Seminarski rad iz predmeta Ekonomija

Tema: Ekonomija kao naučna disciplina

Seminarski rad – Ekonomija kao naučna disciplina

Sadržaj

Uvod........................................................................................................................ 3

Istorijski razvoj ekonomije......................................................................................3

Zašto izučavamo ekonomiju....................................................................................4

Ekonomija – nauka o ekonomskom racionalnom izboru........................................5

Osnovne ekonomske zakonitosti.............................................................................6

Mikroekonomija...................................................................................................... 8

Makroekonomija..................................................................................................... 9

Zaključak...............................................................................................................14

Korišćena literatura ..............................................................................................14

2

background image

Seminarski rad – Ekonomija kao naučna disciplina

da je kapitalizam osuđen na propast i da će uskoro uslediti depresije, revolucionarni pokreti i 
socijalizam.

U   decenijama   koja   su   usledile,   činilo   se   da   događaji   potvrđuju   Marksova   predviđanja. 
Ekonomske panike i duboke krize 1890-tih i 1930-tih, dovodile su intelektualce dvadesetog veka 
do sumnje u održivost kapitalizma privatnog poduzetništva. Socijalisti su počeli primenjivati 
svoj model u Sovjetskom Savezu 1917 i do kasnih 1980-tih gotovo jednom trećinom sveta su 
zavladale Marksove doktrine.

Međutim, 1936. godine na dnu Velike krize Džon Majnard Kejnz (John Maynard Keynes, 1883-
1946.   godine) objavljuje   "Opštu   teoriju   zaposlenosti,   kamata   i   novca"   (General   Theory   of 
Employment,   Interest   and   Money).   Ovo   remek   delo   je   opisalo   novi   pristup   koji   će   pomoći 
vladinoj monetarnoj politici da ukrote i najgora besnila privrednih ciklusa.

U 1980-tim, točak se okrenuo za puni krug. Kapitalističke zemlje Zapada i socijalističke zemlje 
Istoka ponovo su otkrile moć tržišta da ostvari brzu tehnološku promenu i visoke standarde 
života. Na Zapadu, vlade su smanjile teret kontrole nad industrijom i ukinule kontrolu cena. 
Najdramatičnija dešavanja desila su se u Istočnoj Evropi, gdje je mirna revolucija 1989 prisilila 
socijalističke zemlje da odbace mehanizam centralnog planiranja i da puste da ponovo slobodno 
deluju sile tržišta. Temeljne poruke Adama Smita ponovo su otkrivene gotovo dva veka nakon 
objavljivanja njegovog Bogatstva naroda.

3. Zašto izučavamo ekonomiju

Ekonomija kao nauka najneposrednije je povezana sa ekonomskim procesom koji ljudi obavljaju 
sa ciljem da obezbede uslove svoje egzistencije. U tom složenom sistemu privređivanja koji 
danas funkcioniše, a to je visoko razvijena tržišna, odnosno robna privreda nije jednostavno dati 
odgovore na mnoga pitanja, bez korišćenja određenih naučnih saznanja. To je iz razloga jer su 
pšojeincima, pa i društvima u celini nedovoljno poznate ekonomske zakonitosti i međusobne 
uslovljenosti pojava i procesa koji na tom području vladaju. Nije jednostavno izvršiti izbor u 
korišćenju   ograničenih   prirodnih   i   proizvodnih   resursa   kojim   se   putem   faktora   proizvodnje 
zadovoljavaju   brojmne   ljudske   potrebe.ekonomska   nauka   treba   da   pruži   odgovre   na   brojna 
pitanja iz oblasti mikroekonomskih pitanja, a to je šta je neophodno proizvoditi, na koji način i u 
kom   obimu,   kao   i   na   mnoga   makroekonomska   pitanja,   koja   tangiraju   društvo   kao   celina. 
Ekonomija kao ekonomska naučna disciplina se izučava sa ciljem da naučno pronikne u sve 
ekonomske zakonitosti, principe i mehanizme funkicionisanja ekonomije, odnosno privrede. Na 
taj način ona doprinosi da se shvate i rešavaju pitanja i problemi koje imaju pojedinci, porodice, 
privredni subjekti i  društvo  u  celini.  Ekonomija treba  da pomogne da  se  izbegnu  neželjene 
posledice u privredi i njenom razvoju u određenom društvu, kao što se recesija, koja nastaje zbog 
nekontrolisane   inflacije,   rasta   cena,   previsoke   nezaposlenosti   i   ostalih   pitanja   koja   je   prate. 

4

Seminarski rad – Ekonomija kao naučna disciplina

Drugim   rečima   zahvaljujući   naučnoj   spoznaji   pitanja   kojima   se   bavi   ekonomija,   ljudima   se 
omogućava   da   racionalno   i   efikasno   koriste   ograničene   proizvodne   resurse,   koji   se   mogu 
upotrebiti na različite načine. Tako se omogućava da se proizvodima materijalnim dobrima u 
datim   okolnostima   tehničke   i   tehnološke   razvijenosti   najoptimalnije   zadavoljavaju   ljudske 
potrebe. 

4. Ekonomija – nauka o racionalnom ekonomskom izboru

Ekonomija spada u grupu dinamičnih naučnih disciplina koja sa jedne strane, pruža naučna 
objašnjenja mehanizma funkcionisanja privrede, a sa druge strane, pruža preporuke kreatorima 
ekonomske   politike   o   načinu   upravljanja   privredom.   Ekonomija   kao   nauka   bavi   se 
razotkrivanjem, analizom I produbljivanjem saznanja o ekonomkim zakonitostima i pojavama u 
proizvodnji,   sa   stanovišta   analize   odnosa   proizvodnje,   odnosno   racionalnosti   upotrebe 
ograničenih resursa I neograničenih ljudskih potreba.

Ekonomija kao nauka pokriva veliki broj tema, ali u osnovi posvećena je razumevanju kako 
društvo locira svoje resurse uz proučavanje implikacije oskudnosti tih resursa. 
Ekonomija   istražuje   ekonomske   zakonitosti   između   ljudi   koji   nastaju   u   okviru   ekonomskih 
aktivnosti,   uvažavajući   tržišni   mehanizam   na   principima   efikasne   alternativne   upotrebe 
ograničenih resursa I neograničenih potreba za materijalnim dobrima I uslugama.

Prema tome zadatak ekonomije kao nauke jeste da otkrije objektivne ekonomske zakonitosti koje 
vladaju   društvenom   proizvodnjom,   raspodelom,   razmenom   I   potrošnjom,   što   znači   da   je 
ekonomija društvena nauka.
Ljudske potrebe ne zadovoljavaju se prisvajanjem slobodnih materijalnih dobara  iz prirode, sem 
izuzetnih   slučajeva   već   prevashodno   stvaranjem,   proizvodnjom   I   raspodelom   materijalnih 
dobara. To podrazumeva troškove rada, odnosno ekonomske aktivnosti.

S obzirom da svaki čovek ispoljava potrebe za materijalnim dobrima to se potrebe tretiraju po 
hitnosti I važnosti. Svakako da su najvažnije osnovne, biološke potrebe koje obezbeđuju biološki 
opstanak   ljudi   (hrana,   odeća,   stanovanje,   higijena,   itd.).   Sa   promenom   životnog   standarda, 
kulture, navike I sl. nivo osnovnih potreba prerasta u tzv. luksuzne potrebe koje nisu adekvatno 
raspoređene   među   ljudima.   Takva   materijalna   sredstva   se   posebno   oporezuju   I   opterećuju 
dodatnim izdacima zbog čega njihovo zadovoljavanje obezbeđuje samo visoki standard života. 
Potrebe se stalno obnavljaju (ne mogu se zadovoljiti zauvek) zbog čega se neprekidno I obavljaju 
ekonomske aktivnosti. 

Ekonomija je naučna disciplina koja proučava osnova pravila ponašanja I ekonomske zakonitosti 
u ekonomkim aktivnostima. U svakoj epohi razvoja, ekonomija proučava ekonomske aktivnosti, 
kako društvo koristi oskudne resurse radi proizvodnje dobara I usluga I vrši njihovu raspodelu 
među članovima društva.

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti