UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
POJAM I VRSTE UPRAVNOG SPORA
(DIPLOMSKI RAD)
MENTOR
KANDIDAT
Prof. dr. Mirjana Ra
đ
enovi
ć
Dubravka Popovi
ć
SADRŽAJ
Strana
1. Istorijski osvrt na uspostavljanje upravnog spora ……………. 2
2. Sadašnje pravno ure
đ
enje upravnog spora u RS-u …………… 5
3. Pojam upravnog spora ………………………………… 7
4. Na
č
ela upravnog spora ………………………………… 10
5. Predmet upravnog spora ………………………………… 15
6. Razlozi za vo
đ
enje upravnog spora ………………………... 18
7. Vrste upravnih sporova ………………………….. 21
8. Zaklju
č
k ………………………………………. 27
9. Literatura ……………………………………….. 28
Pored
opštih upravnih sudova
u mnogim zemljama uklju
č
uju
ć
i i one gdje
vlada anglosaksonsko pravo, sve više se osnivaju i
specijalni upravni sudovi
za rješavanje upravnih predmeta samo jedne vrste (npr. za socijalno
osiguranje, poreze, patent itd.). Ti posebni upravni sudovi u posljednjih
nekoliko desetlje
ć
a formiraju se u Velikoj Britaniji i u SAD
1
U novije vrijeme, oni sporovi koji se pokre
ć
u zbog povrede osnovnih prava
č
ovjeka i drugih ustavom garantovanih prava ne vode se pred upravnim ve
ć
pred ustavnim sudovima. To je naro
č
ito slu
č
aj u Švaj
č
arskoj, Austriji i
Njema
č
koj.
Prva posebna institucija koja je stvorena sa ciljem da zaštiti prava gra
đ
ana u
odnosu sa upravom formirana je u Francusko još 1801. godine u formi
oblasnih (perfekturnih) savjeta
i
Državnog savjeta.
Njihov zadatak je bio da
rješavaju sporove izme
đ
u uprave i gra
đ
ana. Ovaj francuski sistem
rješavanja upravnih sporova, koji se pokazao uspješnim, poslužio je kao
model u organiuaciji upravnih sudova u skoro svim ostalim zemljama
Evrope
2
. Ipak, sam razvoj upravnog sudstva u rali
č
itim zemljama je išao
rali
č
itim putevima i razli
č
itim tempom. U Italiji, na primjer, uvedeni su
lokalni prvostepeni sudovi ograni
č
ene jurisdikcije, a žalbe protiv njihovih
odluka rješavao je Državni savjet. Zakonom od 1907. godine, u Italiji je
omogu
ć
ena žalba Kasacionom sudu protiv odluka Državnog savjeta
3
.
I njema
č
ke zemlje po
č
ev od 1867 osnivaju zasebne upravne sudove sa ta
č
no
nabrojanim sporovima koji su u njihovoj nadležnosti.
Današnje upravno sudstvo u Saveznoj Republici Njema
č
koj je trostepeno. U
njenim
č
lanicama postoje upravni sudovi i viši upravni sud, dok na
saveznom nivou postoji Savezni upravni sud
4
.
Sudska kontrola rada uprave u Srbiji datira još od donošenja Ustava iz 1869.
godine. Tim Ustavom Državni savjet, koji je kao organ datirao još iz 1805.
godine iz vremena Kara
đ
or
đ
evog ustanka, po prvi put se javlja kao
administrativni sud. I kod kasnijih promjenama ustava u Srbiji, Državni
savjet je zadržao poziciju upravnog suda
5
.
Sudska kontrola upravnih vlasti postojala je u Sloveniji, Dalmaciji, Banatu...
i prije ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) 1918. godine.
1
Dr. Nikola Stjepanovi
ć
, Dr. Stevan Lili
ć
, “ Upravno pravo”, Zavod za udžbenike i nastavna stredstva,
Beograd 1991.
2
Dr. N. Stjepanovi
ć
, Dr. S. Lili
ć
, isto
3
Dr. N. Stjepanovi
ć
, Dr. S. Lili
ć
, isto
4
Dr. N. Stjepanovi
ć
, Dr. S. Lili
ć
, isto
5
Dr. N. Stjepanovi
ć
, Dr. S. Lili
ć
, isto
Nakon ujedinjenja 1918. godine, donošenjem Vidovdanskog ustava 1921.
godine u Kraljevini SHS, ostao je Državni savjet kao vrhovni upravni sud, a
osnovani su i upravni sudovi kojih je u po
č
etku bilo šest (u Celju, Zagrebu,
Sarajevu, Beogradu, Skoplju i Dubrovniku). Ova upravno-pravna materija je
regulisana Zakonom o Državnom savjetu i upravnim sporovima. „Državni
savjet je dobio nadležnost da rješava u drugom stepenu o žalbama protiv
presuda upravnih sudova, a u prvom stepenu – protiv ukaza i ministarskih
rješenja.“
6
I prema Septembarskom ustavu koji je donešen 1931. godine u Kraljevini
Jugoslaviji ostaju niži upravni sudovi i Državni savjet kao vrhovni upravni
sud.
U poslijeratnoj Jugoslaviji Državni savjet i upravni sudovi su ukinuti tako da
u tim prvim godinama nije postojala suadska kontrola zakonitosti upravnih
akata i ostvarivanje prava gra
đ
ana putem upravnog spora. Kontrola rada
upravnih organa imala je razli
č
ite vidove:
-
kontrola od strane viših upravnih organa,
-
nadzor predstavni
č
kih organa državne vlasti,
-
nadzor kontrolnih komisija, sporadi
č
ni nadzor sudova
.
To zna
č
i da nije postojao mehanizam redovne i sistematske kontrole
zakonitosti upravnih akata i njihove dosljedne primjene kod zaštite prava
fizi
č
kih i pravnih lica. Tek 1952. godine upravni spor je uveden Zakonom o
upravnim sporovima (ZUS),
č
ime je uspostavljen upravni spor kao sistemski
sudski oblik kontrole zakonitosti upravnih akata i njihove pravilne primjene
(“Službeni list SFRJ” br. 21/65). Novi ZUS je donešen 1977. godine
(“Službeni list SFRJ” br.4/77 i br. 36/77).
6
Z. Tomi
ć
, “
Upravno pravou”
, Javno preduze
ć
e službeni list SRJ, Beograd
Novi Zakona o upravnim sporovima objavljen je u Službenom glasniku
Republike Srpske broj 109/05 od 16.11.2005. godine. i njime je zamijenjen
Zakon o upravnim sporovima iz 1994. godine.
Zakon se sastoji od devet nejednakih dijelova:
1.
„Osnovne odredbe“ (
č
l. 1-4);
2.
„Nadležnost“ (
č
l. 5-6);
3.
„Upravni spor“ (
č
l. 7-14);
4.
„Postupak“ (
č
l. 15- 33);
5.
„Pravni lijekovi“ (
č
l. 34-49);
6.
„Obaveznost presude“ (
č
l. 50- 52);
7.
„Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zajam
č
enih Ustavom“
(
č
l. 53-64);
8.
„Kaznene odredbe“ (
č
l. 65-66);
9.
„Prelazne i završne odredbe“ (
č
l. 67-69).
Sli
č
na situacija je i u Federaciji BiH gdje je tako
đ
e donešen Zakon o
upravnim sporovima koji je objavljen u “Službenim novinama FBiH” br.
2/98 i 8/2000).
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
