Visoka tehnološka škola strukovnih studija

                  

Šabac

Odsek: Informacione tehnologije

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA 

ODRŽAVANJE RAČUNARSKIH 

SISTEMA

Tema rada: Grafička kartica

Student: Ivana Nahirni, 

4-49/2012

Šabac, januar 2014.

                                                                              

SADRŽAJ:

1.UVOD………………………………………………………………………… 1

2.GRAFIČKA KARTICA……………………………..……………………….. 2

   2.1.Šta je grafička kartica…………………………………………………….. 2

   2.2.Razvoj grafičke karte……………………………………………………... 3

   2.3.Komponente grafičke kartice…………………………………………….. 4 

3.DELOVI GRAFIČKE KARTICE……………………………………………. 5 

   

3.1.Koje sve delove kartica sadrži…………………………………………… 5

   3.2.Grafički procesor……………………………………………………….... 6 

   

3.3.Podela kartica prema vrsti konektora…………………………………… 7

   3.4.Hladjenje kartice………………………………………………………….. 7  

   3.5.Video izlazi na grafički karticama………………………………………... 9

4.UPOREDJIVANJE DVE GRAFIČKE KARTICE………………………….. 10

5.ZAKLJUČAK………………………………………………………………… 11

6.LITERATURA………………………………………………………………. 12

background image

                                       2. GRAFIČKA KARTICA

2.1. Šta je grafička kartica? 

     Uz monitor, grafička kartica je najvažnija komponenta koja odlučuje koliko 
kvalitetnu   sliku   ćete   imati   na   vašem   monitoru.   Grafička   kartica   može   biti 
integrisana na matičnoj ploči u obliku čipa, ili dolazi kao poseban deo u obliku 
kartice. Kvalitet grafičke kartice zavisi od vrste grafičkog procesora i takta na 
kome on radi, kao i o vrsti, brzini i količini memorije.

   Danas je tržište podeljeno između dva najveća proizvođača. To su ATI i nVidia. 
ATI je poznat po svojoj Radeon seriji a nVidia po GeForce seriji.

    Grafička kartica može imati jedan ili više izlaza. VGA je izlaz za CRT i LCD 
monitore, DVI je za LCD monitore a TV (OUT), za TV. Bolje grafičke kartice 
umesto TV izlaza imaju VIVO (Video IN/Video OUT).

     U zavisnosti od interfejsa Vaše matične ploče, zavisi i koju grafičku karticu 
možete staviti u računar Grafičke kartice koje se spajaju na matičnu ploču dolaze u 
nekoliko   standarda   i   ona   zavisi   od   magistrale   koju   koristi.   Prve   VGA   kartice 
koristile su ISA magistralu koja je radila na 8 MHz. Sledeći korak je bila 32-bitna 
magistrala VLB koja je radila na 33–50 MHz, a nju je ubrzo zamenio PCI, sličnih 
karakteristika,   samo   s   mogućnošću   upravljanja   magistralom.   PCI   je   omogućio 
dobre performanse grafičkog sistema, ali razvoj novog softvera u svim sferama 
zahtevao još brži protok podataka, pa je došla na red 64-bitna magistrala AGP, 
koja radi na 66 MHz. Osim toga, AGP može za svoje potrebe da rezerviše i deo 
sistemske memorije, i to takođe doprinosi boljim performansama. Standard AGP je 
nekoliko puta ubrzavan, pa je bilo kartica brzine 2x, 4x i poslednjih 8x. Nakon 
AGP-a, ponovo je došao PCI, ali u izmenjenoj varijanti pod imenom PCI Express 
(PCI-E), koji izražen u jedinicama referentne brzine AGP magistrale, ima brzinu 
16x.

 

 

                                                                   2

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti