodu prikupljanja,istrazivanja,objavljivanja i
sirenja ideja,informacija i misljenja,slobodu stampanja i distribucije novina i drugihjavnih glasila,slobodu
proizvodnje i emitovanja radio i televizijskog progra ma,slobodu primanja ideja,informacija i
misljenja,kao i slobodu osnivanja pravnih lica koja se bave javnim informisanjem”.Tek povezivanjem i
tumacenjem odredbi o slobodi masmedija,kako domacih,tako i onih sadrzanih u aktima medjunarodnog
prava, in a osnovu bogate inostrane sudske prakse i narocito prakse Evropskog suda za ljudka prava,moze
se ustanoviti potpuna sadrzina slobode masmedija i
uociti njena tri sastavna dela
.
1.
Veza koja postoji izmedju slobode izrazavanja i slobode masmedija jeste neraskidiva,nema slobode
masmedija bez slobode
izrazavanja.Njihov medjusobni odnos jeste odnos specijalnosti:sloboda masmedija je vid slobode
izrazavanja,sloboda izrazavanja putem masmedija.Njihov medjusobni odnos nije odnos
istovetnosti:sloboda izrazavanja jeste sastavni deo slobodemasmedija,ali sloboda izrazavanja nije samo
drugo ime za slobodu masmedija.Sloboda masmedija je jedan vidslobode izrazavanja,ali se ne svodi samo

govore a primaju slusanjem.
Pismo je
iskaz koji cine slova,brojevi i drugi znaci koji se pisu,a primaju
citanjem.
Slika je
iskaz koji cine crtez,karikatura,fotografija,film,dinamicna slika.mimika.pokret,drzanje
tela ili sta drugo sto se prima gledanjem.
Zahvat u slobodu
da se bez icijeg spoljnog,ukljucujuci i
drzavnog uticaja izaber vid masmedija za svoj izraz sastoji se u bilo kajoj radnji drzave,ili kog drugog
subjekta kojiom bi se dopustenost izrazavanja uslovima sredstvom izrazavanja ili vrsilo pritiosak da se
iskazi izrazavaju ili ne izrazavaju u odredjenom obliku i putem odredjenog masmedija.Sloboda da se
informaciji da spoljni oblik po svom izboru podrazumeva i slobodu stampanja odnosno tonskog ili video
snimanja informacija.Neovlasceno sprecavanje stampanja novina,kaznjivo je kao krivicno delo.
Za sve
oblike iskaza
vazi sloboda masmedija.
Vrsta masmedija
je vazna za dopustenost ogranicenja slobode
masmedija nacelno buduci da elektronski masmediji imaju snaznije dejstvo,ogranicenje koje bi bilo
dopusteno kada je rec o informaciji u elektronskom mesmediju,moze da ne bude dopusteno kada se radi o
novinama.
SLOBODA OBJAVLJIVANJA (DISTRIBUCIJE)-
Sloboda da se neometano izrazi neka sadrzina kao
id a se slobodno izabere u kom ce se obliku iskazi organizovati,ne bi naravno imala mnogo smisla ako se
odstampane novine,odnosno pripremljene emisije ne bi mogle siriti putem objavljivanja.Sloboda
masmedija kao sloboda izrazavanja misljenja nije samo sloboda sa se iskazi izraze u fomi
masmedija,nego i sloboda da se objavljuju,distribuisu kao novine,ako radio emisije,kao tv emisije i
dr.
Sloboda masmedija
se zato ne iscrpljuje u slobodi da se iskazi samo izraze,jer tek
objavljivanje,distribucija omogucuje da iskazi dospeju do drugih.Masmediji su po prirodi nesto sto je
namenjeno drugima,bilo javnosti,sto ce reci unapred neodredjenom krugu lica,bilo ogranicenoj publivi,sto
ce reci vecem krugu unapred odredjenih lica.Ova sloboda ukljucuje i to sa se bira kojoj ce se javnosti ili
kojem njenom delu ,odnosno da se bira kojem ce se to vecem krugu unapred odredjenih lica objaviti
informacije.
Sloboda distribucije stampanih masmedija
znaci i slobodu da se bez ikakve posebne
dozvole drzave ili kog adrugoga, i bez placanja ikakve naknade i bez polaganja kaucije organima vlasti ili
kome drugom,sredtva jovnog informisanja rasturaju na javnim mestima.Moraju se postovati propisi koji
vaze u toj prilici za distribuciju masmedija kao i za drugu kakvu delatnost i njihova primena ne
predstavlja povredu slobode masmedija.Kada je rec o
elektronskim masmedijima
i danas vazi posebna
dozvola drzave ili nekog posebnog nedrzavnog organa da bi se koristile frekvencije za radijsko ili tv
emitovanje,a za to se naravno placa naknada.
Sloboda izrazavnja
nije neograniciva ni kao sloboda
objavljivanja,pod odredjenim uslovima dopusteno je ograniciti i ovaj vid slobode masmedija.
SLOBODA INFORMISANJA-POJAM
-kao sloboda informisanja,sloboda masmedija znaci pravo
masmedija da neopmetano pribavljaju informacije,da se neometano informisu.
Pribavljanje informacija
ima tri vida
: primate informacije,traziti informacije od drugih in a drugi nacin sam prikupljati
informacije.Zato i
pravo pribavljanja informacija ima tri aspekta
:pravo masmediaj da primaju
informacije od drugih,pravo masmedija da traze informacije od drugih i pravo masmedija da na drugi
nacin prikupljaju informacije.
Sloboda informisati se
jednako kao sloboda informisati druge vazi za
svaku vrstu informacije,bez obzira
na sadrzinu i svojstva iskaza.masmedijima je slobodno id a primaju id a treze id a na drugi nacin
prikupljaju informacije kakve god sadrzine one bile i bez obzira nanjihova svojstva. kada sloboda
informisati se ne bi bila izricito navedena ipak bi se podrazumevala jer bez nje se ne moze vrsiti sloboda
izrazavanja misljenja,sloboda informisati druge
.Slobodno izrazavanje misljenja
nije ni moguce ako se
nemaju informacije.Ako masmediji ne bi bili slobodni da pribavljaju informacije,tada ne bi bili u stanju ni
da ih objavljuju drugima i javnosti.Posto slobodno javno mnenje moze da sa formira samo na dovoljno
sirokoj informacionoj
osnovi,zadatak je masmedija da nepristrasno,svestrano,potpuno i istinito obavestavaju javnost.bez
informisanih masmedija ni gradjani ne mogu biti dovoljno informisani,razumeti ono sto vlast cini i
ukljuciti se u javne poslove.Pravo na pristup informacijama kojim raspolaze vlast jaca demokratsku
prirodu vlasti i poverenje gradjana u vlast.Zato nema slobodnog javnog mnenja bez masmedija slobodnih
da se informisu.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti